Beleška o piscu


pa  onda  Đ.  Sigurno  je  da  su  A  i  B  bili  istovremeno  jedan  s  drugim,  kao



Yüklə 11,04 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə89/125
tarix25.07.2018
ölçüsü11,04 Mb.
#58489
1   ...   85   86   87   88   89   90   91   92   ...   125

pa  onda  Đ.  Sigurno  je  da  su  A  i  B  bili  istovremeno  jedan  s  drugim,  kao 
i  sa  ubijanjem.  Ali,  reči  imaju  linearan,  odeljen,  uzastopan  poredak:  one 
se  nižu  jedna  za  drugom  kao  zrna  u  brojanici...«
Primeri  pokazuju  da  su  nizovi  intelektualnih  pojmova  koje  nam 
jezik  pruža  često  iskazi  o  intuitivno  opaženoj  situaciji,  te  mogu  da 
posluže  da  se  rekonstruiše  ta  situacija.  Rečenica  »trešnje  na  drveću« 
izgovorena  je  ili  napisana  na  osnovu  predstave  o  voćnjaku,  pa  može 
u  slušaocu  ili  čitaocu  da  izazove  sličan  prizor.  »A  je  ubio  B«  može 
da  izazove  prizor  zločina.  U  takvim  primerima,  jezik  služi  kao  most 
između  slike  i  slike.  Međutim,  linearna  priroda  spojnog  medijuma 
nije  bez  uticaja  na  slike  koje  sugeriše.  Iako  slika  može  da  pruži 
radnju  koja  ne  može  da  se  neposredno  iskaže  recima,  ta  izazvana 
radnja  ima  tendenciju  da  ostane  linearna.  Na  primer,  jednovremeno 
međusobno  dejstvo  ne  može  jezikom  da  se  opiše  neposredno,  a  posle- 
dice  takvog  međusobnog  dejstva  teško  je  saopštiti  rečima.  Klasično 
razmatranje  ovog  problema  može  se  naći  u  Lesingovom  Laokoonu, 
raspravi  o  ograničenosti  slikarstva  i  pesništva.  Lesing  (Lessing), 
tvrdi  da  je  slikarstvo,  koje  se  bavi  oblicima  i  bojama  u  prostoru, 
opremljeno  da  obrađuje  predmete  koji  zajedno  postoje  u  prostoru  ili 
čiji  delovi  to  čine;  dok  su  radnje,  redosledi  u  vremenu,  prava  stvar 
kojom  pesništvo  ima  da  se  bavi.  Slikarstvo  može  da  prikaže  radnje 
posredno  pomoću  tela,  a  pesništvo  može  da  opiše  tela  posredno  po­
moću  radnji.  Ako  se  pesništvo  —  a  to  uključuje  sve  jezike  —  umesto 
toga  lati  da  opiše  neku  vizuelnu  situaciju  nabrajanjem  njenih  delova, 
um  često  ne  može  da  sklopi  te  delove  u  nameravanu  sliku.  Umesto 
da  navodim  Lesingove  primere,  uzeću  jedan  iz  pisama  Georga  Kri- 
stofa  Lihtenberga  (Christoph  Lichtenberg),  koji  je,  otišavši  u  pozorište 
u  Londonu,  pokušao  da  jednom  prijatelju  u  Nemačikoj  opiše  kako  je 
čuveni  glumac  Dejvid  Garik  (David  Garrick)  odigrao  Hamletovu  reak­
ciju  na  pojavu  očevog  duha:
» Garik  se,  na  te  reči,  naglo  okreće  oko  sebe  i  u  isti  mah  sa  poklek- 
lim  kolenima  pada  nauznak  niz  dve-tri  stepenice.  Kapa  mu  pada  na  pod; 
obe  ruke,  naročito  leva,  gotovo  su  potpuno  opružene,  šaka  mu  je  u  visini 
glave,  desna  ruka  mu  je  savijenija  od  leve,  a  desna  šaka  niža;  prsti  su 
mu  rašireni,  a  usta  otvorena.  Tako  on  ostaje,  kao  skamenjen,  raskoračen, 
ali  ne  preterano,  uz  podršku  prijatelja,  koji  su  bolje  upoznati  sa  utvarom, 
pa  se  boje  da  ne  padne.  Na  licu  mu  je  užas  bio  tako  izražen  da  me  jeza 
obuzimala  čak  i  pre  nego  što  je  počeo  da  govori.«
Malo  je  verovatno  da  će  ovo  nabrajanje  pojedinačnih  zapa­
žanja  pobuditi  kod  mnogih  čitalaca  predstavu  o  prizoru  koji  je  Lih- 
tenberg  video  pred  sobom  u  pozorištu.  Stoga  pisci,  oslanjajući  se 
intuitivno  na  načelo  koje  je  Lesing  formulisao  u  teoriji,  nastoje  da 
opisuju  ono  što  jeste  onim  što  se  događa.  Oni  uvode  statični  inventar 
prizora  tako  reći  na  krilima  zbivanja.  Ovaj  postupak  obavlja  zadatak 
opisivanja  situacije  pomoću  sredstva  koje  potpuno  odgovara  jeziku. 
On  sledi  linearne  veze  kroz  dato  stanje  stvari  i  prikazuje  svaki  od 
tih  delimičnih  odnosa  kao  jednodimenzionalni  niz  događanja.  Što  je 
još  važnije,  on  te  nizove  prikazuje  u  osmišljenom  poretku,  koji  po­
činje  možda  posebno  značajnom  ili  živom  pojedinošću,  a  onda  razvija 
sve  vidove  situacije  tako  da  oni  slede  jedan  drugi  kao  da  su  faze
202


nekog  dokazivanja.  Opis  prizora  postaje  tumačenje.  Pisac  upotreb­
ljava  osobenosti  jezičkog  materijala  da  čitaoca  vodi  kroz  prizor,  kao 
što  film  može  da  nosi  gledaoca  od  pojedinosti  do  pojedinosti  i  time 
otkriva  situaciju  kontrolisanim  redosledom.  Ova  tehnika  je  naročito 
očigledna  i  uspešna  u  prvim  rečenicama  neke  pripovetke,  u  kojima 
pripovedač  uvodnu  scenu  priziva  ni  iz  čega  pomoću  nekoliko  dobro 
odabranih poteza. Prve  rečenice u  Okretu zavrtnja od  Henrija  Džejmsa 
(Henry  James)  majstorski  su  primer.  Navešću  ovde  možda  manje 
poznati  početak  priče  Preljubnica  od  Albera  Kamija  (Albert  Camus):
»Jedna  muva  kružila  je  autobusom  poslednjih  nekoliko  minuta  iako 
su  prozori  bili  zatvoreni.  Neobična  na  ovom  mestu,  letela  je  bešumno 
tamo  amo  umornih  krila.  Zanina  ju  je  izgubila  iz  vida,  a  onda  je  ugleda 
kako  sleće  na  nepokretnu  šaku  njenoga  muža.  Vreme  je  bilo  hladno. 
Muva  je  drhtala  pri  svakom  udaru  peščanog  vetra,  koji  je  grebao  po 
prozorima.  U  oskudnoj  svetlosti  zimskog  jutra,  uz  veliku  lupu  lima  i 
osovina,  vozilo  se  kotrljalo,  klackalo  i  jedva  odmicalo.  Zanina  pogleda  u 
muža.  Sa  pramenovima  prosede  kose,  koja  mu  je  rasla  nad  niskim  čelom, 
široka  nosa,  mlitavih  usta,  Marsel  je  ličio  na  nadurenog  fauna.  Kod 
svake  rupe  na  kolovozu,  osećala  je  kako  ga  truckanje  nabacuje  na  nju. 
Zatim  se  njegov  teški  trup  ponovo  skljokao  na  raskrečene  noge,  a  on  bi 
ponovo  bio  nepomičan  i  odsutan,  ukočena  pogleda.  Kao  da  ništa  na  njemu 
nije  bilo  živo  sem  debelih  golih  šaka,  koje  su  se  činile  još  kraćim  zbog 
toga  što  mu  je  flanelska  košulja  virila  ispod  rukava  i  pokrivala  mu 
zglavkove.  Sake  su  tako  čvrsto  stezale  mali  platneni  koferčić  između  ko- 
lena  da  očigledno  nisu  osećale  da  se  muva  po  njima  kolebljivo  šetka.«
Kao  u  praznoj  Vilsonovoj  maglenoj  komori  (Wilson),  pojavljuje 
se  u  čitaočevoj  svesti  putanja  insektovog  leta;  ona  premerava  teskobu 
autobusa  i  oživljava  radnjom  statični  šuplji  prostor.  Vetar  je  uve­
den  ne  kao  nešto  što  spada  u  scenu  nego  zbog  svog  dinamičnog  dej- 
stva.  Trajne  odlike  situacije,  kao  što  su  hladan  vazduh,  ulaze  na 
pozornicu  u  pogodnom  trenutku  redosleda,  kao  glumac  prema  svom 
rasporedu.  Neprekidna  radnja,  kao  što  je  muvino  tumaranje,  može 
da  se  za  tri  različite  svrhe  podeli  na  tri  odvojena  pojavljivanja: 
lutanje  po  tesnom  prostoru,  pokazivanje  šake,  koja  je  nasuprot  muvi 
nepomična,  čovekovu  neosetljivost  na  dodir.  Odabiranjem  nekoliko 
značajnih  odlika  i  opisujući  ih  uz  namcrno  naglašavanje  nekih  nji­
hovih  osobina,  pisac  iznosi  na  uvid  apstraktne,  dinamične  sastojke 
svoje  radnje:  očajničku  borbu  protiv  zidova  što  se  sužavaju,  ženinu 
oštrovidnost,  čoveka  koga  pokreće  samo  njegov  nagon  za  posedova- 
njem,  dodir  bez  opštenja,  hladnoću,  neprijatno  truckanje  bez  napre­
dovanja,  tegoban  teret. . .   Ovde  se,  dakle,  opažajno  pobuđivanje  jedne 
statične  situacije  kanališe  u  kontrolisano  opipavanje.  To  se  postiže 
tako  što  se  dvodimenzionalnom  ili  trodimenzionalnom  vizuelnom  me- 
dijumu  nameće  jednodimenzionalni  jezički  medijum.  Ovde  se  jezik 
ponaša  kao  nekakav  šablon  koji  u  redosled  sateruje  verbalan  iskaz.
Naravno,  takav  redosled  iskaza  može  u  isto  vreme  da  posluži 
za  to  da  se  čitava  statična  situacija  gradi  postepeno,  kao  što  potezi 
četke  grade  sliku.  Ali,  dovoljno  je  da  se  samo  uporedi  dejstvo  jedne 
slike  sa  donekle  sličnim  sižeom,  možda  Domijeove  slike  Vagon  treće 
klase  (Daumier),  sa  vizuelnim  doživljajem  koji  stvara  Kamijevo  pri­
čanje,  pa  da  se  shvati  koliko  je  književni  postupak  u  osnovi  drukčiji.
203


Yüklə 11,04 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   85   86   87   88   89   90   91   92   ...   125




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə