Časopis podružnice srpskog lekarskog društva u leskovcu



Yüklə 0,65 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə5/27
tarix11.06.2018
ölçüsü0,65 Mb.
#48051
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   27

sesiji iznosio je: 1.8 

1-5


ligatura/2 klipsa. Recidiv

krvarenja je bio kod jednog pacijenta sa ligiran-

jem angiodisplazija (7.1%), koji je imao multip -

le angiodisplazije želuca i duodenuma. Kod pri -

mene klipseva nije bilo recidiva krvarenja. Nije

bilo komplikacija nakon ligiranja i po sta v  lj anja

klipseva. Period praćenja iznosio je na kon ligi-

ranja 22.8 ± 17.6 meseci i nakon po stav ljanja

klipseva 9.2 ± 8.4 meseca. Zaključak: En 

do 


-

skop skim ligaturama i klipsevima se mogu efi -

kasno i bezbedno lečiti angiodisplazije želuca i

duodenuma.

7

Endoskopska ekstrakcija stranih tela

u gastrointestinalnom traktu

U slučajevima prisustva stranog tela u jedn-

jaku glavni simptom je bio akutna disfagija na

čvrstu i tečnu hranu i regurgitacija unete hrane i

tečnosti, dok je kod prisutva stranog tela u želu-

cu najčešće postojao bol i osećaj težine u epi-

gastrijumu. 

Nakon anamneze i heteroanamneze urađena

je nativna grafija predela grudnog koša i trbuha

kao rutinska dijagnostička procedura i po potre-

bi lateralni rentgenski snimak odgovarajućeg

predela. 

Pacijentima je pre endoskopske ekstrakcije

stra nog tela dat Buscopan 5 mg iv i Diazepam 5

mg im. Korišćen je jednokanalni fleksibilni fi -

be 


roendoskop ili endovideo Olympus sistem.

Ezo fagealni tubus je prethodno plasiran u jedn-

jak u slučaju oštrih šiljatih stranih tela u cilju

pre 


vencije oštećenja jednjaka pri njihovoj ek 

-

strakciji. Za ekstrakciju stranih tela korišćene su



sle deće endoskopske akcesorije: omča za po li -

pe ktomiju, mrežica, četvorozubac i forceps za

bi opsije. 

Ukupno je endoskopski dijagnostikovano 34

strana tela u digestivnom traktu (tabela 2). U ve -

ćine pacijenata 32 (94.1%) je uspešno učinjena

endoskopska ekstrakcija stranih tela iz diges-

tivnog trakta, samo kod dva pacijenta ekstrakci-

ja stranog tela endoskopskim putem nije bila

mo guća. Kod jednog pacijenta sa dublje za gla -

vljenom ptičjom kosti u zidu gornjeg dela jedn-

jaka i pored nekoliko pokušaja nije uspela en do -

s kopska ekstrakcija. U drugom slučaju, kod de -

voj ke stare 18 godina, koja je duže vreme guta-

la pramenove svoje kose, endoskopski je viđena

ogromna masa trihobezoara koja je ispunjavala

skoro čitav želudac i duodenum, te je pacijentk-

inja upućena na hiruršku intervenciju.

Najčešća endoskopski ekstrahovana strana

te la kod naših pacijenata su bili bolusi hrane.

En 

doskopska ekstrakcija je učinjena u većini



slu čajeva omčom za polipektomiju, ređe če tvo -

ro zubcem, u jednom ili u više akata. Dečja ig -

rač ka sa oštrim vrhovima dimanzija 2.5 x 1.5 cm

je uspešno uklonjena iz želuca punog hrane en -

do skopskom mrežicom. Pre endoskopskog uk la -

nja nja oštrih stranih tela poput zihernadle i špe-

nadle plasiran je ezofagealni tubus. Zihernadla

je bila u želucu i srećom je bila zatvorena. Špe -

na dla je u drugom slučaju bila u lumenu descen-

dentnog dela duodenuma bez prodora u zid duo-

denuma. Oba strana tela hvatana su forcepsom

za biopsiju i bezbedno su ekstrahovana bez oš te -

će nja gastrointestinalnog trakta. Tri pacijenta su

dovedena na pregled iz zatvora zbog namernog

gutanja stranog tela u cilju samopovređivanja i

izlaska iz zatvora. Jedan je progutao dršku od

ka šike, drugi upaljač i treći dve metalne šipke

napravljene od kreveta dužine 10 i 7.5 cm, de b -

lji ne do 1.5 cm. Šipke su na krajevima bile ob -

lo žene providnom lepljivom trakom. Na na tiv -

nog grafiji abdomena u sva tri pacijenta uočeno

je prisustvo stranog tela u nivou želuca. Gor -

njom GI endoskopijom se potvrdila lokalizacija

u želucu i sva strana tela su uspešno endoskops-

ki ekstrahovana omčom za polipektomiju. Kod

starijeg pacijenta koji je pokušao da šrafcigerom

rešava problem opstipacije kolonoskopom smo

dijagnostikovali ovo strano telo u sigmoidnom

delu kolona i uspešno ga omčom za polipek-

tomiju izvukli.

8

U zaključku uklanjanje stranih tela iz gornjeg



GI trakta endoskopskim putem predstavlja

efikasan i bezbedan metod koji u pravilno

postavljenim indikacijama potpuno zamenjuje

hiruršku intervenciju. Veća strana tela u sig-

moidnom delu kolona, ako nisu dovela do kom-

plikacija u optimalnom vremenskom periodu

mogu se uspešno i bezbedno ukloniti endoskop-

ski. 


januar-mart/2014.

Vol. 12  -  Broj 1

5

APOLLINEM MEDICUM ET AESCULAPIUM


Tabela 2. Vrste endoskopski dijagnostikovanih i ekstraho-

vanih stranih tela iz digestivnog trakta



Endoskopska terapija 

variksa jednjaka

Od injekcionih metoda sanacije  variksa jed-

 nj aka primenjivali smo sklerozaciju polido ka no -

lom i apsolutnim alkoholom. Od mehaničkih

me toda primenjivano je endoskopsko ligiranje

variksa jednjaka elastičnim prstenovima (band-

ing) od 1995. godine i endoskopskim omčama

(endoloping) od 1999. godine.

U periodu od 1995. do 2013. godine en do -

skop sko ligiranje variksa primenjeno je kod 220

pacijenta (190 muškaraca i 30 žena), od toga: 

- Ligiranje one shot ligatorom, n=29

- Multi band ligiranje, n=169

- Ligiranje endoloop-ovima, n=22

Akutno variksno krvarenje je imalo 24.3%

pa cijenata, ranije krvarenje 43%, dok ranije nisu

krvarili 32.5% te je ligiranje primenjeno u cilju

primarne profilakse krvarenja. Pacijenti su naj -

češće bili sa alkoholnom cirozom jetre (56%) i u

B stadijumu po Child-u (49.3%), kao i sa naj če -

šće trećim stepenom veličine variksa jednjaka

(65%).


Postignuti su sledeći rezultati ligiranja varik-

sa jednjaka:

• Kontrola aktivnog krvarenja: 83.3%

• Eradikacija variksa: 92.6%

• Broj intervencija: 3.3 ± 0.4 (2-6)

• Broj ligatura po jednoj intervenciji: 3.5 ± 1.2

(2-10)

• Rekurentno variksno krvarenje: 13.2% 



• Rekurentni variksi: 22.7%

• Ukupni mortalitet: 16.2%, 

• Mortalitet zbog variksnog krvarenja 6.5%

• Praćenje (meseci): 39 ± 12.6 

Nakon ligiranja variksa nije bilo značajnijih

ko mplikacija, samo tranzitorne disfagije, retro -

ste rnalnog bola, febrilnosti i bola u grlu.

Rezultati većine studija, među kojima i naša,

po kazali su da kombinovana terapija ligiranja i

istovremene sklerozacije variksa nije smanjila

recidiv variksa a dovela je do većeg broja kom-

plikacija, te se ne preporučuje.

9

Rezultati studije Lo-a i saradnika su pokazali



da primenom malog volumena sklerozantnog

sre dstva na male varikse zaostale nakon proce-

dure ligiranja postiže se signifikantna redukcija

recidiva variksa i rekrvarenja.

10

Nasuprot tome,



meta analiza Singh-a i saradnika

11

nije pokazala



značajnu razliku između ligiranja variksa i kom-

binacije ligiranja i skleroterapije u pogledu sa -

na cije aktivnog krvarenja iz variksa (OR = 1.01;

95% CI = 0.43-2.36), variksnog rekrvarenja

(OR = 1.12, CI = 0.69-1.81) i mortaliteta (OR =

1.1, CI = 0.70-1.74). Broj tretman sesija do

kompletne eradikacije variksa bio je identičan u

oba endoskopska tretmana, dok je bilo sig-

nifikantno više ezofagusnih striktura kod pacije-

nata na kombinovanoj terapiji (p <0.001). I naša

studija je pokazala da kombinovana metoda ligi-

ranja i dodatne sklerozacije zaostalih malih va -

rik sa nakon ligiranja nema prednosti u odnosu

na samo ligiranje variksa.

12

U zaključku ligiranje predstavlja endoskop-



sku terapiju izbora u primarnoj profilaksi kr 

-

vare nja iz “visoko rizičnih variksa jednjaka”, u



sekundarnoj  profilaksi krvarenja iz variksa jed-

 nj aka i u akutnom krvarenju. Kombinovani me -

tod ligiranja i sklerozacije nema prednost u od -

no su na samo ligiranje.



6

APOLLINEM MEDICUM ET AESCULAPIUM

Vol. 12  -  Broj 1

januar-mart/2014.


Yüklə 0,65 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   27




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə