Cilj I primena indikatora produktivnosti



Yüklə 451 b.
tarix27.03.2018
ölçüsü451 b.
#35062



Cilj i primena indikatora produktivnosti

  • Cilj i primena indikatora produktivnosti

  • Osnovni tipovi indikatora produktivnosti

  • Produktivnost rada

  • Dekompozicija ekonomskog rasta



Produktivnost – odnos količine ostvarenog autputa i količine uloženog inputa

  • Produktivnost – odnos količine ostvarenog autputa i količine uloženog inputa

  • Produktivnost meri efikasnost proizvodnje

  • Merenje produktivnosti zavisi od raspoloživih podataka i od namene



Nivo vs dinamika produktivnosti

  • Nivo vs dinamika produktivnosti

  • Dinamika produktivnosti se izražava indeksom ili stopom rasta produktivnosti

  • Indeks produktivnosti predstavlja odnos produktivnosti tekućeg perioda i produktivnosti baznog perioda



Svrhe merenja produktivnosti:

  • Svrhe merenja produktivnosti:

  • Nacionalne procene i međunarodna poređenja

  • Razumevanje dinamike životnog standarda stanovništva

  • Poređenje indikatora produktivnosti za pojedine proizvodne procese između preduzeća može pomoći identifikovanju neefikasnosti

  • Promena multifaktorske produktivnosti predstavlja značajan element u modeliranju proizvodnih kapaciteta jedne zemlje



Produktivnost po delatnostima

  • Produktivnost po delatnostima

  • Podela produktivnosti prema vrsti inputa i prema vrsti autputa

  • Jedan input ili više inputa - jednofaktorske i višefaktoske indikatore produktivnosti

  • Prema vrsti autputa, indikatori produktivnosti koji koriste bruto proizvodnju ili dodatu vrednost



Jednofaktorski indikatori produktivnosti su:

  • Jednofaktorski indikatori produktivnosti su:

  • Produktivnost rada

  • Produktivnost kapitala

    • Mogu biti izračunati korišćenjem bruto proizvodnje ili dodate vrednosti kao autputa
  • Višefaktorski indikatori produktivnosti obuhvataju više faktora proizvodnje

  • Rad i kapital

  • Kapital-rad-energija-materijal-usluge (engl:KLEMS)



Najčešće korišćene mere produktivnosti su:

  • Najčešće korišćene mere produktivnosti su:

  • Produktivnost rada zasnovana na bruto dodatoj vrednosti

  • Produktivnost rada i kapitala

  • Multifaktorska produktivnost (kapital-rad-energija-materijal-usluge)





Svi prikazani indikatori mogu prikazivati nivo ili dinamiku produktivnosti

  • Svi prikazani indikatori mogu prikazivati nivo ili dinamiku produktivnosti

  • Nivo produktivnosti - vrednost autputa u posmatranom periodu stavlja se u odnos sa vrednošću inputa u tom istom periodu

  • Dinamika produktivnosti - indeks autputa se stavlja u odnos sa indeksom inputa (indeksi mogu biti lančani ili bazni, tj. u odnosu na prethodnu godinu ili u odnosu na neku referentnu godinu)



Na nivou ukupne ekonomije, agregat za izračunavanje produktivnosti je bruto domaći proizvod (BDP)

  • Na nivou ukupne ekonomije, agregat za izračunavanje produktivnosti je bruto domaći proizvod (BDP)

  • Iako se u praksi retko koristi, neto domaći proizvod (NDP) je bolja mera autputa (isključuje amortizaciju)

  • Zemlje sa značajnim učešćem osnovnih sredstava, čiji je vek trajanja kratak (npr. kompjuteri) − imaju značajno niži NDP od BDP-a, zbog visokih stopa amortizacije na osnovna sredstva



Ključni problem je usklađenost i uporedivost merenja amortizacije među različitim zemljama

  • Ključni problem je usklađenost i uporedivost merenja amortizacije među različitim zemljama

  • U zemljama OECD-a, NDP u proseku čini 85% BDP-a (OECD, 2008)

  • Bruto nacionalni dohodak (BDP korigovan za neto primarne dohotke iz inostranstva) je takođe bolji agregat za izračunavanje produktivnosti od BDP-a



Produktivnost rada se definiše se kao odnos autputa i radnog inputa

  • Produktivnost rada se definiše se kao odnos autputa i radnog inputa

  • Evrostat izračunava tri indikatora produktivnosti rada:

    • BDP po zaposlenom
    • BDP po času rada
    • Realne jedinične troškove rada
  • OECD najčešće meri produktivnost rada kao BDP po času rada

  • BDP se izražava u evrima ili dolarima prema paritetu kupovne moći



Najbolja mera radnog inputa su stvarni časovi rada zaposlenih

  • Najbolja mera radnog inputa su stvarni časovi rada zaposlenih

    • odražavaju regularne časove rada na osnovnom poslu, puno ili skraćeno radno vreme, prekovremeno (plaćeno ili neplaćeno)
    • časove rada ostvarene na dodatnom poslu
    • ne uključujući časove koji nisu realizovani (praznik, godišnji odmor, štrajk, vremenske prilika i sl.)


Najčešće se koriste godišnji časovi rada svih zaposlenih koji učestvuju u stvaranju BDP-a

  • Najčešće se koriste godišnji časovi rada svih zaposlenih koji učestvuju u stvaranju BDP-a

    • prosečni godišnji ostvareni časovi rada po zaposlenom koji se množe sa ukupnim brojem zaposlenih
  • Nedostatak: ne odražavaju promene u kvalitetu zaposlenih (npr. promene u kvalifikacijama, nivou obrazovanja ili radnog iskustva tokom vremena)



Podaci o ostvarenim časovima rada prema nivou kvalifikacija ili nivou obrazovanja u najvećem broju zemalja nisu raspoloživi

  • Podaci o ostvarenim časovima rada prema nivou kvalifikacija ili nivou obrazovanja u najvećem broju zemalja nisu raspoloživi

  • Efekat koji rast kvalifikacija zaposlenih ima na rast autputa obuhvata se rezidualnom vrednošću putem multifaktorske produktivnosti, a ne putem radnog inputa

  • U većini zemalja, osnovni izvor podataka za časove rada je Anketa o radnoj snazi





U Koreji, Slovačkoj, Poljskoj i Estoniji stopa rasta produktivnosti od 1995-2011. je bila u proseku 3-4%

  • U Koreji, Slovačkoj, Poljskoj i Estoniji stopa rasta produktivnosti od 1995-2011. je bila u proseku 3-4%

  • U većini zemalja Evro zone, SAD-u, Velikoj Britaniji i Kanadi stopa rasta je manja od 2%

  • Posle 2007. kao posledica finansijske krize stopa rasta produktivnosti rada je opala na blizu 0% u većini OECD zemalja

  • Zemlje su se na različite načine prilagodile novonastaloj situaciji



Irska, Estonija i Nemačka su smanjile prosečan broj časova rada po zaposlenom

  • Irska, Estonija i Nemačka su smanjile prosečan broj časova rada po zaposlenom

  • Španija, Švedska, Luksemburg i Belgija nisu smanjile prosečan broj časova rada po zaposlenom, već broj zaposlenih

  • Na narednom grafikonu vidimo da nakon 2007. veliki broj zemalja ima negativne stope rasta produktivnosti i po zaposlenom i po času rada (treći kvadrant)







Rang zemalja prema produktivnosti merena BDP-om i BND-om je u većini slučajeva isti

  • Rang zemalja prema produktivnosti merena BDP-om i BND-om je u većini slučajeva isti

  • Izuzetak su Irska, Island i Luksemburg (niži rang prema BND-u)

  • Švajcarska ima viši rang prema BND-u



Jedinični troškovi rada (JTR):

  • Jedinični troškovi rada (JTR):

  • Mere prosečne troškove rada po jedinici autputa

  • Predstavljaju vezu između troškova rada u proizvodnji autputa i produktivnosti rada





Tokom poslednjih 15 godina, G7 zemlje i prve članice EU su beležile rast produktivnosti, merenu JTR u odnosu na ostale zemlje

  • Tokom poslednjih 15 godina, G7 zemlje i prve članice EU su beležile rast produktivnosti, merenu JTR u odnosu na ostale zemlje

  • Veoma niske stope rasta JTR su postizane držanjem niskih troškova rada u sektoru industrije i u sektoru usluga, npr. u Nemačkoj i Austriji

  • To nije bio slučaj sa Meksikom, Turskom, Estonijom, Islandom, Mađarskom i Norveškom

  • Početkom krize Irska, Španija, Portugalija i Grčka su zabeležile pad u JTR



Ekonomski rast se može povećati:

  • Ekonomski rast se može povećati:

  • Uvećanjem količine i vrste rada i kapitala koji su upotrebljeni u proizvodnji autputa

  • Dostizanjem veće ukupne efikasnosti u zajedničkom korišćenju ova dva faktora proizvodnje (većom multifaktorskom produktivnošću-MFP)



Rast BDP-a se može dekomponovati na tri komponente:

  • Rast BDP-a se može dekomponovati na tri komponente:

  • Doprinos koji potiče od rada

  • Doprinos koji potiče od kapitala

  • Doprinos koji potiče od multifaktorske produktivnosti



Rast multifaktorske produktivnosti može poticati od

  • Rast multifaktorske produktivnosti može poticati od

  • efikasnijeg korišćenja inputa (rada i kapitala)

    • poboljšanje organizacije proizvodnje
    • zbog inovacija (kao i od grešaka u merenju)
  • Rast multifaktorske produktivnosti značajan faktor koji doprinosi dugoročnom rastu BDP-a





U periodu 2001-2007. rast BDP-a je najvećim delom ostvaren zahvaljujući rastu produktivnosti kapitala i MFP

  • U periodu 2001-2007. rast BDP-a je najvećim delom ostvaren zahvaljujući rastu produktivnosti kapitala i MFP

  • U većini zemalja rast produktivnosti kapitala je generisao trećinu ukupnog rasta BDP-a

  • Rast IKT usluga je najznačajniji u Švedskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, Australiji, SAD-u

  • Rast MFP je značajan izvor rasta u Koreji, Finskoj i Irskoj, a jako malo prisutan u rastu BDP-a Italije, Kanade i Španije

  • Radni input je veoma značajan samo u par zemalja OECD-a – Australija, Španija i Kanada



Šta se može reći o dugoročnom trendu produktivnosti i konkurentnosti?

  • Šta se može reći o dugoročnom trendu produktivnosti i konkurentnosti?

  • Kako je finansijska kriza i kriza eura uticala na produktivnost?

  • Teme o kojima se govori su:

  • Produktivnost kao ključni pokretač ekonomskog rasta i konvergencije

  • Rad, kapital i MFP kao osnovni uzroci rasta

  • Uloga pojedinačnih industrija

  • Produktivnost, trgovina i međunarodna konkurentnost

  • Produktivnost rada – trend vs. ciklus



Potvrđeno je da je produktivnost osnovni pokretač rasta

  • Potvrđeno je da je produktivnost osnovni pokretač rasta



















Yüklə 451 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə