Hrvatski jezik viša razina (Ispit traje 80 minuta) ljetni rok – 2013
Koja je rečenica napisana u skladu s pravilima o obveznom redu riječi?
Yüklə 0,67 Mb.
|
66. Koja je rečenica napisana u skladu s pravilima o obveznom redu riječi? A. Što će li nam darovati? B. Što će nam li darovati? C. Što li će nam darovati? D. Što li nam će darovati?
A. Budući da piješ, gledaš vinu u oči. B. Iako ne piješ, gledaš vinu u oči. C. Kad piješ, gledaš vinu u oči. D. Piješ li, gledaš vinu u oči.
A. neozbiljan B. pradjedovski C. sumrak D. uzglavlje
A. Anić
B. Jurić C. Magdić D. Marić
A. posuđenice iz francuskog jezika B. posuđenice iz portugalskog jezika C. posuđenice iz španjolskog jezika D. posuđenice iz talijanskog jezika
A. Boksač još nije bio posve fit. B. Svidjela joj se mini suknja. C. Volio je hazardne igre. D. On je fer igrač.
A. riječka filološka škola B. škola hrvatskih vukovaca C. zadarska filološka škola D. zagrebačka filološka škola
LJETNI ROK – 2011.
U svim zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan. S prvim tekstom povezana je skupina od 1. do 16. zadatka. Prvi tekst Pjesnik
On o svemu dvoji. Ali u slobodi U koju sumnja, crkva mu je sveta, Pa u nju gleda žarom suncokreta, Gusarskom kad brazdom samac brod mu brodi. On je lik u mutnoj, uzburkanoj vodi I traži tamjan neviđenog cvijeta Što samo u srcu raste i vječno cvjeta: On za tobom, Dušo, lijepa i slijepa, hodi. A kad padne, umre, bogzna gdje i kako, On što nije nikad sebe radi plako Ostavit će tražen cvijet u suzama. Uzmi ovo dúše, rode, bratskom rukom, Nek ti kao zvijezda pjeva za klobukom, Žrtvovo kad budeš našim muzama. Antun Gustav Matoš
1. Kojemu književnomu rodu pripada polazni tekst? A. lirici B. epici C. drami
2. Kojemu autoru sonet duguje slavu? A. Gunduliću B. Maruliću C. Ovidiju D. Petrarki
A. pejzažna B. misaona C. socijalna D. ljubavna
A. personifikacija B. metafora C. hiperbola D. ironija
A. I traži tamjan neviđenog cvijeta B. On je lik u mutnoj, uzburkanoj vodi C. A kad padne, umre, bogzna gdje i kako, D. Nek ti kao zvijezda pjeva za klobukom,
A. skromnost B. plašljivost C. umišljenost D. sumnjičavost
A. Pa u nju gleda žarom suncokreta, B. On je lik u mutnoj, uzburkanoj vodi C. On što nije nikad sebe radi plako D. Ostavit će tražen cvijet u suzama.
A. pjesnikov život B. tajne želje C. daleki put D. neuslišanu ljubav
A. abba abba cde dec B. abba abba ccd eed C. abab cdcd efg efg D. abab cdcd eef ggf
A. kondicional prvi B. kondicional drugi C. futur prvi D. futur drugi
A. izdvajati B. dvojiti C. zdvajati D. udvojiti
A. Kad žrtvovo budeš našim muzama. B. Kad budeš žrtvovo našim muzama. C. Našim muzama žrtvovo kad budeš. D. Muzama našim kad budeš žrtvovo.
A. nabrajanja B. inverzije C. suprotnosti D. vokativnosti
A. dvije
B. tri C. četiri D. pet
A. dvoji, pjeva B. hodi, ostavit će C. nije plako, budeš žrtvovo D. brodi, uzmi
A. Cvrčak B. Bele rože C. Pjezaž I. D. Utjeha kose
S drugim tekstom povezana je skupina od 17. do 31. zadatka. Drugi tekst 240 Njoj odgovarajuć ovo Odisej dosjetljivi reče: Teško je, kraljice, jade da kazujem svoje po redu, Kojih su sila na me navalili nèbeski bozi; Nego da kažem što pitaš i razbireš tî sad od mène. Ȕ moru ima dalèko Ogìgija, nekakav otok, 245 Gdjeno boginja strašna Kalìpsa prijevarna živi, Boga Atlasa kći ljepòkosa, s kojom se nitko Ni od bògova vječnih ni ljúdi ne sastaje smrtnih. Al’ bog je neki mene jadnika u njezinu kuću Naveo, kada mi Zeus u iskričavome moru 250 Lađu pritisnu brzu i razbi je gorućim gromom. Tada mi valjani svi drugari izginu redom, À ja se rùkama hvȁtim lađène gréde, te dȅvet Dana me nošaše voda, i desete noći me crne Prignaše onda na otok Ogìgiju bozi, gdje živi 255 Boginja strašna Kalìpsa ljepokosa, koja me primi, Usrdno čašćaše mene i hranjaše, veljaše često, Besmrtnim da će me ona učiniti i vazda mladim, Al’ ne okrenu srce u mojim grudima nikad. Odiseja 17. U kojoj je književnosti nastala Odiseja? A. u antičkoj grčkoj B. u antičkoj rimskoj C. u babilonsko-asirskoj D. u staroegipatskoj
A. hebrejskim B. latinskim C. grčkim D. talijanskim
A. didaktičkomu epu B. religioznoj poemi C. nacionalnomu mitu D. pustolovnomu epu
A. osvetiti prijatelja B. vratiti se kući C. utemeljiti Rim D. spaliti Troju
A. Ahilejev je suborac u ratu. B. Posljednji je trojanski junak. C. Jedan je od olimpskih bogova. D. Otimač je lijepe Helene.
A. pisac B. glavni lik C. intrigant D. sporedni lik
A. Bogovi su ga kaznili. B. Poražen je u ratu. C. Iznevjerio je ženu. D. Odrekao se sina.
A. Odisej ne želi izdati drugove. B. Odisej obećaje ljubav boginji Kalipso. C. Odisej ostaje vjeran svojoj ženi. D. Odisej ne prihvaća pomoć bogova.
A. prijetvorno B. gostoljubivo C. razočarano D. neprijateljski
A. osunčano B. mirno C. olujno D. hladno
B. da prekine zavjet šutnje C. da otkrije Kalipsino boravište D. da priča o svojim doživljajima
A. otmicu žene B. gubitak kraljevstva C. veliku ljubav D. propast Troje
A. gorućim gromom B. dosjetljivi Odisej C. iskričavome moru D. lađene grede
A. Gilgameš B. Metamorfoze C. Okovani Prometej D. Pjesma o Cidu
A. opis putovanja B. vrsta stiha C. glavni likovi D. vrijeme nastanka
S trećim tekstom povezana je skupina od 32. do 49. zadatka. Treći tekst (…)
– Vi čitate, milostiva gospođo? – zapitah ponješto naivno. – Čitam – odvrati prostodušno – jer baš ne marim puno ni za župnikova Napoleona ni za sučeve kruške. – Na sreću, ne može ni mene ni jedno ni drugo ushititi. – Na sreću? – Svakako. Jer iz naše zajedničke antipatije proti Napoleonu i kruškama mora svakako postati neka vrst simpatije među nama. – Vi umujete brzo, gospodine! Nu ne protivim se vašoj logici jer me može zabavljati. Književnik ste i ne pišete, koliko je meni znano, gramatike; znat ćete dakle i sa ženskom govoriti. – Kad me moga zanata sjetiste, gospođo, dozvolite da vas upitam što čitate. – Humoresku iz lanjskih modnih novina. – A kod kuće? – Čitam romana, putopisa, novela, gospodarskih knjiga i toga više. – Sve njemački? – Dakako, ponešto i franceski. – A hrvatski? – Skoro ništa. – A ipak ste – Hrvatica! (…)
Ja najvolim čitati pripovijetke te sam, hvala Bogu, silu toga u raznih jezicih pročitala, dakako i hrvatski. A čitajući sve te moguće naše pripovijetke, do zlovolje sam ih se nasitila. Zašto, pitate? Kazat ću vam. Ženska ćud je strasna, fantazija bujna, misao živa i brza kao ptica. A kakvu hranu davaju naši noveliste toj nestašnoj ptici koja leprša od mjesta do mjesta, koja, vječne promjene željna, nikad ne miruje? Vazda jedno te isto. August Šenoa, Prijan Lovro 32. Kojim je postupkom autor oblikovao likove u polaznome tekstu? A. opisom B. komentarom C. dijalogom D. unutarnjim monologom
A. čitanjem B. podrijetlom C. šutljivošću D. skromnošću
A. Preispituju svoje čitateljske sklonosti. B. Nadmeću se poznavanjem književnih djela. C. Prepiru se oko društvenih običaja. D. Komentiraju aktualne društvene događaje.
A. opušten B. napet C. sentimentalan D. vatren
– Vi umujete brzo, gospodine! A. da je uobražen B. da je brzoplet C. da je dovitljiv D. da je antipatičan 37. Koja se od navedenih rečenica iz polaznoga teksta odnosi na mišljenje milostive gospođe o kvaliteti domaće književnosti? A. – Čitam romana, putopisa, novela, gospodarskih knjiga i toga više. B. – A hrvatski? – Skoro ništa. C. A čitajući sve te moguće naše pripovijetke, do zlovolje sam ih se nasitila. D. Vazda jedno te isto. 38. Kakav odnos prema milostivoj gospođi iskazuje pripovjedač sljedećom rečenicom? – A ipak ste – Hrvatica! A. blagi prijekor B. iskrenu zadivljenost C. očitu netrpeljivost D. otvorenu simpatiju 39. Koji je temeljni problem polaznoga teksta? A. položaj žene u hrvatskome društvu B. odnos naroda prema hrvatskome jeziku C. navike hrvatske čitateljske publike D. sukobi na hrvatskoj političkoj sceni
A. državna politika i neobrazovani puk B. književna djela i ženska čitateljska publika C. strani kapital i oponašatelji stranih uzora D. narodni jezik i nepoštivanje vlastitoga jezika
B. grčku komediju C. kratki šaljivi tekst D. ljubavni kanconijer
A. zavesti milostivu gospođu svojom domišljatošću B. pokazati da i hrvatska stvarnost nudi zanimljive priče C. dodvoriti se hrvatskim književnim kritičarima D. upozoriti na slavne junake iz hrvatske povijesti
A. Danicu ilirsku B. Hrvatsku misao C. Kolo D. Vijenac
A. antroponimima B. eponimima C. egzotizmima D. arhaizmima
A. „Vi čitate, milostiva gospođo?”, zapitah ponješto naivno. B. „Vi čitate, milostiva gospođo”? zapitah ponješto naivno. C. „Vi čitate, milostiva gospođo?” zapitah ponješto naivno. D. „Vi čitate, milostiva gospođo?”, zapitah ponješto naivno.”
A. frazeologija B. onomastika C. povijest jezika D. dijalektologija
A. dvije B. tri C. četiri D. pet 48. Kako bi glasila rečenica s antonimskim parnjacima podcrtanoga pridjeva i imenice u sljedećoj rečenici? Jer iz naše zajedničke antipatije proti Napoleonu i kruškama... A. Jer iz naše društvene privrženosti proti Napoleonu i kruškama... B. Jer iz naše opće netrpeljivosti proti Napoleonu i kruškama... C. Jer iz naše pojedinačne simpatije proti Napoleonu i kruškama... D. Jer iz naše dvostruke sumnjičavosti proti Napoleonu i kruškama...
A. infinitiv B. imperativ C. prezent D. imperfekt
S četvrtim tekstom povezana je skupina od 50. do 65. zadatka. Četvrti tekst Prvoga lipnja dogodilo mu se pače da je morao ostati svojoj gazdarici dužan polovicu novaca za stan i jelo – a u džepu mu ipak nije ostalo ništa. To ga je gotovo još više mučilo nego sve drugo. (...)
„Ah, da je to veliki grad, bilo bi lako. Stisneš se jedan-dva mjeseca, uzmeš jeftiniji stan, prištediš na hrani – i opet sve prođe dobro. Na dva-tri mjeseca odaljiš se iz jednoga kotara u drugi, ne ideš među drugove – i sve se uredi. A kuda da pobjegneš ovdje? Profesor – valja da večeraš; na stanu se ne da prištedjeti ništa, odijela ne mogu da založim – a ostalo su sve troškovi koji se ne dadu smanjiti.” (...)
Kasno podvečer znao se Đuro vraćati sa svojih šetnja, hodajući jednomjerno, ne promatrajući pojedinu ljepotu prirode, nego uživajući u cijeloj toj veličajnoj slici, sastavljenoj od mekih i toplih boja mora i od puste osame nenapučenog kamena. Sve ga to uznosilo u neku ekstazu u kojoj bi sasvim izgubio osjećaj za ovaj čas u kom živi – i mislio, maštao bez granica. Još od najranije mladosti u njega je jaka sanjarska žica. Život sa svojim formama nije ga nikada zanimao mnogo; – tako mu ostadoše tuđi i javni pokreti i sve ono što ljudi trpaju pod široku kapu socijalnih znanosti. (...) U takvim beskrajnim fantazijama Andrijašević je dnevice sam sebe znao lišavati dojmova neugodnog svog sadašnjeg života. Nikad mu nije palo na um da zbilja nešto počne (jedino je kupovao redovito srećke), da radi što na književnom polju... (...) Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg 50. Čime se bavi Đuro Andrijašević? A. Profesor je i pisac. B. Glazbenik je i novinar. C. Pravnik je i slikar. D. Svećenik je i pjesnik.
A. grižnja savjesti B. oskudica C. gubitak posla D. nostalgija
A. Predosjeća skoru propast posla i raspad obitelji. B. Obitelj ga nije dočekala kako je očekivao. C. Saznao je da ga je otac razbaštinio. D. Živi u provinciji i ima obveze prema zaručnici.
A. Još od najranije mladosti u njega je jaka sanjarska žica. B. Ah, da je to veliki grad, bilo bi lako. C. Život sa svojim formama nije ga nikada zanimao mnogo; D. ... a ostalo su sve troškovi koji se ne dadu smanjiti.
A. bijegom u prirodu B. dobitkom na lutriji C. preseljenjem D. štednjom
A. Rijeke B. Beča C. Zdenaca D. Praga 56. Što su beskrajne fantazije značile Đuri Andrijaševiću? A. Bile su mu inspiracija za roman. B. Tada mu se činilo da je sa zaručnicom. C. Maštao je kako ne bi pio. D. Htio je pobjeći od stvarnosti.
A. A kuda da pobjegneš ovdje? B. Kasno predvečer znao se Đuro vraćati sa svojih šetnja,... C. ... uživajući u cijeloj toj veličajnoj slici, sastavljenoj od mekih i toplih boja mora... D. Sve ga to uznosilo u neku ekstazu...
A. ženidbom B. odlaskom C. prilagodbom D. smrću
A. optimizam B. gramzljivost C. pasivnost D. strastvenost
A. opisivanjem B. unutarnjim monologom C. dijalogom D. retrospekcijom
A. simbol B. personifikacija C. gradacija D. metonimija
A. u genitivu B. u dativu C. u akuzativu D. u lokativu
A. vokativnosti B. nabrajanja C. inverzije D. suprotnosti
A. kondicionalom prvim B. perfektom C. futurom drugim D. pluskvamperfektom
A. uzbuđenje B. ushit C. veselje D. sreća
U sljedećem zadatku trebate povezati sadržaj dvaju stupaca. Lijevi je stupac označen rednim brojevima zadatka (od 1. do 5.), a desni je stupac označen slovima (od A do F). Svaki redni broj iz lijevoga stupca povežite s odgovarajućim slovom iz desnoga stupca.Svaki se redni broj iz lijevoga stupca može povezati sa samo jednim slovom iz desnoga stupca. Jedno se slovo iz desnoga stupca ne može povezati ni s jednim brojem iz lijevoga stupca. 66. Znamenitim stihovima pridružite njihove autore. 1. Dugo u noć, u zimsku bijelu noć 2. Gledao sam te sinoć. U snu. Tužnu. Mrtvu. 3. Kako je teško biti slab,
4. I lije na uglu petrolejska lampa Svjetlost crvenkastožutu 5. Ubili su ga ciglama, crvenim ciglama A. Antun Gustav Matoš B. Tin Ujević C. Dragutin Tadijanović D. Dobriša Cesarić E. Antun Branko Šimić F. Ivan Slamnig Yüklə 0,67 Mb. Dostları ilə paylaş:
|