32
sapin, martin, rotin, rekin, marlin, pantin, dofin, patin, malin, satin,
anfin, basin, lapin, takin, kokin, parin, rezin, etc. ek lalis (b):
sapen,
marten, roten, reken, marlen, panten, dofen, paten, malen, saten,
anfen, basen, lapen, taken, koken, paren, rezen, etc.
6.
Touzour dan enn fason anpirik, ziska ler nou pankor vinn an prezans bann
Morisien ki finn dir ki zot finn gagn difikilte pou fer distinksion ant marin,
marinn ek marenn ouswa lalin, lalinn ek lalenn, enn fwa ki zot finn
koumans lir Kreol. Par kont, ena indikasion ki demontre ki maren, paren
ek lalen dimann enn letan adaptasion avan ki enn dimounn konpran ki finn
ekrir.
7.
Dan mem lozik, nou panse ki klarte an term lektir pou disteng maskilin ek
feminin dan sertin mo fasilite par alternans in/inn : kouzin/kouzinn,
vwazin/vwazinn, kopin/kopinn, malin/malinn, orfelin/orfelinn, etc. Li
vre ki ena ousi bann mo kot alternans maskilin/feminin fer ant « in » ek
« enn »: afrikin/afrikenn ; amerikin/amerikenn. Me zot plito rar, e se
sirtou dan sekans ien-ienn ki nou retrouv sa alternans-la
:
(morisien/morisienn; kirpipien/kirpipienn; porlwizien/porlwizienn, etc.). Se
ki interesan, seki se presizeman dan kontext kot ena « ien » ki sinbol grafik
« en » vinn non selman itil, me indispansab pou transkrir son nazal « in » :
ansien, dibien, lisien, etc. (pou lezot ka, get pwin no. 10 pli ba).
8.
Lor plan morfo-sintaxik, prefix « in » (ki vedir lekontrer an Franse kouma
an Angle) transparan dan lopozision ki kapav fer ant kapab/inkapab ;
posib/inposib; kasab/inkasab, etc., seki fotografi mantal « en » pa permet
fer dan enn fason otomatik.
in'
9.
Me se sirtou prefix « inter- » ki zistifie plis ki ninport ki lezot mark grafik,
nesesite itiliz « in » dan plas « en ». Prefix « inter- » li prezan dan lespas
viziel ninport ki (zanfan) morisien, souvan andeor kad lekol (ou avan mem
ki zot al lekol), dan bann mo ki inpoz zot atraver media : « internet »,
« international », « interval », « interview », etc. Zot lavantaz seki zot
travers plizier lang e zot ena zisteman enn dimansion internasional (prezan
anmemtan an Angle ek an Franse). Ranplas « inter » par « enter » e gagn
kom rezilta: « enternet », « enternasional », « enterval », « enterview »
reprezant, lor sa plan-la, plis enn difikilte ki enn lavantaz. Sirtou ki prezans
ordinater dan bann lakaz ek bann lekol zordi inpoz sinbol grafik « enter »
dan lespas viziel tou zanfan morisien dan so sinbolism fonetik ek semantik
angle : enter.
10.
Pou tou sa bann rezon-la, nou rekomann kouma enn reg zeneral ki sekans
grafik « in » retenir kouma sinbol ki pou reprezant vwayel nazal « in » dan
enn fason zeneral sof dan trwa ka presi kot li neseser servi « en »: (a) dan
sekans « ien » : ansien, dibien, morisien, etc. ; (b) devan sekans kot son
33
« g » paret, dan pozision final bann mo, dan mem silab ki son « in » :
bileng,
monoleng,
peng,
zepeng, etc., sirtou pou evit konfizion ant son
« ing » kouma nou trouve dan bann mo ki sorti depi Angle kouma miting,
parking,
chiping, etc.; (c) dan bann mo kreol maskilin ki antrenn enn
feminin an « enn » : afriken, ameriken, agaleen, etc.
4.2.7 Vwayel konplex « -œ » vs « -er » ek « u »
Dan Kreol Morisien, ena plizier mo ki sorti depi Angle avek prononsiasion « -er »
dan
pozision final (tel ki nou trouv li, par exanp, dan « lead
er », « manag
er »,
« cutter », etc.) e ki finn gard plizoumwin sa prononsiasion-la kan zot finn rant
dan Kreol. Grafi-larmoni ti fer propozision pou servi « œ » kouma enn nouvo
sinbol pou reprezant sa son-la. Seki finn donn nou bann mo kreol ki ekrir dan sa
fason-la : ‘marstœr’ (‘master’ an angle), ‘ofisœr’ (‘officer’ an angle), ‘printœr’
(‘printer’ an angle), ‘mixœr’ (‘mixer’ an angle), etc. Me Grafi-larmoni ti propoz sa
opsion-la zis lor enn baz “sey-seye” an-atandan konn reaksion bann itilizater. Kan
lekip ki finn travay lor Diksioner Morisien ti pibliye version prototip diksioner-la
an 2005, zot ti servi œr ladan, par exanp, dan bann mo kouma bœrgœr (depi Angle
burger) ek brœshing (depi Angle brushing). Komanter negatif ki finn gagne par
bann itilizater diksioner-la lor sa opsion-la, finn obliz lekip-la reget so pozision lor
sa kestion-la. Bann komanter negatif ki ti finn exprime konsern otan problem
klarte lor plan lektir, ki difikilte teknik dan kontext lekritir (« œ », li bon kone, li
enn vwayel kot de let-la sipoze kol ansam e pa separe, seki reprezant enn
konplikasion evidan lor plan teknik si klavie ki pe servi pa permet sa fonksion-la).
Pou sa rezon-la, nou finn prefer pa mintenir « œ » dan version final diksioner, e
nou finn swazir pou respekte grafi angle ek ekrir burger ek brushing
respektivman. Se pou sa rezon-la ousi, ki « œ », li pa enn opsion ki Komite Teknik
LKM pe rekomande isi.
Dan so plas, ena de opsion ki nou finn retenir. Dan pozision final bann mo, kot
tann son « -r » enn tigit, nou finn propoz pou servi « -er », kouma dan:
lider,
manejer,
sister (dan lopital), etc.,
mem si -er servi ousi pou
bann mo pli sinp
kouma lamer, later, monper, etc. Dan pozision inisial (ouswa omilie) detrwa mo
kot son « -r » ena tandans kamoufle, e kot vwayel-la enn tipe pli arondi, nou finn
propoz pou servi « u », kouma dan : rush, flush, brushing, etc. Se pou sa rezon-la
ki bann mo kouma duster ek burger, pou ena toule de opsion, seki dayer rapros
zot ek zot lang orizinel ek permet konsider zot kouma bann anprin, lor argiman ki
zot prononsiasion pa finn altere kan zot finn rant dan Kreol. Sa argiman-la
rezwenn argiman ki nou finn servi lao (get seksion 4.1 pou plis detay) kan nou
finn evok lexanp bann mo ki sorti depi Angle e ki finn konserv zot vwayel long
kan zot finn rant dan Kreol (get explikasion lao pou deal, delete, case, etc.).