Funkcionalna genomika

Šifra predmeta:

2605

Naziv predmeta:

FUNKCIONALNA GENOMIKA

OPĆI PODACI:

Studijski program:

Molekularne bioznanosti

Modul:

Biomedicina

Nositelj predmeta:

Dr. sc. Marijeta Kralj, znastvena savjetnica

Ustanova nositelja predmeta:

Institut "Rudjer Bošković", Zavod za molekularnu medicinu

Suradnici – izvoditelji:

Dr. sc. Koraljka Gall-Trošelj, znanstveni suradnik Mr- sc. Mirela Sedić, Mr. sc. Sandra Kraljević, IRB

Status predmeta:

obvezni x izborni

Godina i semestar u kojem se predmet predaje:

I. godina, II. semestar

Cilj predmeta:

Stjecanje uvida u suvremenu tehnologiju korištenu u analizi ekspresije i funkcije gena i proteina, važnosti kompjuterske obrade podataka (bioinformatike) te ogromnih mogućnosti korištenja ovh metoda u osnovnom istraživanju, dijagnostici, prognostici i otkriću novih lijekova.

Sadržaj predmeta:

Funkcionalna genomika temelji se na eksperimentima kojima se obuhvaća analiza širokog raspona gena i/ili proteina te kompjuterskoj analizi dobivenih rezultata. Osnovna strategija rada u području funkcionalne genomike jest širenje raspona istraživanja nekog biološkog uzorka tako da se sa analize pojedinog gena (proteina), prelazi na sustavno proučavanje aktivnosti mnoštva njih odjednom. Funkcionalna genomika za cilj ima objediniti i povezati informaciju koju nam daju sekvence gena sa njegovom funkcijom a sve to kako bi se dobio uvid u procese nekog biološkog sustava. Teme: Uvod u funkcionalnu genomiku, tehnologija DNA čipova, snovni principi proteomike, pregled tehnika koje se koriste u proteomici s posebnim naglaskom na "diferencijalno" profiliranje, identifikaciju proteina i post-translacijskie modifikacije, otkriće gena u zdravim organizmima i u bolesnim stanjima, određivanje funkcije gena, genska i ciljana terapija, farmakogenomika i toksikogenomika, molekularni portreti raka, molekularni portreti odgovora na terapiju raka, značaj bioinformatike.

Ishodi učenja: kompetencije, znanje, vještine koje predmet razvija

Predmet razvija znanje o novim tehnologijama širokog raspona (teoretsko i praktično), daje uvid u mogućnosti korištenja tih tehnologija u istraživanju funkcija stanica u zdravlju i bolesti te uvid u potrebu interdisciplinarnih istraživanja i kompjuterske obrade podataka.

Satnica, način izvedbe i ECTS koeficijent opterećenja studenta

ECTS bodovi

3

Broj sati

Predavanja

5

Seminari

5

Vježbe

5

Ukupno

15

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE I USVAJANJA ZNANJA

Predavanja

Seminari

Vježbe

Radionice

Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Rad u laboratoriju

Mentorski rad

Terenska nastava

Napomene:

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave i obavezno pohađanje vježbi

Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom samo relevantne kategorije)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Obvezan seminarski rad

Vježba ili case study

Način ocjenjivanja:

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej/Seminar

Prikaz slučaja

Analiza objavljene publikacije

Projekt

Kontinuirana provjera znanja u tijeku nastave

Prezentacija

Praktičan rad

Obvezna literatura:

Koristiti će se recentne znanstvene publikacije (znanstveni i pregledni članci) koji pokrivaju područje funkcionalne genomike. Friend SH, Stoughton RB: The magic of microarrays. Sci. Am. February 34-41, 2002. Snijders AM, Meijer GA, Brakenhoff RH, van den Brule AJC, van Diest PJ. Microarray techniques in pathology: tool or toy. J. Clin. pathol: Mol. Pathol, 53:289-294, 2000. Debouck C, Metcalf B. The impact of genomics on drug discovery. Annu. Rev. Pharmacol Toxicol. 40:193-208, 2000. Young RA. Biomedical discovery with DNA arrays. Cell, 102:9-15, 2000. Graves PR, Haystead AJT. Molecular biologist's guide to proteomics. Microbiol. Mol. Biol. Rev. 66:39-63, 2002. Pandey A, Mann M. Proteomics to study genes and genomes. Nature, 405:837-846, 2000.

Dopunska (preporučena) literatura:

Macgregor PF, Squire JA. Application of microarrays to the analysis of gene expression in cancer. Clin. Chem. 48:1170-1177, 2002. Mohr S, Leikauf GD, Keith G. Rihn BH. Microarrays as cancer keys: an array of possibilities. J. Clin. Oncol. 20:3165-3175, 2002. Wu W, Hu W, Kavanagh JJ. Proteomics in cancer research. Int. J. Gynecol. Cancer. 12:409-423, 2002.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe (evaluacija):

Uspješnost kolegija će evaluirati svake godine zajedničko stručno povjerenstvo Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta u Osijeku, a voditelji će putem ankete od polaznika dobiti informacije o primjerenosti programa i uspješnosti od strane voditeljstva.