Join(2016)21/F1 hr
Yüklə 175,47 Kb. Pdf görüntüsü
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- 1.1. Istraživanje
4
vijeća 10 , u kojem zemlje izvan Arktika, kao što su Kina, Indija, Japan, Republika Koreja i Singapur sad imaju status promatrača. Iako promjene koje utječu na Arktik predstavljaju prilike za lokalne zajednice, postoji i mogućnost da će se zbog njih povećati napetosti u regiji, na primjer putem tržišnog natjecanja u pogledu resursa i povećane gospodarske aktivnosti. Međunarodni zakonski okviri, kao što su Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) i Okvirna Konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime, isto tako obuhvaćaju Arktik. Sad je važnije nego ikad osigurati da Arktik ostane zona mira, prosperiteta i konstruktivne međunarodne suradnje. Svjetski oceani važni su resursi, ali su pod sve većim pritiskom i prijeti im daljnja šteta ako se povećanom aktivnošću ne upravlja na pravilan način. U tom kontekstu EU želi unaprijediti program upravljanja oceanima. Potreba za čvrstim okvirom dobrog upravljanja posebno je izražena na Arktiku: veliki dijelovi otvorenog mora izvan sudske nadležnosti država trenutačno nisu obuhvaćeni posebnim mehanizmima za upravljanje gospodarskim aktivnostima, niti postoji dovoljno stručno znanje o morskom području. Stoga je još mnogo rada potrebno kako bi se otvorena mora Arktika zaštitila od klimatskih promjena i povećane ljudske aktivnosti u toj regiji.
S obzirom na to nekoliko je država članica zadnjih godina izdalo nacionalne okvire politike za Arktik 11 . Vijeće i Europski parlament zatražili su 2014. od Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da razviju integriranu politiku za pitanja Arktika i usklađeniji okvir za djelovanje EU-a i programe financiranja. Kao odgovor na to predložena je integrirana politika EU-a za Arktik u trima prioritetnim područjima:
1. klimatske promjene i očuvanje arktičkog okoliša, 2.
3.
međunarodna suradnja u pitanjima Arktika. EU bi trebao posebnu važnost pridati istraživanju, znanosti i inovacijama koji će imati ključnu ulogu u svima trima prioritetnim područjima. Djelovanje u prioritetnim područjima trebalo bi pridonijeti provedbi Programa za 2030. i biti u skladu sa 17 ciljeva održivog razvoja koje su Ujedinjeni narodi donijeli u rujnu 2015.
10 Tri su države članice EU-a (Finska, Kraljevina Danska i Švedska) punopravne članice Arktičkog vijeća, a sedam država članica (Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Poljska, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina) promatračice su u Arktičkom vijeću. 11 Kraljevina Danska, Finska, Njemačka, Italija, Poljska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina. Nizozemska, Francuska i Španjolska izdat će političke dokumente za Arktik ili polarno područje 2016. Države koje nisu članice EU-a, a izdale su strategiju ili prijedlog politike za Arktik uključuju Kanadu, Island, Indiju, Japan, Norvešku, Rusku Federaciju i Sjedinjene Američke Države.
5
Problemi Klimatske promjene predstavljaju znatan rizik. Njihov se učinak može osjetiti na Arktiku gdje se obujam ljetnog morskog leda od 1979. smanjio za više od 40 % 12.
Osjetljivi arktički ekosustavi izloženi su prijetnji, a klimatske promjene izravno utječu na način života autohtonih naroda. U jednom od najhladnijih dijelova svijeta topljenje vječnog leda uzrokuje povlačenje tla, iscrpljivanje staništa i štete na infrastrukturi, pri čemu se mogući gubici procjenjuju na stotine milijardi eura 13 . Povećanje temperatura pridonosi otapanju ledenog sloja na Grenlandu što dovodi do povećanja razine mora i utječe na promjenjive uzorke oborina u sjevernoj hemisferi. Upravljanje tim događajima zahtijeva užu i integriraniju suradnju u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama na Arktiku te smanjenje emisija stakleničkih plinova. U skladu s Petim izvješćem o procjeni Međuvladina tijela za klimatske promjene temperatura vječnog leda povećala se u većini regija od početka 1980-ih 14 .
Staklenički plinovi napuštaju vječni led i ubrzano ulaze u atmosferu. Otapanje vječnog leda moglo bi osloboditi ugljikov dioksid i metan, i to u količinama nekoliko puta većima od trenutačnih godišnjih emisija stakleničkih plinova iz izvora koje je stvorio čovjek, poput upotrebe fosilnih goriva. To bi moglo promijeniti Arktik, ali i globalnu klimu. Na Arktiku postoji nekoliko osjetljivih ekosustava u kojima žive brojne endemske vrste. Više od polovine svjetskih močvara, ključnih za pročišćavanje vode, kontrolu poplava i stabilnost obale, nalazi se u arktičkim i subarktičkim regijama. Arktički morski ekosustavi ključni su za ribarstvo s obzirom na ulogu ribe na dnu važnih prehrambenih lanaca. Na te ekosustave ne utječu samo klimatske promjene, nego i onečišćenje te invazivne strane vrste. Očuvanje bioraznolikosti i održivost ekosustava na Arktiku ostaje globalni izazov.
Za naš je odgovor ključno bolje razumijevanje razvoja situacije u regiji zbog čega EU znatno pridonosi istraživanju Arktika. U posljednjih nekoliko desetljeća nastojanja su usmjerena na programe promatranja i praćenja Arktika te na brojne istraživačke projekte, ali arktički sustavi, njihove funkcije i mogući odgovori na različite pokretače i dalje su većinom nepoznati.
12 Na primjer: http://climate.nasa.gov/vital-signs/arctic-sea-ice/ 13 Na primjer, smanjenom debljinom i opsegom morskog leda, teže predvidljivim vremenom, jakim olujama, podizanjem razine mora, promjenama u sezonskom otapanju/zamrzavanju rijeka i jezera, promjenama u vrsti snijega i vremenu njegova padanja, povećanim rastom grmlja, otapanjem vječnog leda i erozijom povezanom s olujama koji uzrokuju znatan gubitak zemljišta u nekim regijama, zbog čega se u nekim obalnim područjima moraju premjestiti cijele zajednice.
14
.
Yüklə 175,47 Kb. Dostları ilə paylaş:
|