Eksperiment I misaoni eksperiment



Yüklə 484 Kb.
tarix17.11.2018
ölçüsü484 Kb.
#80657


EKSPERIMENT I MISAONI EKSPERIMENT

  • EKSPERIMENT I MISAONI EKSPERIMENT

  • Eksperiment (realni) jeste procedura prilikom koje mogu da se sagledavaju odredjeni prirodni procesi, te da se sticanjem uvida u njih poboljša njihovo proučavanje. On je, pre svega, postavljanje pitanja prirodi o jednom izdvojenom parametru (faktoru) datog procesa i potrebno je da je ponovljiv mnogo puta (dovoljan broj puta, teorijski), jer potkrepljuje indukciju. Otuda se, danas, neki eksperiment smatra validnim ako je potvrđen u više svetskih laboratorija

  • Misaoni eksperiment, kao podvrsta naučnog eksperimenta, jeste procedura koja koristi realne objekte (objekte koji mogu biti ili će moći biti realizovani), i stavlja ih u odnose koji ne mogu biti realizovani u datom trenutku, ili mogu biti realizovani, ali je mnogo jasnije i jednostavnije ako se oni opišu uz pomoć misaonog eksperimenta. 1)

  • Hemijski eksperiment inkorporiran je u samu hemiju. To je prelazak jedne supstance u neku drugu, kombinovanjem više supstanci. Tu je takođe esencijalno da uslovi eksperimenta mogu da se ponove više puta. Ali mogućnost ponavljanja dovoljnog broja puta se samo pretpostavlja. Nema misaonih eksperimenata u hemiji.


Bio-medicinski eksperiment ustvari je statistički eksperiment. Uslovno govoreći, to je eksperiment koji koristi statističku obradu nekog posmatranja velikog broja sličnih objekata. Takve procedure, umesto indukcije koriste zaključivanje po analogiji – najpogodniji naziv je kvazi-eksperiment.

  • Bio-medicinski eksperiment ustvari je statistički eksperiment. Uslovno govoreći, to je eksperiment koji koristi statističku obradu nekog posmatranja velikog broja sličnih objekata. Takve procedure, umesto indukcije koriste zaključivanje po analogiji – najpogodniji naziv je kvazi-eksperiment.

  • Nema misaonih kvazi-eksperimenata.

  • Astronomski, biološki, itd. eksperimenti su takođe i posmatrački.1) Tu, naravno, nema misaonih. Takođe, u društvenim naukama i (kao što je pomenuto) bio-medicinskim koriste se kvazi-eksperimenti, bez misaonih.

  • Fizika i hemija imaju kontrolisane eksperimente. To su eksperimenti koji omogućavaju uvid u uzročno-posledične odnose ( tj. u stav razloga) pokazujući šta su rezltati manipulisanja određenim faktorom u procesu. Kontrolisani eksperimenti se menjaju u mnogome prema svom cilju i razmerama, ali se uvek oslanjaju na ponovljive procedure i logičku analizu rezultata. Kontrolisani eksperimenti bi bili ono što smo nazvali realnim eksperimentima.



U tom smislu

  • U tom smislu

  • Eksperiment (fizički i hemijski) jeste procedura koja može da se učini redovnom (tj. ponovi više puta – pricipijelno dovoljan broj puta), i izvodi se sa ciljem proveravanja, odbacivanja ili uspostavljanja tačnosti hipoteza. A to je u osnovi definicija pojma eksperimenta.

  • Ovde na eksperiment gledamo kao na ono što je on istorijski i bio – pojačanje i podrška induktivnog zaključivanja zasnovanog na posmatranju.

  • Stav razloga je posledica pretpostavke (inherentne svekolikom ljudskom mišljenju) da sve što jeste mora imati razlog zašto jeste.1)

  • Objekti i zbivanja nisu slučajni, već razlogom proizvedeni.

  • Grčka formulacija: Svaki objekat ima svoj uzrok (razlog 1). Nastajanje vodene pare... 2)

  • Od Dekarta i Galileja (Moderni pogled na svet): Svaka promena stanja objekta ima svoj uzrok.



Fizika sve do KVANTNE MEHANIKE - galilejevska (evropska)

  • Fizika sve do KVANTNE MEHANIKE - galilejevska (evropska)

  • Hemija - evropski princip kauzalnosti.

  • Biologija pod kretanjem podrazumeva rašćenje (kao i Aristotel) – dakle uslovno govoreći grčka

  • Matematika se ne bavi objektima...Da li binomna jednačina, ili integral imaju egzistenciju? 1) (Pitagora i Egipćani - indukcija, naizgled zasnovana na posmatranju, ali, ustvari, Pitagorinim dokazom proširena na beskonačan broj slučajeva – tj. postaje matematička) itd.

  • Teofrastus Bombastus fon Hohenhajm

  • PARACELZUS prvi predlagao korišćenje iskustva u istraživanju

  • Međutim, Fransis Bekon je postavio temelje eksperimentalnom metodu 2)

  • Indukcija (Sokrat)

  • Dedukcija – kod Spinoze ne zasnovana(po Hegelu) ;“more geometrico”

  • Njutnova “posmatračka indukcija” bolja, ali nepravilna... 3)



Seminarski radovi

  • Seminarski radovi

  • Opšti (uvodni):

  • Egzistencija i besmrtnost duše

  • Svi imaju pravo na mišljenje, ali ne umeju svi da misle

  • Ontološki status činjenica

  • Argumenti kao posluga za sve

  • Rogobatnost koncepta “experimental phylosophy”1)

    • Specijalizovani:
    • Formiranje pojmova
  • Dokazna snaga eksperimenta i misaonog eksperimenta

    • Eksperiment kao ojačanje induktivnog metoda
    • Matematička indukcija, jedina kompletna (Egipćani i Pitagora)


Yüklə 484 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə