5 Arrhenius-ova teorija elektrolitičke disocijacije (1887)



Yüklə 1,48 Mb.
tarix31.10.2018
ölçüsü1,48 Mb.
#77581


5.1. Arrhenius-ova teorija elektrolitičke disocijacije (1887)

  • 5.1. Arrhenius-ova teorija elektrolitičke disocijacije (1887)

  • 5.2. Brønsted-Lowry-jeva teorija (teorija protona, 1923)

  • 5.3. Lewis-ova teorija (teorija elektrona, 1923)

  • 5.4. Relativna jakost kiselina i baza




1.Kiseline stvaraju vodikov ion u vodenim otopinama.

    • 1.Kiseline stvaraju vodikov ion u vodenim otopinama.
    • HCl  ⇋ H+ (aq) + Cl-(aq)
    • a) Anorganske (mineralne) kiseline:
    • HCl, H2SO4, HNO3 sve jake kiseline H3PO4, H2CO3 sve slabe kiseline
    • b) Organske kiseline:
    • HCHO2 mravlja kiselina HC2H3O2 octena kiselina H2C2O4 oksalna kiselina HC6H5O fenol


2. Baze stvaraju hidroksidni ion u vodenim otopinama.

  • 2. Baze stvaraju hidroksidni ion u vodenim otopinama.

  • NaOH ⇋ Na+ (aq) + OH-(aq)

  • a) Anorganske baze:

  • Mg(OH)2, Ca(OH)2, NaOH, Al(OH)3, KOH

  • b) Organske baze ne mogu se objasniti Arrhenius-

  • ovom teorijom.



Nedoumice vezane za Arrheniusovu teoriju kiselina i baza:

  • Nedoumice vezane za Arrheniusovu teoriju kiselina i baza:

  • 1. Je li moguće da nevodeni HCl nije kiselina jer znamo da ne disocira na ione (ne provodi električnu struju), ili je ipak kiselina jer nakon dodira s vodom disocira na hidronijeve ione (provodi električnu struju)!

  • 2. Što je s nevodenim otopinama u kojima ne nastaje hidroksidni ion, jer na primjer u metanolu nastaje metoksidni ion (CH3O¯) a u amonijaku amidni ion (NH2¯ )?

  • 3. Ustanovljeno je da H+ ion ne postoji nego je solvatiran s nekoliko molekula otapala (H3O+ u vodi, CH3OH2+ u metanolu, NH4+ u tekućem amonijaku).



4. Neutralizacija, utjecaj na biljne boje, te kiselobazna kataliza su opaženi i u otapalima u kojima nema hidronijevog (aprotična otapala) ni drugih iona (slaba električna provodljivost).

  • 4. Neutralizacija, utjecaj na biljne boje, te kiselobazna kataliza su opaženi i u otapalima u kojima nema hidronijevog (aprotična otapala) ni drugih iona (slaba električna provodljivost).

  • 5. U vodenim otopinama kao baze ponašaju se tvari koje disocijacijom ne mogu dati hidroksidni ion (npr. amini).

  • Zbog toga su uvedene alternativne teorije.





1. Kiseline su tvari koje daju proton(e) u kemijskoj reakciji

  • 1. Kiseline su tvari koje daju proton(e) u kemijskoj reakciji

  • (donori protona).

  • 2. Baze su tvari koje prihvataju proton(e) u kemijskoj reakciji (akceptori protona).



1923. godine Brønsted (Danska) i Lowry (Engleska) neovisno jedan o drugome, predložili su teoriju ponašanja kiselina i baza:

  • 1923. godine Brønsted (Danska) i Lowry (Engleska) neovisno jedan o drugome, predložili su teoriju ponašanja kiselina i baza:

  • Kiseline su proton donori (davatelji), a baze su proton akceptori (primatelji).

  • - da bi se neka jedinka ponašala kao kiselina, mora biti

  • prisutan proton akceptor (baza), i obrnuto



Primjer:

  • Primjer:

  • NH3 + CN¯ ⇋ NH2¯ + HCN

  • a) Obratiti pozornost da u gornjoj reakciji nema niti H+ niti OH¯

  • b) NH3 je kiselina!!

  • c) CN¯ je baza.

  • d) NH2¯ je konjugirana baza. (konjugirana baza = anion

  • kiseline).

  • e) HCN je konjugirana kiselina. (konjugirana kiselina = kiselina

  • koja nastaje kad baza prihvati proton izvorne kiseline).



kada kiselina daje proton , nastane KONJUGIRANA BAZA

  • kada kiselina daje proton , nastane KONJUGIRANA BAZA

  • kiselina1 baza1 + proton

  • kiselina1 i baza1 su konjugirani (spregnuti) kiselo/bazni par

  • kada baza primi proton, nastane KONJUGIRANA KISELINA

  • baza2 + proton kiselina2







Ostali primjeri:

  • Ostali primjeri:

  • HCl + NH3 ⇋ Cl¯ + NH4+ H2O + HCO3¯ ⇋ OH¯ + H2CO3







Lewis-ova teorija je najopćenitija teorija

    • Lewis-ova teorija je najopćenitija teorija
  • 1. Kiseline prihvataju elektrone (elektronske parove) u kemijskoj reakciji (akceptori elektrona).

  • 2. Baze daju elektrone (elektronske parove) u kemijskoj

  • reakciji (donori elektrona).

  • Primjer:

  • BF3 + :NH3 ⇋ F3B:NH3













  • 1. Definicija "jaka" ili "slaba" nema nikakve veze s korozivnošću.  

  • a) "Jaka" = 100 % ionizacija

  • b) "Slaba" = <100 % ionizacija, ali > 0 %

  • 2. Definicija reflektira sposobnost ionizacije kiseline/baze i ništa drugo.

  • 3. Zapamtiti da "jaka" kiselina/baza = jaki elektrolit.



5.6. Amfiprotična otapala

  • 5.6. Amfiprotična otapala

      • U prisutnosi baze ponašaju se kao kiselina, a u prisutnosti kiseline kao baza
      • Npr. voda podliježe samoionizaciji
      • 2H2O  H3O+ + OH¯
      • (autoprotoliza)
      • U čistoj vodi samo 1 od 107 molekula vode podliježe
      • autoprotolizi.


Ostali primjeri

  • Ostali primjeri

  • metanol

  • NH3 + CH3OH  NH4+ + CH3O¯

  • CH3OH + HNO2  CH3OH2+ + NO2¯

  • B1 K2 KK1 KB2



- amfiprotična otapala podliježu samoionizaciji ili autoprotolizi,

  • - amfiprotična otapala podliježu samoionizaciji ili autoprotolizi,

  • čime nastaje par ionskih vrsta

  • baza 1 + kiselina 2 kiselina 1 + baza 2

  • H2O + H2O H3O+ + OH¯

  • CH3OH + CH3OH CH3OH2+ + CH3O¯

  • HCOOH + HCOOH HCOOH2+ + HCOO¯

  • NH3 + NH3 NH4+ + NH2¯



Relativna jakost nekih kiselina

  • Relativna jakost nekih kiselina



Yüklə 1,48 Mb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə