Hrvatski jezik viša razina (Ispit traje 80 minuta) ljetni rok – 2013
Yüklə 0,67 Mb.
|
3. Što je ubio vihor? A. pauna
B. oblake C. Sunce
D. Zemlju 4. Kakve je boje večernji plašt? A. ljubičastocrvene B. modrozelene C. sivobijele D. srebrnozlatne
A. jugozapadnjak B. večernjem C. plaštu D. bije
Drugi tekst Tin Ujević, Postojim od iskona svijeta Volim što ima spodoba, slika i bića, i što bića i biljka ne puštaju biti sami, i što nas do smrti još vrebaju otkrića, i što me san života i bode i mami. On je umjetnina, strast i sijev. On je grimizan gejzir, dažd krvoprolića. On je mašta bogova, i čudakov spjev. I tko ga voli prebolio je gnjev. 6. Kojom je glasovnom figurom pjesnik naglasio zamjenicu on u drugoj strofi? A. anadiplozom B. anaforom C. epiforom D. simplokom
A. bog
B. gejzir C. gnjev
D. život 8. S koliko se pojmova metaforički povezuje zamjenica on u drugoj strofi? A. sa šest B. sa sedam C. s osam D. s devet
A. grmljavina B. kiša C. munja
D. vulkan 10. U kojim je strofama pjesma ispjevana? A. u katrenama B. u kvintinama C. u oktavama D. u septimama
Treći tekst Vergilije, Eneida Odmah po libijskim pođe gradòvima velikim Fama, Fama od koje zla na svijetu bržega nema, 175 Živi u kretanju ona i dalje što ide, sve jàča, Isprva slaba, u strahu, al domalo diže se uvis, Nogama stupa po zemlji, u ȍblake sakriva glavu. Mati je Zemlja nju porodila, posljednju, kažu, Sestru Enkèlada, Keja, na bogove srdeć se ljuto, 180 S hitrima nogama nju i s krilima porodi brzim, Nakazu gòlemu, strašnu; kolìko je pera na njojzi, Tòliko pod njima òči imade, čudo je pravo, Tòliko ušiju diže i s tòliko klopoće usta, Tòliko jezika ima. Po mraku noćnome leti 185 Baš po sredini neba i zemlje šušteći, san joj Očiju ne sklapa slatki; a ȍb dan il straži na vrhu Krovom il visokim tornjem i velike gradove straši. Zla i izmìšljotina se drži i istinu javlja. Ona svakakve tada u narod turaše glase 190 Veselo, što se je zbilo i nije, govorila sve je: Da je trojanske krvi potómak došo Enèja, I krasotica poći Didóna da hoće za njèga. Kako je zima dugàčka, u raskošju oni je traju, Kraljevstva njihna nijesu na umu im, ružno se ljube. 11. Što čini Fama u polaznom tekstu? A. donosi san B. izaziva oluju C. proriče sudbinu D. širi glasine
A. srdžba bogova B. stalna budnost C. stalno gibanje D. strašna nakaznost
A. asindeton B. elipsu C. inverziju D. polisindeton
A. Isprva slaba, u strahu, al domalo diže se uvis, B. Nogama stupa po zemlji, u ȍblake sakriva glavu. C. Tòliko pod njima òči imade, čudo je pravo, D. Krovom il visokim tornjem i velike gradove straši.
A. Dante
B. Eshil C. Homer
D. Katul Četvrti tekst Antun Gustav Matoš, Camao Potonuo bijaše žedno u tu Evropu, misleći, da će naići na ono novo i sakriveno u duši, glumeći pred svijetom i podražavajući običnom čovjeku, a – ne nađe ništa, baš ništa. Kod kuće bijaše ipak sve drukčije, ljepše i poetičnije. I krišom žaljaše za srdačnim i zdravim selom hrvatskim, premda je znao, kako ga i to nekada morilo dosadom. On ljubljaše samo ono, što je daleko, nedokučivo, čega ne imađaše. Tek što se dohvatio koje želje, dosadila bi mu prije nego što bi joj udovoljio. Kada ga ne imađaše, hlepljaše za novcem, a jedan dukat bijaše dosta, da ga muči i uznemiruje. Iz gorljiva ateizma padaše u katoličko asketstvo, pozdravljajući Angelus na koljenima. Danju je mlitav, bezvoljno lice nosi smiren izraz slijepca ili mrtvaca; noću živahne, suhe oči planu, blijedo se lice promijeni i pospe kao paspaljem rumenila. I on ne mogaše – poput onog pjesnika – gledati žene kako jedu. Bijahu mu ravnodušne, ali je ginuo za neobičnim odnošajima, kojima obiluje ljubav, i za neobičnim ženama, kojih nije mogao naći.
16. Što je, prema polaznom tekstu, glavni lik očekivao od Europe? A. da će ondje moći živjeti kao običan čovjek B. da će mu donijeti promjenu u životu C. da će u njoj pronaći srodne duše D. da će ondje postati bolja osoba
A. I krišom žaljaše za srdačnim i zdravim selom hrvatskim… B. On ljubljaše samo ono, što je daleko, nedokučivo... C. … bezvoljno lice nosi smiren izraz slijepca ili mrtvaca… D. … ali je ginuo za neobičnim odnošajima, kojima obiluje ljubav…
A. U mladim je danima bio ateist, a kasnije postaje vjernik. B. Stalno su se izmjenjivali bezvjerje i vjerska predanost. C. Počeo je vjerovati u Boga kad je izgubio vjeru u ljude. D. Vjera mu je utjeha samo u trenutcima neimaštine.
A. basni
B. crtici C. noveli D. romanu
A. Miroslav Krleža B. Silvije Strahimir Kranjčević C. Tin Ujević D. Vladimir Vidrić
Peti tekst Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići ‒ To je laž, al ima ih koji joj vjeruju. Ja ih ne proklinjem, ja se molim za njih Bogu da im dade duševni vid te progledaju. Neuka su djeca, zato im oprostimo. Kada dijete sa majčinih ruka vabi k sebi strina ili kuma, ono se ne da. Ali kad strina pokaže lutku, ono joj podatno pruža ruke. Za takovu cijenu poći će dijete i kumu i svakomu, pa tko će mu reći da je pokvareno ili da nema značaja? I naši su ljudi djeca koju je vlast hotimice pridržala da se ne razviju do samostalnoga i zreloga čovjeka. Otuda im nehaj za ono što je drugima sveto, otuda se ponose onime česa se drugi stide. Nije, gospodo, samo naš grad takav. Zemlja se eto budi sa svih strana i diže da se opre mađarskomu jeziku i brani... možda jezik svojih otaca? Ne! Sredovječnu latinštinu! Pa ipak ne zdvajamo. I u tom se otporu očituje život, još nismo mrtvi. A s koliko strana ranjeni! Ima našega naroda pod Turčinom, pod Talijanom i pod Nijemcima. Naša krv čuva Europu, hrvatskim zemljama plaća Austrija svoje dugove. Sama jezgra slavnoga nekada kraljevstva hrvatskoga raskomadana je; ta eno jednoj polovici zapovijeda nam sablja, druga polovica ima druge zakone i druge oblasti kao da su dvije zemlje i dva naroda, a Dalmaciju prigušio Talijan! I pored svega toga mi smo živi, živi, ali blizu groba. (...)
Tako je Vukasović govorio i govorio ‒ a ljudi slušali. 21. O čemu govori Vukasović u polaznom tekstu? A. o dobrosusjedskim odnosima B. o nacionalnoj svijesti C. o Božjoj providnosti D. o životu i smrti
A. neiskvarenost B. potkupljivost C. stidljivost D. zaigranost
A. Ima našega naroda pod Turčinom, pod Talijanom i pod Nijemcima. B. Naša krv čuva Europu, hrvatskim zemljama plaća Austrija svoje dugove. C. Sama jezgra slavnoga nekada kraljevstva hrvatskoga raskomadana je... D. I pored svega toga mi smo živi, živi, ali blizu groba.
A. djelomice B. hrabro C. namjerno D. slučajno
A. Ante Kovačić B. Eugen Kumičić C. Ksaver Šandor Gjalski D. Silvije Strahimir Kranjčević
Šesti tekst Jerome David Salinger, Lovac u žitu – Tko je rekao da su me izbacili? Nitko nije rekao da su me... – Jesu! Jesu!– rekla je. Zatim me je ponovo tresnula šakom. Ako mislite da to ne boli, ludi ste. – Tata će te ubiti! – rekla je. Zatim je pala potrbuške na krevet i navukla onaj prokleti jastuk preko glave. To radi veoma često. Prava je šizika, ponekad. – Dosta s tim, sada – rekao sam. – Nitko me neće ubiti. Nitko me neće čak ni... hajde, Phoebe, skidaj tu prokletu stvar s glave. Nitko me neće ubiti. Nije, ipak, htjela to učiniti. Ne možeš je nikad natjerati da učini nešto što ona neće. Što mi je stalno govorila, govorila je: „Tata će te ubiti!” Jedva sam je mogao razumjeti, s onim prokletim jastukom preko glave! – Nitko me neće ubiti. Mućni malo glavom. Prvo i prvo, odlazim. Što ću učiniti, možda ću za prvo vrijeme potražiti posao na nekom ranču ili takvom nekom mjestu. Poznajem jednog momka čiji djed ima ranč u Coloradu. Možda ću tamo naći neko zaposlenje – rekao sam. – Redovito ću ti se javljati kad odem, ako odem. Hajde. Skidaj to s glave. Hajde, hej, Phoebe! Molim te, hoćeš li? Međutim, ipak nije htjela skinuti taj jastuk s glave. Pokušao sam ga podići, ali je snažna kao sam vrag. Čovjek se umori boreći se s njom. Ljudi, ako ta mala želi držati jastuk na glavi, ona ga i drži. – Phoebe, molim te. Izvlači se odatle – govorio sam joj stalno. – Hajde, haj... Hej, Weatherfield! Izlazi. Međutim, nije htjela. Ponekad se s njom ne može razumno govoriti. Konačno sam ustao, otišao u dnevnu sobu, uzeo nekoliko cigareta iz kutije na stolu i gurnuo ih u džep. 26. Zašto u polaznom tekstu Phoebe drži jastuk na glavi? A. jer se sprema Holdena udariti jastukom B. jer se voli praviti važna pred Holdenom C. jer se suprotstavlja Holdenu D. jer se boji Holdena
A. jer je isključen iz škole B. jer je pobjegao od kuće C. jer je ostao bez posla D. jer je pušio u kući
A. subjektivnim pripovijedanjem B. objektivnim pripovijedanjem C. unutarnjim monologom D. vanjskim opisom
A. Holdenova prijateljica B. Holdenova djevojka C. Holdenova susjeda D. Holdenova sestra
A. monološko-asocijativnom romanu B. romanu proze u trapericama C. romanu struje svijesti D. esejističkom romanu
Sedmi tekst Marcel Proust, Combray Kada sam na odlasku iz crkve klecnuo pred glavnim oltarom, osjetih odjednom, ustajući, slatkogorki miris badema, koji je dolazio iz glogova cvijeća. Uočio sam na bijelom cvijeću neka gotovo modra mjesta, pa sam zamišljao da je baš tu skriven taj miris, kao što je miris slatkiša bademnjaka skriven ispod zapečenih dijelova, a miris obraza gospođice Vinteuil ispod riđih sunčevih pjega. Unatoč nepomičnosti i šutnji gloga na oltaru, taj je isprekidani miris bio mrmor glogova snažnog života, od kojeg je titrao čitav oltar, kao što titra poljska živica od ticala brojnih kukaca. Neki su prašnici bili gotovo riđe boje, pa mi se činilo da je u njima ostala proljetna žestina i snažna razdraženost kukaca koji su se danas naizgled pretvorili u cvijeće.
31. Koja vrsta osjetilnog podražaja izaziva pripovjedačevo sjećanje u polaznom tekstu? A. auditivni B. gustativni C. olfaktivni D. taktilni
A. u obrazima gospođice Vinteuil B. u ticalima brojnih kukaca C. u glogovu cvijeću D. u bademnjacima
A. kulinarskim delicijama B. ljepotom prirode C. vjerskim ushitom D. ženskom ljepotom
A. kao kozmološko B. kao kronološko C. kao meteorološko D. kao psihološko
A. čvrsta fabula B. epistolarni dijelovi C. esejistički dijelovi D. socijalna motivacija
Osmi tekst Fedra Blagi bozi! Što da činim? Moj muž se sada vraća, zajedno sa sinom. 840 I vidjet ću svjedoka svog preljubničkog žara, gdje motri kako ću izići pred vladara, i s uzdahom na usni, kad mi zamre duša, sa suzama u oku, kojih čak se gnuša! Ti misliš da će on, čuvar Tezejeve časti, 845 prešutjeti pred ocem o žaru moje strasti? I da će izdati svog oca i vladara? I zadovoljiti se prezirom mog žara? Pa ako i prešuti... ja sam nepoštena, Enono, ali nisam od onih drskih žena 850 što mirno uživaju plod zlodjela, u sjeni, i himbeno im čelo nikad ne crveni. Ja poznam svoje strasti i svoje mračne mijene. 36. Tko je izazvao Fedrin preljubnički žar? A. Fedrin posinak B. Fedrin sin C. Tezejev otac D. Tezejev stražar
A. Pomišlja na samoubojstvo. B. Muči je neizvjesnost. C. Prezire samu sebe. D. Niječe svoj grijeh.
A. ljubomoru B. nevjeru C. prijetvornost D. sebičnost
A. Jean Racine B. Molière C. Pierre Corneille D. Voltaire
A. drami u užem smislu B. farsi C. tragikomediji D. tragediji
U zadatcima višestrukog izbora s dopunjavanjem od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan. Zadani tekst na mjestu umetnute crte treba dopuniti tekstom jednog od četiriju ponuđenih odgovora. 41. Dopunite sljedeću rečenicu. Afektivnostilistički postupak koji živi upravo od svog otpora prema takozvanom ustaljenom, pravilnom, gramatičkom redu riječi naziva se _____________________. A. anafora B. inverzija C. metafora D. polisindeton 42. Dopunite sljedeću rečenicu. Judita je u hrvatsku književnost unijela sve osobine i karakteristike klasičnog epa, nasljedujući temom srednjovjekovnu _____________________epiku, a poetičkom strukturom antičku, homersku i, nadasve, vergilijansku epiku. A. kršćansko-biblijsku B. pučku C. tursko-hajdučku D. vitešku
Ivan Gundulić slijedi liniju hrvatskih _____________________opjevavanja što počinju od popa Martinca, Marka Marulića, Petra Zoranića i Brne Karnarutića. A. antigermanskih B. antimletačkih C. antiturskih D. antiugarskih
U zadatcima višestrukog izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan. 44. Po čemu se u sljedećim stihovima može prepoznati sinestezija? A silno svijetlo ko stotine zvona Sa zvonika bijelih u pameti Ludoj sijevne: svjetlost sa Siona, Divna svjetlost, svjetlost koja svijeti! Svijetla ptica! Svijetlo drvo! Rijeko! Mjeseče! Svijetlo ko majčino mlijeko! A. Ponavljanjem glasova „s” i „i” spaja se asonanca i aliteracija. B. Nizom uskličnih rečenica naglašava se emocionalnost. C. Povezuju se vizualni i akustični osjetilni podražaji. D. Isti korijen ponavlja se u nizu varijacija.
A. u 8. st. pr. Kr. B. u 5. st. pr. Kr. C. u 1. st. D. u 5. st.
A. Kad najpri ja tvoje vidih zlate kose I oči, gospoje, ke srca zanose, B. O ženo opasna, o čarobne klime, Kako snijeg tvoj voljet i stud grobne zime? C. mnogi miris više slasti dijeli od daha što iz moje drage bije. D. A ostriže s mrca vlase i crvima ize iz usti, 47. Tko je autor stihova o slatkoj slobodi? A. Ignjat Đurđević B. Ivan Bunić Vučić C. Ivan Gundulić D. Junije Palmotić
A. Dubravka B. Putositnice C. Satir iliti divji čovik D. Smrt Smail-age Čengića
A. spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 1905. B. gospodarska kriza od 1929. do 1933. C. Bachov apsolutizam D. Prvi svjetski rat
A. Krugovi B. Plamen C. Razlog D. Vijavica
U sljedećim zadatcima trebate povezati sadržaj dvaju stupaca. Lijevi je stupac obilježen rednim brojevima zadatka (od 1. do 5.), a desni je stupac obilježen slovima (A, B i C). Svaki pojam iz lijevog stupca povežite s odgovarajućim pojmom iz desnog stupca.Svaki se pojam iz lijevog stupca može povezati samo s jednim pojmom iz desnog stupca.Svaki se pojam iz desnog stupca može povezati jedanput ili više puta. Svaki se od pojmova mora povezati. 51. Povežite pisce s pripadajućim razdobljem. 1.Alphonse de Lamartine A.klasicizam 2. George Gordon Byron B.realizam 3.Gustave Flaubert C.romantizam 4. Nikolaj Vasiljevič Gogolj 5. Pierre Corneille 52. Povežite djela s pripadajućom književnom vrstom. 1.Bez trećega A.drama 2. Cvijet sa raskršća B.novela 3.Psi u trgovištu C.roman 4. Ruke 5. U registraturi II. HRVATSKI JEZIK
U zadatcima višestrukog izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan. 53. U kojem su primjeru obje riječi pravilno napisane? A. namjestiti ‒ namještati B. primjeniti ‒ primjenjivati C. razumjeti ‒ razumjevati D. zapovjediti ‒ zapovjedati
A. rasčetvoriti B. raščetvoriti C. razčetvoriti D. ražčetvoriti
A. baka
B. Olga C. ruka
D. seka 56. U kojoj je riječi provedeno jednačenje po mjestu tvorbe? A. obramben B. obrubljen C. odbačen D. određen
A. Te je godine utemeljena Austro-Ugarska Monarhija. B. Te je godine utemeljena Austro-Ugarska monarhija. C. Te je godine utemeljena Austro-ugarska monarhija. D. Te je godine utemeljena austro-ugarska monarhija.
A. Dočekao ih je slavonskobrodski gradonačelnik. B. Dočekao ih je slavonsko-brodski gradonačelnik. C. Dočekao ih je slavonsko brodski gradonačelnik. D. Dočekao ih je slavonsko – brodski gradonačelnik.
A. „Ne želim” reče mu odlučno „uopće u tome sudjelovati.” B. „Ne želim”, reče mu odlučno, „uopće u tome sudjelovati.” C. „Ne želim,” reče mu odlučno, „uopće u tome sudjelovati.” D. „Ne želim”, reče mu odlučno „uopće u tome sudjelovati.”
A. rukavic-a B. rukav-ic-a C. ruka-vic-a D. ruk-av-ic-a
A. grablje B. granje C. leđa
D. vrata 62. U kojoj je rečenici pravilno uporabljena posvojna zamjenica? A. Vratio sam se u moj rodni grad. B. Svidio mi se njezin izbor. C. Uzmite vašu karticu. D. Posudi mi tvoj šešir.
A. puhajući B. puhavši C. pušeći D. pušući
A. dvije
B. tri C. četiri D. pet
A. Dobio je potvrdu kako bi mogao položiti stručni ispit. B. Dobio je potvrdu o položenom stručnom ispitu. C. Dobio je potvrdu jer je položio stručni ispit. D. Dobio je potvrdu da je položio stručni ispit.
Yüklə 0,67 Mb. Dostları ilə paylaş:
|