Join(2016)21/F1 hr



Yüklə 175,47 Kb.
Pdf görüntüsü
səhifə3/6
tarix30.04.2018
ölçüsü175,47 Kb.
#40747
1   2   3   4   5   6

 

 



Od  EU-a  se  očekuje  da  zadrži  trenutačne  razine  financiranja  istraživanja  Arktika  (oko 

200 milijuna EUR u prošlom desetljeću) u okviru programa Obzor 2020. (2014. – 2020.). EU 

se  već  obvezao  osigurati  40 milijuna EUR  u  okviru  programa  rada  za  2016. – 2017.  za 

istraživanja povezana s Arktikom. Program će biti usmjeren na integrirani sustav promatranja, 

proučavanje  učinka  promjena  na  Arktiku  na  vrijeme  i  klimu  sjeverne  hemisfere,  te  utjecaj 

klimatskih promjena na vječni arktički led i njihov društveno-gospodarski učinak. Osim toga, 

i  europskim  strukturnim  i  investicijskim  fondovima  (ESIF)  osigurava  se  financiranje 

aktivnosti istraživanja i inovacija u područjima klimatskih promjena i okoliša na Arktiku. 

Ključna  sastavnica  istraživačkih  nastojanja  EU-a  na  Arktiku  bit  će  EU-ova  inicijativa 

PolarNet  kojom  se  podupire  konzorcij  stručnog  znanja  i  infrastrukture  u  pogledu  polarnih 

istraživanja  na  razini  EU-a  kako  bi  se  znanstveni  i  operativni  kapaciteti  Europe  bolje 

prilagodili polarnim područjima. Integrirani europski program za polarna istraživanja u okviru 

inicijative  EU-PolarNet  razvit  će  i  donijeti  22  europske  istraživačke  ustanove.  Projekt 

obuhvaća i suradnju s istraživačkim organizacijama iz Kanade, Rusije i SAD-a.    

 

Istraživanje  EU-a  o  klimatskim  promjenama  imat  će  potporu  i  kroz  svemirske  programe 



EU-a. Operativnom infrastrukturom i uslugama programa Copernicus osigurat će se doprinos 

aktivnostima istraživanja Arktika, uključujući praćenje vremena, praćenje klimatskih varijabli 

i debljine leda te poboljšano modeliranje oceana. Osim toga, Europska komisija poduprijet će 

provedbu  Svalbardskog  integriranog  sustava  za  promatranje  Zemlje  na  Arktiku, 

multidisciplinarne  i  multinacionalne  istraživačke  infrastrukture  koja  je  zemljopisno 

raspoređena po Svalbardu i kojom će se pridonijeti budućem panarktičkom praćenju. 

EU bi trebao nastaviti promicati i omogućivati djelotvornu međunarodnu znanstvenu suradnju 

podupiranjem  transnacionalnog  pristupa  istraživačkoj  infrastrukturi  i  otvorenim 



podatkovnim  resursima  radi  poboljšanja  političkih  i  gospodarskih  poveznica  i  održavanja 

dobrih odnosa s ključnim zemljama u regiji. Osim toga, EU bi trebao i dalje podupirati rad 

Skupine visokih dužnosnika

15

 u pogledu međunarodne istraživačke infrastrukture.  



Konačno,  EU  programom  Obzor  2020.  pridonosi  panarktičkim  promatračkim  inicijativama 

poput  onih  koje  promiče  Arktičko  vijeće  mrežom  SAON

16

  ili  Inicijativom  GEO  za  hladne 



regije

17

 u cilju da se istraživanjem pripremi uspostava operativnih dugoročnih sustava.  



 

 

1.2.  Strategije  za  ublažavanje  klimatskih  promjena  i  prilagodbu  klimatskim 



promjenama

 

                                                            



15

 Skupina Carnegie koja se sastoji od znanstvenih savjetnika iz skupine G8 i pet drugih država osnovala je 

Skupinu viših dužnosnika za globalne istraživačke infrastrukture kako bi se postiglo zajedničko mišljenje o 

pitanjima kao što su upravljanje opsežnom istraživačkom infrastrukturom, te njezino financiranje i rukovođenje. 

Europska komisija članica je Skupine visokih dužnosnika. 

16

 Održive mreže za promatranje Arktika: 



http://www.arcticobserving.org/

 

17



 https://www.earthobservations.org/index.php 


 

 



Kao odgovor na izazove koje klimatske promjene predstavljaju za Arktik cilj je EU-a u skladu 

s  Pariškim  sporazumom  ograničiti  povećanje  svjetske  prosječne  temperature  na  znatno 

ispod  2 °C  i  nastojati  da  se  ono  ograniči  na  1,5 °C.  EU  se  već  obvezao na  smanjenje  svojih 

ukupnih emisija stakleničkih plinova za 40 % do 2030. i za 80 % do 2050., u odnosu na razine 

iz  1990.  Obveza  koja  se  odnosi  na  2030.  ispunit  će  se  provedbom  planiranih  nacionalno 

utvrđenih doprinosa EU-a u skladu s Pariškim sporazumom. EU se obvezao i na to da 20 % 

svojeg proračuna potroši na ciljeve povezane s klimom. 

Budući  da  su  klimatske  promjene  izazov  koji  se  tiče  područja  uz  polove,  EU  je  spreman 

surađivati s arktičkim državama, autohtonim narodima te relevantnim arktičkim regionalnim i 

multilateralnim  forumima  radi  dijeljenja  iskustava,  stručnog  znanja  i  informacija  o 



klimatskim  promjenama,  njihovim  učincima,  prilagodbi  klimatskim  promjenama  i 

otpornosti na njih u cilju razvoja ambicioznog programa prilagodbe klimatskim promjenama 

za arktičku regiju.   

EU  bi  trebao  surađivati  s  regijama  na  Arktiku  u  izradi  primjerenih  mjera  prilagodbe  i 

ublažavanja, kako bi se uzele u obzir lokalne okolnosti i posebna narav arktičkih regija. To 

može dijelom činiti s pomoću europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF)

18

 koji 


uključuju i aktivnosti u području klime. 

Uz  preuzete  obveze  u  pogledu  emisija  CO2  za  2030.  i  2050.  EU  bi  trebao  pridonijeti 



međunarodnim  nastojanjima  da  se  ograniče  emisije  klimatskih  onečišćivača  kratkog 

vijeka kao što su crni ugljik i metan koji dodatno ubrzavaju klimatske promjene na Arktiku. 

Crni  ugljik  koji  dolazi  iz  čađe  i  do  1500  puta  jači  od  CO2  povećava  stopu  otapanja  leda  i 

snijega.  Metan je još jedan staklenički plin, 20 puta snažniji od CO2, za koji se očekuje da 

velike  rezerve  leže  pod  vječnim  arktičkim  ledom.  EU  bi  mogao  ograničiti  emisije 

Konvencijom  o  dalekosežnom  prekograničnom  onečišćenju  zraka  (UNECE  CLRTAP), 

izmijenjenim  Protokolom  iz  Göteborga,  Komisijinim  prijedlogom  Paketa  za  kvalitetu  zraka, 

Koalicijom za klimu i čisti zrak i djelovanjem u okviru inicijativa Arktičkog vijeća, kao što je 

Stručna skupina za crni ugljik i metan.  



1.3. Zaštita okoliša 

Cilj  je  EU-a  zaštititi,  očuvati  i  poboljšati  okoliš,  uključujući  u  široj  regiji,  za  današnje  i 

buduće  generacije.  EU  bi  trebao  nastaviti  svoje  djelovanje  u  okviru  multilateralnih 

sporazuma o okolišu koji su posebno važni i za Arktik te poticati njihovu provedbu

19

. EU bi 



trebao  poticati  poštovanje  odredaba  UNCLOS-a,  koji  se  smatra  običajnim  međunarodnim 

pravom, u punoj mjeri, uključujući obvezu zaštite i očuvanja morskog okoliša. 

                                                            

18

 U okviru ESIF-a (2014. – 2020.) 25 % sredstava dodjeljuje se za potrebe ciljeva povezanih s klimatskim 



promjenama. 

19

 Oni uključuju Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama 



divlje faune i flore, Konvenciju o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja, Sporazum o zaštiti afričko-

euroazijskih migratornih ptica močvarica, Bernsku konvenciju, Međunarodnoj konvenciji o reguliranju kitolova, 

Stockholmsku konvenciju o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i Konvenciju o zaštiti morskog 

okoliša sjeveroistočnog Atlantika (OSPAR). 




Yüklə 175,47 Kb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə