Globalizacija I jezik



Yüklə 1,09 Mb.
səhifə7/8
tarix26.08.2018
ölçüsü1,09 Mb.
#64909
1   2   3   4   5   6   7   8

Tako je, na primer, dvostruka negacija, normalna u slovenskim jezicima, raširena i u engleskom jeziku, ali samo na dijalekatskom nivou, dok je u standardnom engleskom jeziku normativna isključivo jednostruka negacija“. (Bugarski 1996: 399-403)

    • Tako je, na primer, dvostruka negacija, normalna u slovenskim jezicima, raširena i u engleskom jeziku, ali samo na dijalekatskom nivou, dok je u standardnom engleskom jeziku normativna isključivo jednostruka negacija“. (Bugarski 1996: 399-403)


Razlike postoje ne samo među jezicima nego i unutar jezika.

  • Razlike postoje ne samo među jezicima nego i unutar jezika.

  • Ne treba gledati na razlike kao da su loša ili dobra stvar, već naučiti kako se njima valja odnositi da bi se iz njih izvukao maksimum pozitivnog uz redukciju onog negativnog dejstva.



Predstavnici ‘manjih’ jezika obično smatraju da su razlike dobra stvar, dok oni drugi smatraju da su razlike loša stvar (zato što su predstavnici ‘manjih’ jezika zabrinuti za svoj jezik i identitet).

  • Predstavnici ‘manjih’ jezika obično smatraju da su razlike dobra stvar, dok oni drugi smatraju da su razlike loša stvar (zato što su predstavnici ‘manjih’ jezika zabrinuti za svoj jezik i identitet).



Bio je srpski filolog, lingvista, redovni član SANU, naučnik međunarodnog ugleda, bio je redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu i Univerziteta u Beogradu

  • Bio je srpski filolog, lingvista, redovni član SANU, naučnik međunarodnog ugleda, bio je redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu i Univerziteta u Beogradu

  • Pored SANU bio je član i Američke, Norveške, Slovenačke, Austrijske, Makedonske i Ruske akademije nauka



Ivić:

  • Ivić:

    • „Srpskohrvatski književni jezik je jedan jezik, doduše ne i ujednačen. U njemu postoje istorijski nastale razlike na geografskoj i nacionalnoj bazi.


To nije nikakv izuzetan fenomen. Književnojezičke varijante se javljaju praktično uvek kada se istim jezikom služi više od jedne nacije“. (Ivić 1990: 321-329)

  • To nije nikakv izuzetan fenomen. Književnojezičke varijante se javljaju praktično uvek kada se istim jezikom služi više od jedne nacije“. (Ivić 1990: 321-329)



„Varijante srpskohrvatskog književnog jezika raspoređene su danas uglavnom po republikama. Najizrazitije su polarizovane istočna (ili srpska) varijanta u Srbiji i zapadna (hrvatska) u Hrvatskoj.

    • „Varijante srpskohrvatskog književnog jezika raspoređene su danas uglavnom po republikama. Najizrazitije su polarizovane istočna (ili srpska) varijanta u Srbiji i zapadna (hrvatska) u Hrvatskoj.


Književni jezik u Srbiji je uglavnom ekavski, a u Hrvatskoj je jekavski. Ostale nejednakosti tiču se poneke glasovne ili gramatične pojedinosti i znatnog broja reči“. (Ivić 1990: 321-329)

  • Književni jezik u Srbiji je uglavnom ekavski, a u Hrvatskoj je jekavski. Ostale nejednakosti tiču se poneke glasovne ili gramatične pojedinosti i znatnog broja reči“. (Ivić 1990: 321-329)



U Hrvatskoj je u upotrebi samo standardni hrvatski jezik, što znači da Srbi i Bošnjaci u Hrvatskoj nemaju pravo na obrazovanje na svom jeziku i na taj način gube svoj identitet.

  • U Hrvatskoj je u upotrebi samo standardni hrvatski jezik, što znači da Srbi i Bošnjaci u Hrvatskoj nemaju pravo na obrazovanje na svom jeziku i na taj način gube svoj identitet.



Ivić:

  • Ivić:

    • „Nametanje hrvatskog jezičkog imena Srbima u Hrvatskoj predstavlja snažan instrument asimilacije.


Ako se srpskoj deci u školama objasni da je njihov jezik hrvatski, a da je srpski nešto drugo, to neminovno odvaja taj živalj od ostalog dela njegovog naroda i priključuje ga jednom drugom“. (Ivić 1990: 321-329)

    • Ako se srpskoj deci u školama objasni da je njihov jezik hrvatski, a da je srpski nešto drugo, to neminovno odvaja taj živalj od ostalog dela njegovog naroda i priključuje ga jednom drugom“. (Ivić 1990: 321-329)


Ivić – Srbi jezičke žrtve u Hrvatskoj:

  • Ivić – Srbi jezičke žrtve u Hrvatskoj:

    • „Zar su ravnopravni oni koji svoj jezik zovu svojim imenom i oni koji su primorani da ga zovu tuđim? […] Uostalom, jesu li Srbi u Hrvatskoj ikada bili pitani da li im bolje odgovara siječanj ili januar, tjedan ili sedmica, križ ili krst, tisuća ili hiljada?“ (Ivić 1990: 321-329)


Bivši profesor slavistike Univerziteta u Sarajevu



U srbistici danas postoje sledeći pristupi srpskom standardnom jeziku:

  • U srbistici danas postoje sledeći pristupi srpskom standardnom jeziku:

    • Prvi teorijski model: srpski jezik pokriva sve teritorije na kojima su živeli i žive Srbi, bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost. U Slovu se kaže sledeće:


„Srbi su južoslovenski narod pravoslavne, katoličke i muslimanske veroispovesti koji govore srpskim narodnim jezikom. Sa etničkim granicama srpskoga naroda podudaraju se jezičke granice srpskog jezika (štokavskog narečja).

    • „Srbi su južoslovenski narod pravoslavne, katoličke i muslimanske veroispovesti koji govore srpskim narodnim jezikom. Sa etničkim granicama srpskoga naroda podudaraju se jezičke granice srpskog jezika (štokavskog narečja).



Yüklə 1,09 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə