Cilj i primena indikatora produktivnosti Osnovni tipovi indikatora produktivnosti Produktivnost rada Dekompozicija ekonomskog rasta
Produktivnost – odnos količine ostvarenog autputa i količine uloženog inputa Produktivnost – odnos količine ostvarenog autputa i količine uloženog inputa Produktivnost meri efikasnost proizvodnje Merenje produktivnosti zavisi od raspoloživih podataka i od namene
Nivo vs dinamika produktivnosti Nivo vs dinamika produktivnosti Dinamika produktivnosti se izražava indeksom ili stopom rasta produktivnosti Indeks produktivnosti predstavlja odnos produktivnosti tekućeg perioda i produktivnosti baznog perioda
Svrhe merenja produktivnosti: Svrhe merenja produktivnosti: Nacionalne procene i međunarodna poređenja Razumevanje dinamike životnog standarda stanovništva Poređenje indikatora produktivnosti za pojedine proizvodne procese između preduzeća može pomoći identifikovanju neefikasnosti Promena multifaktorske produktivnosti predstavlja značajan element u modeliranju proizvodnih kapaciteta jedne zemlje
Produktivnost po delatnostima Produktivnost po delatnostima Podela produktivnosti prema vrsti inputa i prema vrsti autputa Jedan input ili više inputa - jednofaktorske i višefaktoske indikatore produktivnosti Prema vrsti autputa, indikatori produktivnosti koji koriste bruto proizvodnju ili dodatu vrednost
Jednofaktorski indikatori produktivnosti su: Jednofaktorski indikatori produktivnosti su: Produktivnost rada Produktivnost kapitala - Mogu biti izračunati korišćenjem bruto proizvodnje ili dodate vrednosti kao autputa
Višefaktorski indikatori produktivnosti obuhvataju više faktora proizvodnje Rad i kapital Kapital-rad-energija-materijal-usluge (engl:KLEMS)
Najčešće korišćene mere produktivnosti su: Najčešće korišćene mere produktivnosti su: Produktivnost rada zasnovana na bruto dodatoj vrednosti Produktivnost rada i kapitala Multifaktorska produktivnost (kapital-rad-energija-materijal-usluge)
Svi prikazani indikatori mogu prikazivati nivo ili dinamiku produktivnosti Svi prikazani indikatori mogu prikazivati nivo ili dinamiku produktivnosti Nivo produktivnosti - vrednost autputa u posmatranom periodu stavlja se u odnos sa vrednošću inputa u tom istom periodu Dinamika produktivnosti - indeks autputa se stavlja u odnos sa indeksom inputa (indeksi mogu biti lančani ili bazni, tj. u odnosu na prethodnu godinu ili u odnosu na neku referentnu godinu)
Na nivou ukupne ekonomije, agregat za izračunavanje produktivnosti je bruto domaći proizvod (BDP) Na nivou ukupne ekonomije, agregat za izračunavanje produktivnosti je bruto domaći proizvod (BDP) Iako se u praksi retko koristi, neto domaći proizvod (NDP) je bolja mera autputa (isključuje amortizaciju) Zemlje sa značajnim učešćem osnovnih sredstava, čiji je vek trajanja kratak (npr. kompjuteri) − imaju značajno niži NDP od BDP-a, zbog visokih stopa amortizacije na osnovna sredstva
Ključni problem je usklađenost i uporedivost merenja amortizacije među različitim zemljama Ključni problem je usklađenost i uporedivost merenja amortizacije među različitim zemljama U zemljama OECD-a, NDP u proseku čini 85% BDP-a (OECD, 2008) Bruto nacionalni dohodak (BDP korigovan za neto primarne dohotke iz inostranstva) je takođe bolji agregat za izračunavanje produktivnosti od BDP-a
Produktivnost rada se definiše se kao odnos autputa i radnog inputa Produktivnost rada se definiše se kao odnos autputa i radnog inputa Evrostat izračunava tri indikatora produktivnosti rada: - BDP po zaposlenom
- BDP po času rada
- Realne jedinične troškove rada
OECD najčešće meri produktivnost rada kao BDP po času rada BDP se izražava u evrima ili dolarima prema paritetu kupovne moći
Najbolja mera radnog inputa su stvarni časovi rada zaposlenih - odražavaju regularne časove rada na osnovnom poslu, puno ili skraćeno radno vreme, prekovremeno (plaćeno ili neplaćeno)
- časove rada ostvarene na dodatnom poslu
- ne uključujući časove koji nisu realizovani (praznik, godišnji odmor, štrajk, vremenske prilika i sl.)
Najčešće se koriste godišnji časovi rada svih zaposlenih koji učestvuju u stvaranju BDP-a Najčešće se koriste godišnji časovi rada svih zaposlenih koji učestvuju u stvaranju BDP-a - prosečni godišnji ostvareni časovi rada po zaposlenom koji se množe sa ukupnim brojem zaposlenih
Nedostatak: ne odražavaju promene u kvalitetu zaposlenih (npr. promene u kvalifikacijama, nivou obrazovanja ili radnog iskustva tokom vremena)
Podaci o ostvarenim časovima rada prema nivou kvalifikacija ili nivou obrazovanja u najvećem broju zemalja nisu raspoloživi Podaci o ostvarenim časovima rada prema nivou kvalifikacija ili nivou obrazovanja u najvećem broju zemalja nisu raspoloživi Efekat koji rast kvalifikacija zaposlenih ima na rast autputa obuhvata se rezidualnom vrednošću putem multifaktorske produktivnosti, a ne putem radnog inputa U većini zemalja, osnovni izvor podataka za časove rada je Anketa o radnoj snazi
U Koreji, Slovačkoj, Poljskoj i Estoniji stopa rasta produktivnosti od 1995-2011. je bila u proseku 3-4% U Koreji, Slovačkoj, Poljskoj i Estoniji stopa rasta produktivnosti od 1995-2011. je bila u proseku 3-4% U većini zemalja Evro zone, SAD-u, Velikoj Britaniji i Kanadi stopa rasta je manja od 2% Posle 2007. kao posledica finansijske krize stopa rasta produktivnosti rada je opala na blizu 0% u većini OECD zemalja Zemlje su se na različite načine prilagodile novonastaloj situaciji
Irska, Estonija i Nemačka su smanjile prosečan broj časova rada po zaposlenom Irska, Estonija i Nemačka su smanjile prosečan broj časova rada po zaposlenom Španija, Švedska, Luksemburg i Belgija nisu smanjile prosečan broj časova rada po zaposlenom, već broj zaposlenih Na narednom grafikonu vidimo da nakon 2007. veliki broj zemalja ima negativne stope rasta produktivnosti i po zaposlenom i po času rada (treći kvadrant)
Rang zemalja prema produktivnosti merena BDP-om i BND-om je u većini slučajeva isti Rang zemalja prema produktivnosti merena BDP-om i BND-om je u većini slučajeva isti Izuzetak su Irska, Island i Luksemburg (niži rang prema BND-u) Švajcarska ima viši rang prema BND-u
Jedinični troškovi rada (JTR): Jedinični troškovi rada (JTR): Predstavljaju vezu između troškova rada u proizvodnji autputa i produktivnosti rada
Tokom poslednjih 15 godina, G7 zemlje i prve članice EU su beležile rast produktivnosti, merenu JTR u odnosu na ostale zemlje Tokom poslednjih 15 godina, G7 zemlje i prve članice EU su beležile rast produktivnosti, merenu JTR u odnosu na ostale zemlje Veoma niske stope rasta JTR su postizane držanjem niskih troškova rada u sektoru industrije i u sektoru usluga, npr. u Nemačkoj i Austriji To nije bio slučaj sa Meksikom, Turskom, Estonijom, Islandom, Mađarskom i Norveškom Početkom krize Irska, Španija, Portugalija i Grčka su zabeležile pad u JTR
Ekonomski rast se može povećati: Ekonomski rast se može povećati: Uvećanjem količine i vrste rada i kapitala koji su upotrebljeni u proizvodnji autputa Dostizanjem veće ukupne efikasnosti u zajedničkom korišćenju ova dva faktora proizvodnje (većom multifaktorskom produktivnošću-MFP)
Rast BDP-a se može dekomponovati na tri komponente: Rast BDP-a se može dekomponovati na tri komponente: Doprinos koji potiče od rada Doprinos koji potiče od kapitala Doprinos koji potiče od multifaktorske produktivnosti
Rast multifaktorske produktivnosti može poticati od Rast multifaktorske produktivnosti može poticati od efikasnijeg korišćenja inputa (rada i kapitala) - poboljšanje organizacije proizvodnje
- zbog inovacija (kao i od grešaka u merenju)
Rast multifaktorske produktivnosti značajan faktor koji doprinosi dugoročnom rastu BDP-a
U periodu 2001-2007. rast BDP-a je najvećim delom ostvaren zahvaljujući rastu produktivnosti kapitala i MFP U periodu 2001-2007. rast BDP-a je najvećim delom ostvaren zahvaljujući rastu produktivnosti kapitala i MFP U većini zemalja rast produktivnosti kapitala je generisao trećinu ukupnog rasta BDP-a Rast IKT usluga je najznačajniji u Švedskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, Australiji, SAD-u Rast MFP je značajan izvor rasta u Koreji, Finskoj i Irskoj, a jako malo prisutan u rastu BDP-a Italije, Kanade i Španije Radni input je veoma značajan samo u par zemalja OECD-a – Australija, Španija i Kanada
Šta se može reći o dugoročnom trendu produktivnosti i konkurentnosti? Šta se može reći o dugoročnom trendu produktivnosti i konkurentnosti? Kako je finansijska kriza i kriza eura uticala na produktivnost? Teme o kojima se govori su: Produktivnost kao ključni pokretač ekonomskog rasta i konvergencije Rad, kapital i MFP kao osnovni uzroci rasta Uloga pojedinačnih industrija Produktivnost, trgovina i međunarodna konkurentnost Produktivnost rada – trend vs. ciklus
Potvrđeno je da je produktivnost osnovni pokretač rasta Potvrđeno je da je produktivnost osnovni pokretač rasta
Dostları ilə paylaş: |