Državljanstvo I apatridija Priručnik za parlamentarce



Yüklə 0,61 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə2/25
tarix29.08.2018
ölçüsü0,61 Mb.
#65461
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   25



Sadržaj

 

Zahvalnica

............................................................................................................. 2 

Predgovor

.............................................................................................................. 3 



Uvod

....................................................................................................................... 6

 

Poglavlje 1:  

Međunarodni pravni okvir za pravo na državljanstvo 

                       i za redukovanje apatridije................................................................ 8

Poglavlje 2:

  Identifikovanje i zaštita lica bez državljanstva…………................... 18



Poglavlje 3: 

 Eliminisanje uzroka apatridije…..…………………........................... 30



Poglavlje 4:

  Uloga UNHCR-a.............................................................................. 48



Poglavlje 5:

  Kako parlamentarci mogu pomoći………………….......................... 54



Aneks 1:

  Države članice «Konvencije Ujedinjenih nacija 

                o statusu lica bez državljanstva» iz 1954. godine.................................. 59 

Aneks 2: 

 Države članice «Konvencije Ujedinjenih nacija  

                o smanjenju broja lica bez državljanstva» iz 1961. godine…................ 61

Aneks 3: 

 Uzorci instrumenata za pristupanje………............................................ 62



Aneks 4: 

 Predstavništva UNHCR-a…………….................................................... 64



Ukratko o UNHCR-u i IPU-u

………………………..……...................................... 72






Uvod

 

 



Oni  među  nama  koji  su  državljani  neke  države  obično  uzimaju  zdravo  za 

gotovo prava i obaveze koje im državljanstvo dodjeljuje. Većina nas može da upiše 

svoju  djecu  u  školu,  da  traži  ljekarsku  pomoć  kada  smo  bolesni,  da  traži  posao 

kada treba, i da glasa na izborima za predstavnike organa vlasti. Mi osjećamo da 

učestvujemo u životu zemlje u kojoj živimo; imamo duboki osjećaj pripadnosti nečemu 

što predstavlja nešto više od nas samih kao pojedinaca. 

 

Ali kakav život vode ljudi koji nemaju nacionalnost, koji su bez državljanstva? 



Čovjek koji ne posjeduje državljanstvo ne može se upisati u birački spisak u državi u 

kojoj živi, ne može zatražiti putnu ispravu, ne može prijaviti sklapanje braka. U nekim 

slučajevima,  pojedinci  koji  nemaju  državljanstvo,  a  nalaze  se  izvan  svoje  zemlje 

porijekla  ili  zemlje  prethodnog  uobičajenog  boravka,  mogu  biti  pritvoreni  na  duže 

vrijeme ako te države odbiju da im odobre ponovni ulazak na njihove teritorije. Čak i 

najosnovnija prava - prava na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i zaposlenje - često se 

uskraćuju pojedincima koji ne mogu dokazati pravnu vezu s nekom državom. 

«Država u kojoj živim mi je rekla ‘ne’; država u kojoj sam rođena mi je rekla 

‘ne’; država odakle su moji roditelji mi je rekla ‘ne’; stalno slušam riječi ‘ti nam 

ne pripadaš’! Osjećam da sam niko i čak ni ne znam zašto živim. Kada nemaš 

državljanstvo, stalno si okružen osjećajem bezvrijednosti.»

Lara, bivši apatrid

 

Anketa  o  apatridiji  koju  je  sproveo  UNHCR  u  2003.  godini  potvrđuje  da 



nijedan dio svijeta nije lišen problema koji dovode do apatridije. Međutim, ne zna se 

tačno koliko ima apatrida u svijetu. Države često nijesu voljne ili nijesu u mogućnosti 

da obezbijede tačne podatke; samo neke države imaju mehanizme za registrovanje 

lica bez državljanstva. Zaista, od država se decidno ne traži da prijave broj lica bez 

državljanstva koja žive na njihovim teritorijama. UNHCR procjenjuje da širom svijeta 

žive milioni ljudi koji nemaju efektivno državljanstvo. 

 

Apatridija,  koja  je  prvi  put  priznata  kao  globalni  problem  u  prvoj  polovini 



dvadesetog vijeka, može proizaći iz međudržavnih nesuglasica oko pravnog identiteta 

pojedinaca, iz državne sukcesije, produžene marginalizacije pojedinih grupa unutar 

društva,  ili  oduzimanja  državljanstva  pojedincima  ili  grupama.  Apatridija  je  obično 

povezana  s  periodima  dubokih  promjena  u  međunarodnim  odnosima.  Mijenjanje 

međunarodnih  granica,  manipulisanje  političkim  sistemima  od  strane  nacionalnih 

vođa sa ciljem postizanja sumnjivih političkih ciljeva, odnosno odbijanje ili oduzimanje 

državljanstva da bi se isključile i marginalizovale nepopularne rasne, religijske ili etničke 

manjine, prouzrokovale su apatridiju u svim dijelovima svijeta. U posljednjih 20 godina, 

sve više ljudi gubi državljanstvo ili ne uspijeva da stekne efektivno državljanstvo. Ako 

se dozvoli da se ovakve situacije nastave, sve dublji osjećaj obespravljenosti među 

takvim stanovništvom može na kraju dovesti do raseljavanja. 

«Kada  nekome  oduzmete  državljanstvo,  to  je  kao  da  mu  oduzmete  njegovu 

svjetovnost; to je kao povratak u divljinu u svojstvo pećinskih ljudi ili divljaka... 

Čovjek, koji nije ništa drugo nego čovjek, gubi upravo one karakteristike koje 

omogućavaju drugim ljudima da prema njemu postupaju kao prema drugom 

ljudskom biću... oni bi mogli da žive i da umru, a da ne ostave nikakav trag i da 

ništa ne doprinesu zajedničkom svijetu.»

Hana Arendt (Hannah Arendt), «Porijeklo totalitarizma»



Yüklə 0,61 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   25




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə