Beleška o piscu



Yüklə 11,04 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə31/125
tarix25.07.2018
ölçüsü11,04 Mb.
#58489
1   ...   27   28   29   30   31   32   33   34   ...   125

SILE  KOJE  DEJSTVUJU  U  PAMĆENJU
Ako  je  svaki  opažaj  kategorijska  forma  a  ne  mehanički  verna 
zabeleška  određene  draži,  onda  i  njegov  trag  u  pamćenju  mora  da 
ima  podjednako  opšti  karakter.  Nije  verovatno  da  će  taj  oblik  ostati 
nepromenjen.  Sile  koje  nerazdvojivo  leže  u  samom  obliku  ili  vrše 
pritisak  na  njega  iz  okolnog  polja  tragova  težiće  da  ga  izmene  u  dva 
suprotna  pravca.  Postojaće,  s  jedne  strane,  tendencija  ka  najjedno­
stavnijoj  strukturi  ili  smanjenju  napetosti.  Sklop  traga  odbaciće  po­
jedinosti  i  istančanosti,  a  povećaće  simetriju  i  pravilnost.  Ova  pro­
mena  traga  na  jednostavniju  figuru  kontrolisaće  se  suprotnom  ten­
dencijom  da  se  sačuvaju  i  zaista  izoštre  osobena  obeležja  sklopa. 
Ogledi  su  pokazali  da  kada  se  pred  ispitanike  iznese  neka  slika  uz 
uputstvo  da  je  što  vernije  upamte  »zato  što  će  im  se  proveravati 
pamćenje«,  oni  su,  pre  svega,  pazili  na  karakteristike  slike.  U  takvim 
okolnostima,  oni  će  se,  na  primer,  sećati  da  je  krug  imao  mali  procep, 
koji  je  inače  mogao  da  se  ispusti  iz  pamćenja  ili  da  se  ne  opaža 
aktivno  na  prvom  mestu.
Izrazite  karakteristike  sačuvaće  se  i  preterano  uvećati  i  kada 
izazivaju  reakcije  kao  što  su  strahopoštovanje,  čuđenje,  prezir,  pod- 
smevanje,  divljenje  i  tako  dalje.  Stvari  se  upamte  kao  veće,  brže, 
ružnije,  bolnije  nego  što  su  stvarno  bile.
Obe  tendencije  dejstvovaće  u  razradi  svakog  traga  u  pamćenju, 
svodeći  ga  na  veću  jednostavnost  a  istovremeno  čuvajući  ga  i  izoštra­
vajući  njegove  osobene  crte  onoliko  koliko  je  to  potrebno.  Obe  mogu 
da  dejstvuju  u  svakom  odnosu  snaga.  Ponekad,  jedna  od  njih  će 
jasno  da  preovlada,  ali  nema  razloga  verovanju  da  će  u  svakom 
slučaju  trag  da  pokaže  jasno  određenu  modifikaciju  samo  u  jednom 
od  tih  pravaca,  kao  što  se  često  smatralo  u  psihološkoj  literaturi. 
Na  si.  72  prikazani  su  nasumce  uzeti  crteži  koje  su  načinili  studenti 
od  kojih  se  tražilo  da  po  sećanju  nacrtaju  američki  kontinenat.  Jaka 
tendencija  da  se  dve  mase  zemlje  svrstaju  simetričnije  i  jednostavnije 
prema  zajedničkoj  vertikalnoj  osi  obuzdava  se  manje-više  primetno, 
već  prema  tome  koliko  su  ispitanici  verno  uočili  činjenično  stanje 
i  zadržali  ga  u  sećanju,  kao  i  time  što  aktivno  reaguju  na  prilično 
snažno  skretanje  ka  istoku,  kojim  se  odlikuje  geografski  položaj  Južne 
Amerike  na  mapi.
Paralela  sa  dvema  antagonističkim  tendencijama  u  opažanju  i 
pamćenju,  a  sigurno  u  izvesnoj  meri  i  njihova  manifestacija,  može 
da  se  nađe  u  vizuelnim  umetnostima.  Stremljenje  ka  »lepoti«  u  kla­
sičnom  smislu  reči  teži  ka  pojednostavljenom  obliku  i  smanjenju 
napetosti  u  kompozicijskim  odnosima.  Ekspresionističke  sklonosti,  s 
jedne  strane,  vode  ka  deformaciji  i  visokoj  napetosti  stvorenim  uza­
jamnim  ometanjem,  izbegavanjem  jednostavnog  reda  i  tako  dalje.  Te 
stilske  forme  određene  su  delimično  temom,  delimično  svrhom  likov­
nog  predstavljanja,  ali  isto  tako  i  opštim  pogledom  na  svet  i  stavom 
umetnika  ili  razdoblja.  Ovde  opet,  prostor  između  ekstremnijih  ma­
nifestacija  klasicističkih  i  ekspresionističkih  tendencija  ispunjen  je 
delima  koja  ispoljavaju  sve  nijanse  između  te  dve  krajnje  tendencije.
Iako  su  tendencije  poravnavanja  i  izoštravanja  antagonističke, 
one  dejstvuju  zajedno.  One  razjašnjavaju  i  pojačavaju  vizuelni  pojam. 
One  zaokružuju  lik  u  sećanju  i  daju  mu  karakter.  Ovaj  se  proces 
dalje  pojačava,  ali  i  ometa  činjenicom  što  se  nijedan  trag  u  sećanju
71


ne  prepušta  sam  sebi.  Svaki  od  njih  podložan  je  stalnom  uticaju 
drugih  tragova.  Tako,  ponovljena  iskustva  sa  istim  fizičkim  predme­
tom  stvaraju  nove  tragove,  koji  prosto  ne  pojačavaju  postojeće,  nego 
ih  podvrgavaju  neprestanim  modifikacijama,  kao  što  jedan  umetnik 
može  stalno  da  menja  svoje  delo  godinama  dok  mu  je  u  ateljeu. 
Naš  lik  o  određenom  čoveku  jeste  kvintesencija  mnogih  vidova  i
72


situacija  koji  ga  izoštravaju,  povećavaju,  menjaju.  Tragovi  koji  liče 
jedan  na  drugi  stupaće  u  uzajamnu  vezu,  pojačavaće  se,  oslabljivati 
ili  zamenjivati.  Da  kažemo  to  recima  Kurta  Levina  (Lewin):  pam­
ćenje  je  mnogo  fluidniji  medijum  od  opažanja  zato  što  je  udaljenije 
od  provera  stvarnosti.
Rezultat  je  čitavo  skladište  vizuelnih  pojmova,  nekih  jasno  odre­
đenih  i  jednostavnih,  nekih  nestalnih  i  neopipljivih,  koji  pokrivaju 
čitav  predmet  ili  prizivaju  u  sećanje  samo  njegove  delove.  Predstave 
o  nekim  stvarima  kruto  su  stereotipne,  druge  su  bogate  promenama, 
a  o  nekim  možemo  da  imamo  nekoliko  predstava  koje  ne  mogu  da 
se  stope  u  jednu  jedinstvenu  koncepciju,  npr.  kada  se  izgledi  s  pro­
fila  nekih  ljudi  ne  slažu  sa  izgledima  s  lica.  Raznovrsne  veze  spajaju 
te  predstave.  Iako  ukupni  sadržaj  pamćenja  nekog  čoveka  teško  može 
da  se  nazove  integrisanom  celinom,  on  sadrži  organizovane  grupe 
malog  ili  velikog  opsega,  porodice  pojmova  povezanih  sličnošću,  raz­
noraznim  asocijacijama,  zemljopisnim  i  istorijskim  kontekstima  koji 
stvaraju  prostorne  jedinice  i  vremenske  redoslede.
DOPUNJAVANJE  OPAŽAJA
Likovi  u  sećanju  služe  da  identifikuju,  tumače  i  dopunjuju  opa­
žanje.  Nema  nikakve  jasne  granične  linije  koja  čisto  opažajni  lik  — 
ako tako nešto uopšte  i  postoji —  odvaja  od  lika  dopunjenog sećanjem 
ili,  pak,  od  lika  koji  nipošto  nije  neposredno  opažen  nego  je  u  pot­
punosti  stvoren  ostacima  u  sećanju.  Bilo  bi,  stoga,  korisno  da  ovde 
najpre  dam  nekoliko  primera  u  kojima  se  jedna  nepotpuna  draž 
opažajno  dopunjuje  bez  ikakvog  nužnog  pribegavanja  sećanju,  to  jest 
minulom  iskustvu.  Pisaljka  postavljena  tako  da  njena  projekcija  na 
mrežnjači  prolazi  kroz  šlepu  mrlju  oka  izgledaće  neprekinuta.  Slično 
tome,  kada  povrede  na  mozgu  oslepe  čoveku  neke  delove  vidnog 
polja  (hemianopsia),  krug  upola  sakriven  šlepom  površinom,  izgle­
daće  potpun.  Takav  će  biti  i  nepotpun  krug  izložen  ispitanicima  za 
delić  sekunde  ili  vrlo  slabo  osvetljen.  Ovo  su  primeri  onoga  što  je 
Mišot  nazvao  »modalnim  dopunama«  zato  što  su  praznine  dopunjene 
u  samom  opažaju.  Upotpunjavanja  ove  vrste  lako  mogu  da  se  pro- 
uzrokuju  tendencijom  ka  jednostavnoj  strukturi,  koja  je  suštastveno 
svojstvena  samom  opažaj nom  procesu.
Podjednako  opažajni  po  prirodi  jesu  mnogi  slučajevi  u  kojima 
ispitanici  saopštavaju  da  je  dopuna  »zaista  tu«  iako  je  viđena  kao 
»skrivena«.  Mišot  je  ispitivao  takozvani  tunelski  efekat.  Kada  voz 
prolazi  kroz  kratak  tunel,  njegovo  kretanje  se  opažajno  doživljava 
kao  neprekinuto.  Ovaj  utisak  može  da  se  proizvede  eksperimentalno 
čak  i  na  ravnoj  površini,  na  primer,  kada  se  udesi  da  se  jedna 
tačka ili  traka kreće  ka nekoj  prepreci, iza koje  prividno iščezava, da bi 
se  »pojavila«  na  drugoj  strani  trenutak  kasnije.  Pod  povoljnim  uslo- 
vima,  ispitanici  »vide«  kako  se  predmet  u  pokretu  i  dalje  kreće  »iza« 
prepreke  iako  objektivno  takvo  »iza«  ne  postoji.  Opažaj  se  doživ­
ljava  kao  potpun,  utoliko  pre  što  ispitanici  često  nisu  voljni  da  ve- 
ruju  da  u  stvari  i  nije  ni  bilo  takvog  neprekidnog  kretanja.  Potpu­
nost  opažaja  ostaje  neokrnjena  čak  i  kada  se  ispitanik  obavesti  o 
fizičkoj  situaciji.  Psiholog  mora  stoga  da  pretpostavi  da  se  oba  ob­
jektivno  data  kretanja,  naime  kretanja  pre  i  posle  prepreke,  pro­
73


Yüklə 11,04 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   27   28   29   30   31   32   33   34   ...   125




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə