sesiji iznosio je: 1.8
1-5
ligatura/2 klipsa.
Recidiv
krvarenja je bio kod jednog pacijenta sa ligiran-
jem angiodisplazija (7.1%), koji je imao multip -
le angiodisplazije želuca i duodenuma. Kod pri -
mene klipseva nije bilo recidiva krvarenja. Nije
bilo komplikacija nakon ligiranja i po sta v lj anja
klipseva. Period praćenja iznosio je na kon ligi-
ranja 22.8 ± 17.6 meseci i nakon po stav ljanja
klipseva 9.2 ± 8.4 meseca. Zaključak: En
do
-
skop skim ligaturama i klipsevima se mogu efi -
kasno i bezbedno lečiti angiodisplazije želuca i
duodenuma.
7
Endoskopska ekstrakcija stranih tela
u gastrointestinalnom traktu
U slučajevima prisustva stranog tela u jedn-
jaku glavni simptom je bio akutna disfagija na
čvrstu i tečnu hranu i regurgitacija unete hrane i
tečnosti, dok je kod prisutva stranog tela u želu-
cu najčešće postojao bol i osećaj težine u epi-
gastrijumu.
Nakon anamneze i heteroanamneze urađena
je nativna grafija predela grudnog koša i trbuha
kao rutinska dijagnostička procedura i po potre-
bi lateralni rentgenski snimak odgovarajućeg
predela.
Pacijentima je pre endoskopske ekstrakcije
stra nog tela dat Buscopan 5 mg iv i Diazepam 5
mg im. Korišćen je jednokanalni fleksibilni fi -
be
roendoskop ili endovideo Olympus sistem.
Ezo fagealni tubus je prethodno plasiran u jedn-
jak u slučaju oštrih šiljatih stranih tela u cilju
pre
vencije oštećenja jednjaka pri njihovoj ek
-
strakciji. Za ekstrakciju stranih tela korišćene su
sle deće endoskopske akcesorije: omča za po li -
pe ktomiju, mrežica, četvorozubac i forceps za
bi opsije.
Ukupno je endoskopski dijagnostikovano 34
strana tela u digestivnom traktu (tabela 2). U ve -
ćine pacijenata 32 (94.1%) je uspešno učinjena
endoskopska ekstrakcija stranih tela iz diges-
tivnog trakta, samo kod dva pacijenta ekstrakci-
ja stranog tela endoskopskim putem nije bila
mo guća. Kod jednog pacijenta sa dublje za gla -
vljenom ptičjom kosti u zidu gornjeg dela jedn-
jaka i pored nekoliko pokušaja nije uspela en do -
s kopska ekstrakcija. U drugom slučaju, kod de -
voj ke stare 18 godina, koja je duže vreme guta-
la pramenove svoje kose, endoskopski je viđena
ogromna masa trihobezoara koja je ispunjavala
skoro čitav želudac i duodenum, te je pacijentk-
inja upućena na hiruršku intervenciju.
Najčešća endoskopski ekstrahovana strana
te la kod naših pacijenata su bili bolusi hrane.
En
doskopska ekstrakcija je učinjena u većini
slu čajeva omčom za polipektomiju, ređe če tvo -
ro zubcem, u jednom ili u više akata. Dečja ig -
rač ka sa oštrim vrhovima dimanzija 2.5 x 1.5 cm
je uspešno uklonjena iz želuca punog hrane en -
do skopskom mrežicom. Pre endoskopskog uk la -
nja nja oštrih stranih tela poput zihernadle i špe-
nadle plasiran je ezofagealni tubus. Zihernadla
je bila u želucu i srećom je bila zatvorena. Špe -
na dla je u drugom slučaju bila u lumenu descen-
dentnog dela duodenuma bez prodora u zid duo-
denuma. Oba strana tela hvatana su forcepsom
za biopsiju i bezbedno su ekstrahovana bez oš te -
će nja gastrointestinalnog trakta. Tri pacijenta su
dovedena na pregled iz zatvora zbog namernog
gutanja stranog tela u cilju samopovređivanja i
izlaska iz zatvora. Jedan je progutao dršku od
ka šike, drugi upaljač i treći dve metalne šipke
napravljene od kreveta dužine 10 i 7.5 cm, de b -
lji ne do 1.5 cm. Šipke su na krajevima bile ob -
lo žene providnom lepljivom trakom. Na na tiv -
nog grafiji abdomena u sva tri pacijenta uočeno
je prisustvo stranog tela u nivou želuca. Gor -
njom GI endoskopijom se potvrdila lokalizacija
u želucu i sva strana tela su uspešno endoskops-
ki ekstrahovana omčom za polipektomiju. Kod
starijeg pacijenta koji je pokušao da šrafcigerom
rešava problem opstipacije kolonoskopom smo
dijagnostikovali ovo strano telo u sigmoidnom
delu kolona i uspešno ga omčom za polipek-
tomiju izvukli.
8
U zaključku uklanjanje stranih tela iz gornjeg
GI trakta endoskopskim putem predstavlja
efikasan i bezbedan metod koji u pravilno
postavljenim indikacijama potpuno zamenjuje
hiruršku intervenciju. Veća strana tela u sig-
moidnom delu kolona, ako nisu dovela do kom-
plikacija u optimalnom vremenskom periodu
mogu se uspešno i bezbedno ukloniti endoskop-
ski.
januar-mart/2014.
Vol. 12 - Broj 1
5
APOLLINEM MEDICUM ET AESCULAPIUM
Tabela 2. Vrste endoskopski dijagnostikovanih i ekstraho-
vanih stranih tela iz digestivnog trakta
Endoskopska terapija
variksa jednjaka
Od injekcionih metoda sanacije variksa jed-
nj aka primenjivali smo sklerozaciju polido ka no -
lom i apsolutnim alkoholom. Od mehaničkih
me toda primenjivano je endoskopsko ligiranje
variksa jednjaka elastičnim prstenovima (band-
ing) od 1995. godine i endoskopskim omčama
(endoloping) od 1999. godine.
U periodu od 1995. do 2013. godine en do -
skop sko ligiranje variksa primenjeno je kod 220
pacijenta (190 muškaraca i 30 žena), od toga:
- Ligiranje one shot ligatorom, n=29
- Multi band ligiranje, n=169
- Ligiranje endoloop-ovima, n=22
Akutno variksno krvarenje je imalo 24.3%
pa cijenata, ranije krvarenje 43%, dok ranije nisu
krvarili 32.5% te je ligiranje primenjeno u cilju
primarne profilakse krvarenja. Pacijenti su naj -
češće bili sa alkoholnom cirozom jetre (56%) i u
B stadijumu po Child-u (49.3%), kao i sa naj če -
šće trećim stepenom veličine variksa jednjaka
(65%).
Postignuti su sledeći rezultati ligiranja varik-
sa jednjaka:
• Kontrola aktivnog krvarenja: 83.3%
• Eradikacija variksa: 92.6%
• Broj intervencija: 3.3 ± 0.4 (2-6)
• Broj ligatura po jednoj intervenciji: 3.5 ± 1.2
(2-10)
• Rekurentno variksno krvarenje: 13.2%
• Rekurentni variksi: 22.7%
• Ukupni mortalitet: 16.2%,
• Mortalitet zbog variksnog krvarenja 6.5%
• Praćenje (meseci): 39 ± 12.6
Nakon ligiranja variksa nije bilo značajnijih
ko mplikacija, samo tranzitorne disfagije, retro -
ste rnalnog bola, febrilnosti i bola u grlu.
Rezultati većine studija, među kojima i naša,
po kazali su da kombinovana terapija ligiranja i
istovremene sklerozacije variksa nije smanjila
recidiv variksa a dovela je do većeg broja kom-
plikacija, te se ne preporučuje.
9
Rezultati studije Lo-a i saradnika su pokazali
da primenom malog volumena sklerozantnog
sre dstva na male varikse zaostale nakon proce-
dure ligiranja postiže se signifikantna redukcija
recidiva variksa i rekrvarenja.
10
Nasuprot tome,
meta analiza Singh-a i saradnika
11
nije pokazala
značajnu razliku između ligiranja variksa i kom-
binacije ligiranja i skleroterapije u pogledu sa -
na cije aktivnog krvarenja iz variksa (OR = 1.01;
95% CI = 0.43-2.36), variksnog rekrvarenja
(OR = 1.12, CI = 0.69-1.81) i mortaliteta (OR =
1.1, CI = 0.70-1.74). Broj tretman sesija do
kompletne eradikacije variksa bio je identičan u
oba endoskopska tretmana, dok je bilo sig-
nifikantno više ezofagusnih striktura kod pacije-
nata na kombinovanoj terapiji (p <0.001). I naša
studija je pokazala da kombinovana metoda ligi-
ranja i dodatne sklerozacije zaostalih malih va -
rik sa nakon ligiranja nema prednosti u odnosu
na samo ligiranje variksa.
12
U zaključku ligiranje predstavlja endoskop-
sku terapiju izbora u primarnoj profilaksi kr
-
vare nja iz “visoko rizičnih variksa jednjaka”, u
sekundarnoj profilaksi krvarenja iz variksa jed-
nj aka i u akutnom krvarenju. Kombinovani me -
tod ligiranja i sklerozacije nema prednost u od -
no su na samo ligiranje.
6
APOLLINEM MEDICUM ET AESCULAPIUM
Vol. 12 - Broj 1
januar-mart/2014.