Beleška o piscu



Yüklə 11,04 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə96/125
tarix25.07.2018
ölçüsü11,04 Mb.
#58489
1   ...   92   93   94   95   96   97   98   99   ...   125

Æ%
A " “ \
DD
____ B _
Ü L
(K 
&  
c
Slika  218
Proistekli  nered,  iako  možda  neprivlačan  sam  po  sebi,  daje  do­
kaza  o  istraživačkom  duhu  u  dejstvu.  Istraživanje  je  ovde  svrsishodno 
i  produktivno,  pa  stoga  nužno  i  u  vaspitnom  smislu  dobrodošlo.  Ono 
mora  da  se  razlučuje  od  mnogo  drukčije vrste zbrke  koja nastaje  kada 
smisao  za  formu  ometaju  pogrešna nastava  ili  drugi  štetni uticaji.  Ova 
razlika  između  produktivne  i  neproduktivne  zbrke  može  da  se  zapazi 
i  u  drugim  oblastima  učenja.
Jednostavni  oblici  i  sheme  boja  u  ranim  dečjim  crtežima  postaju 
složeniji  u  svim  svojim  vidovima.  Prvih  godina,  oni  odražavaju  opa- 
žajni  red  koji  ljudski um uspostavlja  u  ranoj  fazi  ispravljanjem defor­
macija  projekcije,  slučajnih  izgleda,  preklapanja  itd.  Međutim,  što 
um  postaje  istančaniji  to  je  sposobniji  da  shvati  složenosti  opažajnog 
izgleda,  čime  se  dobija  bogatija  slika  stvarnosti,  što  odgovara  diferen-
218


tovanijem  mišljenju  razvijenog  uma.  Ta  veća  složenost  ispoljava  se 
u  umetničkom  radu  starije  dece.
U  ranim  crtežima  se  geometrijski  elementi  —  krug,  prava  li­
nija,  oval,  pravougaonik —  prikazuju  direktno,  iako  retko  kad  savrše­
no  izvedeni.  Ove  osnovne  forme  spajajući  se  obrazuju  ljudske  figure, 
životinje,  drveće,  ali  zadržavaju  svoje  oblike.  Krug,  oval,  četiri  prave 
linije,  spojene  kako  valja,  sačinjavaju  primitivnu  figuru.  Uskoro,  me­
đutim,  ove  nezavisne  jedinice  teže  da  se  stope  u  složenije  oblike.  SI. 
218A, »praistorijska životinja«, koju je nacrtao jedan jedva petogodišnji 
dečak,  predstavlja  upečatljiv  primer.  Da  bi  opažao  takav  jedan  sklop, 
um  primenjuje  svoj  uobičajeni  postupak  organizovanja  pomoću  jed­
nostavnijih  elemenata,  koje  mu  podastiru  tog  trenutka  date  približne 
forme.  Te  osnovne  forme,  kao  i  skelet  koji  ih  strukturalno  spaja,  crtež 
ne  daje  izričito  ali  ih  sadrži  u  sebi,  a  i  posmatrač  ih  otkriva.  Napor 
vizuelnog  mišljenja,  potreban  je  da  bi  se  pročitao  takav  sklop,  u  odgo­
varajućoj  meri  je  veći  i  istančaniji.
APSTRAKTNE  FORME  U  VIZUELNIM 
UMETNOSTIMA
Od  ovih početaka  vodi  neprekidan  razvoj  ka  dostignućima  velike 
umetnosti.  Opažajno,  zrelo  delo  odražava  visoko  diferentovan  smisao 
za  formu,  sposoban  da  različite  delove  slike  organizuje  u  jedinstven 
kompozicioni  red.  Ali,  umetnikova  inteligencija  vidljiva  je  ne  samo 
u  strukturi  formalnog  sklopa  nego  isto  tako  i  u  dubini  značenja  koje 
taj  sklop  saopštava.  U  Rembrantovoj  slici  Hristos  u  Emavsu  (si.  220), 
religiozna  suština  simbolizovana  biblijskom  pričom  predstavljena  je 
uzajamnim  dejstvom  dveju kompozicionih grupa  (si.  220a).  Jedna  svoje 
središte  i  vrhunac  ima  u  Hristosovoj  figuri,  koja  je  smeštena  sime­
trično  između  dva  učenika.  Taj  trougaoni  raspored  pojačava  se  pod­
jednako  simetričnom  arhitekturom  pozadine  i  svetlošću  koja  zrači 
iz  sredine.  On  pokazuje  tradicionalnu  hijerarhiju  religioznih  slika  sa 
vrhuncem  u  božanskoj  figuri.  Međutim,  ovom  sklopu  nije  dopušteno 
da  zauzme  središte  platna.  Grupa  figura  pomerena  je  nešto  ulevo, 
čime  se  ostavlja  prostor  za  drugi  vrhunac,  koji  stvara  glava  mladog 
poslužitelja.  Drugi  trougao  je  strmiji  i  dramatičniji  i  zbog  nedostatka 
simetrije.  Hristosova  glava  nije  više  dominantna,  nego  se  uklapa,  u 
iskošenu  ivicu  trougla.  Može  se  reći  da  Rembrant  u  ovoj  osnovnoj 
strukturi  svoje  slike  upečatljivo  predstavlja  protestantsko  shvatanje 
Novog  zaveta.  Skrušenost  Sina  božjeg  —  izražena  je  kompoziciono 
ne  samo  u  blagom  otklonu  glave  od  središne  osovine  piramide  tela, 
koja  je  inače  simetrična;  Hristos  se  takođe  potčinjava  još  jednoj 
hijerarhiji,  koja  svoj  vrhunac  ima  u  najponiznijoj  figuri  u  grupi,  to 
jest  u  poslužitelju.
Nije  potrebno  da  se  kaže  da  ova  analiza  obuhvata  najogoljeniji 
kostur  Rembrantove  slike.  Ako  bi  se  htelo  da  se  pokloni  veća  pažnja 
ovom  umetničkom  delu,  moralo  bi  da  se  pokaže  kako  je  tema  spro­
vedena  u  svim  pojedinostima.  Ovde  je,  međutim,  važno  da  osnovna 
kompoziciona  shema,  nipošto  nije  prosto  formalni  aranžman  radi 
prijatnosti,  kako  se  često  smatra,  nego  je  u  stvari  nosilac  suštinske 
zamisli  delà.  Ona  na  apstraktno-simboličan  način  u  geometrijskoj
219


220


Slika  221  Jan  Vermer  van  Delft,  Meračica  zlata,  oko  1657.  Nacionalna 
umetnička  galerija,  Vašington.
form i  p rik a zu je  d u b lji  sm isa o .  B ez  toga  b i  slik a   m ožda  b ila   prosto 
jed n o  r e a lističk i  v er n o   p rič a n je  b ib lijs k e   an egd ote.
Priroda  v iz u e ln o g   m išlje n ja   u   u m e tn o sti  p o sta je  naročito  o či­
g le d n a   k ada  s e   u p o r ed i  sa  ele m e n tim a   »in telek tu a ln o g «   znanja,  koji 
su   d oduše  s a sta v n i  d e lo v i  slik e ,  a li  su   u   v iz u e ln o   k a ziv a n je  u n e se n i 
spolja.  Za  slik u  
Meračica  zlata
  o d   J a n a   V erm er a   (V erm eer;  si.  221) 
k a že  se  u   m u zejsk o m   v o d iču   v a šin g to n sk e   N a cio n a ln e  g a le r ije   da  je  
a le g o rija .  »M lada  že n a   m e r i  sv o ja   z e m a ljsk a   dobra  isp red   s lik e   S tra š­
n o g   sud a  u   kojoj  H ristos  m e r i  duše.«  P a r a le la   izm eđu  te   d v e  radnje 
n eo p ho d n a   je   za   ra z u m ev a n je  slik e .  M eđu tim ,  to  je   in te le k tu a ln a  
v ez a ,  k oja  kom po zicio no   n ije   iz lo žen a .  A k o   se   n ešto   zna  o  Strašnom  
sud u ,  o n da   m o že  da  se  u po r ed i  te m a   p rič e  u   p o za d in i  sa  tem om   u  
p red n jem   p la n u .  S v e   što  j e   slik a r   u ra d io   da  b i  u kazao  n a   taj  odnos 
je s te   to   što  je   ž e n in u   g la v u   u o k v ir io   sm e s tiv š i  j e   n ep osred no  ispod
221


Yüklə 11,04 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   92   93   94   95   96   97   98   99   ...   125




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə