I — NA KRAJU
Ono što sam ovde rekao može da zvuči isuviše teoretski. Ali, ra
di se o načelima koja, ako nešto vrede, svaki vaspitač mora da ima
na umu. Nije dovoljno da se samo na rečima zalažemo za vrednost
vizuelnih sredstava u nastavi; nije dovoljno da nastavnik uključi
projektor, m anje-više iz osećanja dužnosti ili da bi se deca malkice
zabavljala u mraku. Po mom mišljenju, svaki vaspitač pripremajući
se za svoje zanimanje neizostavno treba da sistematski razvija svoju
vizuelnu osećajnost. Razliku između slike koja svoju svrhu dobro
ispunjava i one koja to ne čini, može da uoči svako čiji je prirodni
smisao za opažajnu formu negovao a ne prigušivao.
Eksperimentalne i teoretske pretpostavke za vizuelno vaspitanje
može da pruži psihologija. Odgovarajuće praktično iskustvo najbolje
može da se stiče umetničkim radom. Pri tom se, međutim, ne prepo
ručuje da se smisao za vizuelno označava kao umetnički ili estetski
zato što to znači prebacivanje u privilegovanu oblast, rezervisanu za
talente i stručnjake. Vizuelno mišljenje zahteva, u širem smislu,
sposobnost da se vizuelni oblici vide kao slike konfiguracija sila koje
leže u osnovi našeg bitisanja, i to kako delatnosti duha tako i tela,
strukture društava i ideja.
Umetnost obavlja svoj posao najbolje ako ostane nezapažena. Ona
pokazuje da oblici, predmeti i zbivanja, izlažući svoju suštinu, mogu
da izazovu one dublje i jednostavnije sile u kojima čovek može da
prepozna sebe. Umetnost je jedna od nagrada koju zaslužujemo kada
mislimo onim što vidimo.
17
257
NAPOMENE
Brojevi u zagradi odnose se na odgovarajuće stavke u bibliografiji
Imena autora u Napomenama pisana su etimološki radi neposredne veze
sa bibliografijom
GLAVA 1: PRVA KOMESANJA
Schopenhauer (257), knjiga 1, paragraf 10
Opažanje otcepljeno od mišljenja, str. 11—13
Baumgarten (18). Takođe glava 4 Istorije estetike, Croce (45).
Slobodne i mehaničke umetnosti: Leonardo (176), str. 12
Platon o muzici: Republika 530.
Nepoverenje prema čulima, str. 13—14
Zlatno tele: Exodus 32.
Primitivno mišljenje: Lévy-Bruhl (181), gl. 6 i 7.
Daoizam: Waley (287), str. 55, 58
Parmenid o umovanju: Kirk i Raven (145), odeljak 6, str. 271.
Heraklit: Kirk i Raven (145), odeljak 88, str. 189.
Demokrit: Kirk i Raven (145), odeljak 125, str. 424.
Platon dvojako viđen, str. 15—16.
Platon o logičkim radnjama: Cornford (42), str. 267; Phaidrus 265.
Platon o opažanju stvarnosti: Republika 515.
Platon o anamnezi: Meno 81.
Platon o gledanju na istinu: Phaidrus 247, Phaido 99.
Platon o pravom viđenju: Republika 508 i 510.
Aristotel odozdo i odozgo, str. 16—19.
Aristotel o sistematizovanju kod životinja: Analytica posteriora 100 a.
(Druga analitika).
Aristotel o indukciji: Analytica priora 68b. (Prva analitika).
Platonski radovi: Cornford (42), str. 269.
Aristotel o opažanju »takvoga«: Anal. post. 87b.
Silogizam kao petitio principii: Cohen i Nagel (38), str. 177—181.
Aristotel o univerzalijama: De interpretatione 17a (O tumačenju) i Meta
fizika 981a; takođe Druga anal. 88a.
Aristotel o mišljenju u likovima: O duši 431a.
GLAVA 2: INTELIGENCIJA VIZUELNOG OPAŽANJA (I)
Sta znači opažanje, str. 21—22.
Helmholtz: (111), deo III, paragr. 26, takođe njegov članak o teoriji viđenja
u (112).
Istraživanje udaljenog, str. 23.
Piaget: (229), str. 14.
Jonas: (137), str. 147.
Čula su raznolika, str. 23—24.
Čulno lišavanje: Heron (117).
17*
Viđenje je probirljivo, str. 24—27.
Selektivno viđenje: navod iz Amheima (3), str. 28, sh. izd. 1971, str. 39—40
izd. 1981, str. 43.
Boethius: navod prema Strunku (268), str. 80.
Leonardo da Vinči: (175), sv. I, str. 80.
Vizuelna zasićenost: Pritchard (240); takođe Amherim, Contemplation and
Creativity u (9) str. 292—301; Woodworth i Schlosberg (309) str. 270, 559.
Viđenje u žaba: Lettvin (178), Muntz (204) i Pfeiffer (221).
Vizuelni pobuđivači: Lorenz (183) i Tinbergen (276).
Fiksacija relava problem, str. 27—29.
Mehanizmi fiksacije: Koffka (155) gl. 3, paragraf 5; takođe
Sherington (263), gl. 7, str. 187
Kôhler o inteligenciji (153), str. 3
James o pažnji (135), gl. 11, naročito str. 438.
Opažanje dubine, str. 29—30.
Rane teorije opažanja oblika: Held (110).
Oblici su pojmovi, str. 30—31.
Vizuelni pojmovi: Arnheim (3), gl. 2.
Opažanju treba vremena, str. 32—33.
Faze obrazovanja geštalta: Flavell (67), Hausmann (105), Sander (251),
Ehrenfels (60).
Promenljivost opažanja oblika: Hebb (107), str. 29.
Kako mašine čitaju oblik, str. 33—35.
Mašinsko raspoznavanje oblika: Deutsch (52), Selfridge i Neisser (261), i
Uhr (282).
Upotpunjavanje nepotpunog, str. 35—36.
Providnost: Arnheim (3), str. 250.
GLAVA 3: INTELIGENCIJA VIZUELNOG OPAŽANJA (II)
Oduzimanje konteksta, str. 37—39.
Helmholtzove teorije: Rasprava o fiziološkoj optici (III), sv. 3, par. 26;
takođe njegova predavanja o viđenju, u (112).
Svetlina i oblik kao takvi, str. 39—41.
Stalnost svetline: Woodworth i Schlosberg (309), gl. 15.
Opažanje i daljina: Gilinsky (88).
Stalnost veličine: Gibson (86), gl. 9; Koffka (156), gl. 7, str. 305; Ittelson (131).
Tri stava, str. 41—43.
Modeli uzajamnog dejstva: Arnheim (5).
Očuvanje konteksta, str. 43—44.
Badt: (15), str. 101.
Apstrahovani oblik, str. 44—47.
Geometrijski preobražaji: Courant (43), str. 42
Gurwitsch: (98), str. 165; Wertheimer o »dobrom nastavku«.
Kinetički dubinski efekat: Wallach i O’Connell (289).
Načelo jednostavnosti: Arnheim (3), str. 209.
Hogarth: (121) Uvod.
Stalnost i promena, str. 48—49
Windelband: (304), deo I; Filozofija Grka, par. 4 i 6.
GLAVA 4: DVA I DVA ZAJEDNO
Odnosi zavise od strukture, str. 50—54
Asocijacija i geštalt: Asch (14) i Kôhler (154).
Picasso: Gilot (90), str. 120.
.
Palladio: crkva II Redentore u Veneciji osvećena je 1592.
Ugrađene figure: oglede prvi izveo Gottschaldt (96), deo I.
260
Dostları ilə paylaş: |