Hrvatski jezik viša razina (Ispit traje 80 minuta) ljetni rok – 2013
Yüklə 0,67 Mb.
|
Šesti tekst Gustave Flaubert, Gospođa Bovary Léon je i dalje čitao, a Emma ga je slušala i nesvjesno okretala sjenilo svjetiljke oslikano pajacima u kočijama i plesačicama na užetu s motkom za održavanje ravnoteže. Léon bi zastao i jednim pokretom pokazao na svoje zaspale slušatelje. Tada bi počeli razgovarati tihim glasom, a razgovor im se činio to slađim što ga nitko nije slušao. Tako među njima nastane neka vrst zajedništva, trajna razmjena romana i stihova. Gospodin Bovary, nimalo ljubomoran, nije u tome vidio ništa neobično. (…) Često bi krenuo s odlukom da će ići do kraja, ali bi ga ta odlučnost brzo napuštala u Emminoj nazočnosti, a kada bi naišao Charles i pozvao ga (…) da zajedno posjete nekog bolesnika u okolici, spremno bi pristao, pozdravio gospođu i otišao. Tȁ zar i muž nije dio nje, mislio je. Emma se pak nije pitala ljubi li ga. Ljubav, vjerovala je, mora doći iznenada, uz velike bljeskove i munje, poput orkana s nebesa koji se sruči na život, uzdrma ga, iščupa volju kao lišće i u ponor baci cijelo srce. Nije znala da kiša na ravnome krovu stvara jezerca kada se žljebovi začepe pa ostane tako, posve mirna, dok iznenada ne nađe pukotinu u zidu. 26. Na koji način Emma doživljava ljubav? A. kao dugotrajnu bolest B. kao nepredvidivu silu C. kao obostrani interes D. kao bračni sklad
A. Léon je i dalje čitao, a Emma ga je slušala i nesvjesno okretala sjenilo svjetiljke oslikano pajacima u kočijama… B. Tada bi počeli razgovarati tihim glasom, a razgovor im se činio to slađim što ga nitko nije slušao. C. Emma se pak nije pitala ljubi li ga. D. … kiša na ravnome krovu stvara jezerca kada se žljebovi začepe pa ostane tako, posve mirna, dok iznenada ne nađe pukotinu u zidu.
A. Željeli su zadiviti zajedničke poznanike. B. Željeli su Charlesa učiniti ljubomornim. C. Među njima se počela razvijati ljubav. D. Pokazivali su prezir prema okolini.
A. da se divi bračnomu skladu Emme i Charlesa B. da mu bolje odgovara društvo Emmina muža C. da proračunato želi doprijeti do Emme D. da bezuvjetno želi Emminu blizinu
A. sveprisutnoj prosječnosti B. nemoralnim odnosima C. lažnomu bogatstvu D. vlastitu grizodušju
Pozorno pročitajte polazni tekst (sedmi tekst) i riješite 31., 32., 33., 34. i 35. zadatak. Zadatci 31., 32. i 33. odnose se na polazni tekst, a 34. i 35. zadatak odnose se na djelo u cjelini. Sedmi tekst Milan Begović, Bez trećeg MARKO se naglo okrene: A Trogir? Koliko si nedjelja bila kod njega u Trogiru? Pokaže prstom na ono pismo što sada leži kraj njenih nogu: U tom je pismu sve napisano. To je barem jasno. – „Otkada ste bili u mojoj kući, ne marim više ići tamo dok se ne vratite i zauvijek tamo ne ostanete.” Žestoko: Dakle, imam li razloga? Dođe do nje i, sav razobličen od prezira, licem u lice: Imam li razloga? GIGA gleda ga otvoreno u oči: Nemaš nikakva razloga. Jest, ljetovala sam u Trogiru, ali čitavo vrijeme njega nije bilo tamo. Ni onda kad sam tamo došla, ni kad sam odanle odilazila. Krivo činiš što iz ovog ili onog izvađaš neke zaključke, umjesto da najprije čuješ šta sam sve pretrpjela i doživjela kroz ove godine što te nije bilo, što uopće nisam znala jesi li živ ili mrtav. MARKO žestoko i agresivno, sa tonovima ironije, sarkazma, mržnje, velikim gestama i nemirnim, nervoznim koračanjem naokolo: Naravno, najprije da čujem tvoja opravdanja, uljepšavanja, da se iskitiš mučeništvom. (...) Nisam ovdje sjedio ni pet minuta, dvaput je zazvonio telefon i dva gospodina pitaju za te. Mene pitaju dva gospodina za te. I meni daju poruke za te. A s trećim si došla kući! Kako vidim, oko tebe je vrlo živo. Poduzeće radi!
31. Koji osjećaj iskazuje Marko? A. krivnju B. ljubomoru C. potištenost D. strah
A. Samosažalijeva se zbog njih. B. Bespomoćno ih prihvaća. C. Mirno im se suprotstavlja. D. Prezirno ih odbacuje.
A. Giga je na radnome mjestu upoznala ljubavnika dok Marka nije bilo. B. Giga je postala nemoralna dok Marka nije bilo. C. Giga je vodila poduzeće dok Marka nije bilo. D. Giga je patila dok Marka nije bilo.
A. iz lječilišta B. iz poduzeća C. iz Trogira D. iz zarobljeništva
A. u ljubavničkome B. u prijateljskome C. u supružničkome D. u susjedskome
U sljedećim zadatcima zadanu rečenicu dopunite jednim od ponuđenih odgovora. Od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. 36. Dopunite sljedeću rečenicu. U početku tragedije na vrhuncu sreće, slave i moći, a na kraju posramljen, slijep i očajan, __je zacijelo jedan od najpoznatijih likova antičke književnosti. A. Ahilej B. Edip
C. Kreont D. Prometej 37. Dopunite sljedeću rečenicu. Prikazujući nemar Slavonaca i njihovu zaostalost, koja je dobrim dijelom posljedica višegodišnje osmanlijske vladavine, pisac je svojim spjevom __ostvario klasično djelo hrvatske prosvjetiteljske književnosti. A. Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga B. Matijaš Grabancijaš dijak C. Razgovor ugodni naroda slovinskoga D. Satir iliti divji čovik 38. Dopunite sljedeću rečenicu. Tragom umjetničkih spomenika lutaju ti mladi ljudi Istrom, katkad apatično, ponekad panično, pa se može reći da je __ tim romanom o odustajanju napisao svojevrsnu hrvatsku inačicu Lovca u žitu. A. Antun Šoljan B. Ivan Aralica C. Pavao Pavličić D. Slobodan Novak
U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. 39. Koja je glasovna figura upotrijebljena u sljedećim stihovima? Dok je doba, djeco, kajite se; Kajite se, dok nije pozvana… A. anadiploza B. anafora C. epifora D. simploka
A. elegija B. farsa C. oda
D. romanca 41. Koja se rečenica odnosi na lik Pometa iz Držićeva Dunda Maroja? A. Tudeškov sluga svojom vještinom sve uspijeva preokrenuti u svoju i u gospodarevu korist. B. Marojev sluga tipičan je seljak nenavikao na urbani život, uvijek gladan i žedan. C. Čini sve ne bi li njegov gospodar Maro uspio dobiti Laurinu ljubav. D. Služeći svojoj gospodarici Lauri, okreće se onako kako vjetar puše.
A. August Šenoa B. Ljudevit Gaj C. Petar Preradović D. Stanko Vraz
A. Antun Branko Šimić B. Antun Gustav Matoš C. August Šenoa D. Tin Ujević
A. U umjetničkim djelima toga pravca tehnički se napredak povezuje s društvenim napretkom. B. U umjetničkim djelima toga pravca prikazuje se kako nesvjesna čovjekova strana upravlja njegovim postupcima. C. U umjetničkim djelima toga pravca zagovara se apsurd, promiče nihilizam i odbacuju sve tradicionalne vrijednosti. D. U umjetničkim djelima toga pravca govori se o besmislenosti moderne civilizacije i mehaničkoga života.
A. Kraljevo B. Leda C. Legenda D. Maskerata
U sljedećim zadatcima svaki sadržaj označen brojem povežite samo s jednim odgovarajućim sadržajem koji je označen slovom. Svaki sadržaj označen slovom može se povezati jedanput ili više puta. 46. Svakog pisca povežite s razdobljem kojemu pripada. 1. Honoréde Balzac A.barok 2. Molière B.klasicizam 3. Luis de Góngora C.realizam 4. Pedro Calderón de la Barca 5. Jean Racine 47. Sve stihove povežite s autorom koji ih je napisao. 1. Ah, nije život ljudski drugo A.Ivan Gundulić neg smućeno jedno more, B.Ivan Mažuranić neg plav jedna koju dugo C.Marko Marulić biju vali kako gore; i sred ovijeh netom tmina čoek se rodi, mrijet počina 2. Oloferne nju kad prid sobom ugleda, u ljubavi zašad, srce mu uspreda; slaja mu bi meda, da gorkost će žerat, studeniji leda kada bude ležat. 3. Podiže se četa mala na Cetinju Gore Crne. Malena je, ali hrabra: u njoj jedva sto junaka; ne junaka biranijeh po obličju ni ljepoti, već pȍ srcu junačkome; 4. O lijepa, o draga, o slatka slobodo, dar, u kom sva blaga višnji nam Bog je dô, uzroče istini od naše sve slave, uresu jedini od ove Dubrave; sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi ne mogu bit plata tvôj čistoj ljepoti. 5. Smaknu Ture toliko junaka, posmica ih, srca ne iskali, što bez straha svi su pred njim pali. Boj se onog, tko je viko bez golèma mrijet jada! II. HRVATSKI JEZIK
U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. 48. Koja je riječ pravilno napisana? A. isčeprkati B. iščeprkati C. izčeprkati D. ižčeprkati
A. tijelce B. tijelesa C. tijelesni D. tijelešce
A. zakupljen B. zamuljen C. zasoljen D. zauljen
A. prvi
B. drugi C. treći
D. četvrti 52. U kojoj je riječi glas r slogotvoran? A. istrjebljenje B. nizbrdica C. potkrjepljenje D. pozdrav
A. Rješenje sam potražio u hrvatsko – poljskome rječniku. B. Šegrta Hlapića napisala je Ivana Brlić – Mažuranić. C. Putovali smo autocestom Zagreb – Split. D. Učio sam 2-3 sata dnevno.
A. Na novu spomen – ploču uklesano je mjesto pjesnikova rođenja. B. Na novu spomen-ploču uklesano je mjesto pjesnikova rođenja. C. Na novu spomen ploču uklesano je mjesto pjesnikova rođenja. D. Na novu spomenploču uklesano je mjesto pjesnikova rođenja.
A. spav
B. spava C. spavač D. spavačic
A. Na satu smo čitali pjesme Edgara Allana Poea. B. Na satu smo čitali pjesme Edgar Allana Poea. C. Na satu smo čitali pjesme Edgara Allan Poea. D. Na satu smo čitali pjesme Edgar Allan Poea.
A. u genitivu B. u dativu C. u akuzativu D. u lokativu
A. u muškome rodu jednine B. u muškome rodu množine C. u ženskome rodu jednine D. u ženskome rodu množine
A. Oca su izvukli iz stana kojega su ostali napustili. B. Tad je došao i policajac kojega smo čekali. C. Imala je najljepši sat kojega sam ikad vidio. D. Pročitajte u dopisu kojega sam poslala.
A. Plašila nas je siktajući. B. Plašila nas je sikčući. C. Plašila nas je sikćući. D. Plašila nas je sikćuči.
A. Gledao je nijemo kako joj se suze slijevahu niz lice. B. Gledao je nijemo kako joj se suze slijevaše niz lice. C. Gledao je nijemo kako joj se suze sljevahu niz lice. D. Gledao je nijemo kako joj se suze sljevaše niz lice.
A. Upoznala se sa Šveđaninom. B. Upoznala se sa Nijemcem. C. Upoznala se sa Čehom. D. Upoznala se sa Rusom.
A. dvije
B. tri C. četiri D. pet
A. kamen spoticanja B. rame za plakanje C. kiselo vrhnje D. ptica let
A. Trebao bi se ugledati na mene. B. Nije ga bilo puna dva mjeseca. C. Nisam je htio uznemiravati. D. Već se zasitio takva života.
A. Godinama je pokušavao postati profesor kemije. B. Odlučio je prihvatiti savjet svojega profesora. C. Za pripreme je bio zadužen profesor mentor. D. Za taj je rad profesor Horvat dobio priznanje.
A. Išli bismo na izlet kad ne bi bilo vruće. B. Išli bismo na izlet da nije bilo vruće. C. Išli bismo na izlet iako je vruće. D. Išli bismo na izlet jer je vruće.
A. prašumski B. predškolski C. prohrvatski D. protuturski
A. antroponimima B. ekonimima C. etnonimima D. oronimima
A. Dubrovčanin B. Francuz C. London D. Velebit
A. Horvat B. Krešić C. Magdić D. Posavec
A. Dragutin Boranić B. Ivan Broz C. Ljudevit Gaj D. Tomo Maretić
LJETNI ROK – 2012. I. KNJIŽEVNOST
Sljedećih 40 zadataka veže se za osam polaznih tekstova. Nakon svakog od osam ponuđenih tekstova slijedi po pet zadataka višestrukog izbora. U zadatcima višestrukog izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan. Prvi tekst Tin Ujević, Oproštaj Ovdi usrid luke naša mlada plavca Uzdvigla je jidra voljna, smina i nova. I hoteća pojti putom svojeg plova Gre prez kog vojvode al zakonodavca. Budi da smo virni krivovirna pravca, Ništar manje čtimo (kako i zemlja ova) ‒ Ki va verskih libar množ harvacki skova ‒ Marulića Marka, splitskog začinjavca. U lipom jeziku, gdi „ča” slaje zvoni, Mi dobročasimo garb slovućeg greba I tokoj ti napis dijački i stari. Zbogom, o Marule! Pojti ćemo, poni Žaju imimo velu sunčenoga neba: Korugva nam ćuhta; gremo, mi puntari! 1. U čije ime pjeva lirski subjekt? A. u ime splitskih začinjavaca B. u ime hrvatskih pomoraca C. u ime svih krivovjeraca D. u ime mladih pjesnika
A. da bi ismijao tradicionalne pjesnike B. da bi istaknuo važnost domoljublja C. da bi pokazao poštovanje tradicije D. da bi opomenuo nevjernike
A. U lipom jeziku, gdi „ča” slaje zvoni, B. Mi dobročasimo garb slovućeg greba C. Žaju imimo velu sunčenoga neba: D. Korugva nam ćuhta; gremo, mi puntari!
A. knjiga B. riječ C. pjesma D. stih
A. metaforom B. metonimijom C. poredbom D. oksimoronom
Drugi tekst Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje Li ne hteć u meni skratit mudrih svȉta Koji su hvaljeni po svit mnoga lita, Premda se slab čuju, odlučih za tri dni Da kudgod putuju, neka me doma nȋ. Ter za spunit želju najdoh dva ribara 45 (Istinu ti velju) najbolja od Hvara, Paskoja jednoga, dobra muža i prava, Nikolu drugoga, mlada i gizdava. Jedan se Debelja, drugi Zet naziva, Kim je plav postelja kad litnji lov biva, 50 I uho blazina, a kad je žešći znoj, Pitje dobra vina sarcu mir i pokoj. Činih da plav sprave i arbor i jidro I vesla da stave i timun i sidro, I mriže tankoga tega kȇ padaju 55 Der do dna morskoga i putom plivaju, I na to ubranu travu gorske paše Ličminom vezanu da se ribe straše, Kopitnjak i osti i luča zametaj S kim će ribe bosti večer vozeć uz kraj. 60 Još Paskoj dovede sina za potribe Koji š njim prisede da buca na ribe. 6. O čemu govori polazni tekst? A. o ribarskim razgovorima B. o pripremi za ribarenje C. o noćnom ribarenju D. o ribarskoj vještini
A. dva
B. tri C. četiri D. pet
A. za mamac B. za plašenje ribe C. za pletenje mreže D. za postelju
A. Želi pokazati svoje ribarsko umijeće. B. Želi se udaljiti od svakodnevice. C. Želi se dokazati kao pomorac. D. Želi vidjeti Hvar.
A. u 14. B. u 15. C. u 16. D. u 17.
Treći tekst Homer, Ilijada 325 Onog kad opazi Hektor, tad počne ga gŕditi ružno: „Nesrećo, lijepo nije, gdje dušu tolìkima gnjeva Napuni; ȍkolo grada i stȑmenih bȅdema vojska Gine bijući boj, a zbog tèbe planu u gradu Ì rat i bòjna cika; a tî bi nà drugog ùsto, 330 Dà gdje opaziš koga, da prestaje ȍd boja strašnog. Nego se diži, da grâd nam ne zgòri gorućim ognjem.” Njemu bogòliki ove Alèksandro prihvati r’ječi: „Hektore, pravo si mene izgŕdio, krivo me n’jesi! (...)”
11. Zašto je Hektor izgrdio sugovornika? A. zato što je otišao u borbu bez njegova znanja B. zato što nije pripremio bojno oružje C. zato što ne sudjeluje u borbi D. zato što je izazvao požar u gradu
A. sugovornik prihvaća optužbu B. sugovornika iznenađuje optužba C. sugovornika pogađaju Hektorove riječi D. sugovornik proturječi Hektoru
A. na Ahileja B. na Parisa C. na Patrokla D. na Prijama
A. epiliju B. epu C. epskoj pjesmi D. poemi 15. Na što se odnosi pojam homersko pitanje? A. na pitanje Homerova podrijetla B. na pitanje podrijetla tragedije C. na pitanje autorstva Eneide D. na pitanje autorstva Ilijade i Odiseje
Četvrti tekst Franz Kafka, Preobrazba Ponovo je skliznuo u prvobitni položaj. „Nema ničeg goreg od ovog ranog ustajanja”, pomislio je. „Čovjek se ipak mora dobro naspavati. Neki drugi trgovački putnici žive kao žene u haremu. Kad se ja, na primjer, prije podne vratim u gostionicu da prepišem dobivene narudžbe, ta gospoda sjede tek za doručkom. Trebalo bi da ja takvo nešto pokušam kod svojeg šefa, smjesta bi me najurio! Uostalom, tko zna ne bi li to bilo čak i dobro za mene. Kad se ne bih svladavao zbog svojih roditelja, već bih odavno bio dao otkaz; otišao bih do šefa i skresao mu u brk što mislim o njemu. Taj bi se napokon srušio sa svojeg stola! (...)”
Yüklə 0,67 Mb. Dostları ilə paylaş:
|