10
jasno su pokazala kako vide potrebu za koordiniranijim i učinkovitijim financiranjem EU-a u
tom području
27
.
Klima arktičke regije čini je i idealnom lokacijom za inovacije u pogledu tehnologija i usluga
povezanih s hladnom klimom. Oštri klimatski uvjeti i osjetljiv okoliš zahtijevaju posebnu
tehnologiju i stručno znanje radi ispunjavanja visokih ekoloških standarda. Prilike u „zelenom
gospodarstvu”, kao što su održivi sustavi energije iz više izvora, ekoturizam i proizvodnja
hrane uz niske emisije CO2, mogle bi se dalje razvijati. Europska će Komisija pomoći u
praćenju mogućih prilika za održive gospodarske aktivnosti, uključujući u sektorima „plavoga
gospodarstva” poput akvakulture, ribarstva, energije iz obnovljivih izvora na moru,
pomorskog turizma i morske biotehnologije. Uz velike razlike diljem te goleme regije,
očekuje se da će energija biti sektor rasta koji bi mogao uključivati vjetroelektrane na obali i
na moru, energiju oceana, geotermalnu energiju i hidroenergiju.
Politički odgovor
2.1. Potpora održivim inovacijama
EU bi trebao podupirati upotrebu inovativnih tehnologija na Arktiku. Te bi se tehnologije
mogle primjenjivati na brojne aktivnosti, na primjer razvoj naprednih materijala otpornih na
ekstremne uvjete arktičke zime, koje bi mogle poticati ulaganja u energetsku učinkovitost i
obnovljiva energetska rješenja. Takve bi tehnologije mogle donijeti velike društvene i
gospodarske koristi na Arktiku i izvan njega. Uz Obzor 2020., financiranje aktivnosti
istraživanja i inovacija u europskom dijelu Arktika osigurava se i programima ESIF-a.
Europska Komisija istražit će na koji bi se način programom Obzor 2020. mogao ubrzati
prijenos rezultata istraživanja u tehnologije i usluge povezane s hladnom klimom koje imaju
tržišni potencijal. Ti bi rezultati trebali uključivati procjene održivosti postupaka i tehnologija
kako bi se osigurala zaštita društva i okoliša te bi mogli pridonijeti razvoju „standarda za
Arktik”. Čvrste poveznice između istraživanja, znanosti i tehnologije, istodobno uzimajući u
obzir tradicionalno znanje, osigurat će održivost daljnjeg razvoja.
Program InnovFin
28
u okviru programa Obzor 2020., a posebno njegova inicijativa
financiranja za inovatore koju provode Grupa Europske investicijske banke i Europska
komisija, može pomoći istraživačkim i inovacijskim projektima povezanima s Arktikom
29
u
dobivanju pristupa tržištu. Innovfin se sastoji od niza integriranih i komplementarnih
financijskih alata i savjetodavnih usluga koji obuhvaćaju cijeli lanac vrijednosti istraživanja i
inovacija radi potpore ulaganjima od najmanjih do najvećih poduzeća.
27
http://ec.europa.eu/dgs/maritimeaffairs_fisheries/consultations/arctic-eu-funding/doc/results_en.pdf
28
InnovFin se sastoji od niza financijskih alata i savjetodavnih usluga. On obuhvaća cijeli lanac vrijednosti
istraživanja i inovacija radi potpore ulaganjima od najmanjih do najvećih poduzeća. Dodatne informacije:
http://www.eib.org/products/blending/innovfin/.
29
Na primjer, objekt za ispitivanje automobila u zimskim uvjetima za projekt Arctic Arc već se financira u
okviru programa Innovfin (
http://spga.eu/
).
11
Konačno, brojna društva – posebice mala i srednja poduzeća – koja se nalaze u najsjevernijem
dijelu EU-a imaju koristi od inovativnih poslovnih modela i inovativnih tehnologija, točnije
od informacijske tehnologije, obrade podataka i podatkovnih usluga, industrijskog dizajna,
gospodarstva suradnje i kružnoga gospodarstva. Učinkovit pristup jedinstvenom tržištu
često je ključan kako bi inovacije prešle iz razvojne faze na tržište. Komisija će stoga uložiti
posebne napore u promicanje uvjeta za inovacije i poslovne prilike na Arktiku pri provedbi
strategija jedinstvenog digitalnog tržišta
30
i unaprjeđivanju jedinstvenog tržišta
31
. Europska
poduzetnička mreža posebno je uspješna u „treniranju” MSP-ova na Arktiku na njihov
zahtjev, a pokreće je velika potražnja u toj regiji. Komisija će i dalje podupirati tu aktivnost.
2.2. Forum dionika europskog dijela Arktika
Savjetovanja Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje upućuju na nedostatak
ulaganja u europskom dijelu Arktika. Prepoznajući potrebu za bliskom suradnjom s
nacionalnim, regionalnim i lokalnim nadležnim tijelima na europskom dijelu Arktika,
Komisija će uspostaviti forum dionika europskog dijela Arktika u cilju bolje suradnje i
koordinacije među različitim programima financiranja EU-a.
Taj bi privremeni forum trebao okupiti institucije, države članice te regionalna i lokalna
nadležna tijela EU-a radi doprinosa utvrđivanju ključnih prioriteta ulaganja i istraživanja
za sredstva EU-a u regiji. Postupku će moći pristupiti i Norveška i Island u okviru Sporazuma
o Europskom gospodarskom prostoru te Grenland u okviru Zajedničke deklaracije EU-a i
Grenlanda. Taj se rad, koji predvodi Europska komisija, namjerava dovršiti do kraja 2017.
Kao dopuna forumu, program Interreg za sjevernu periferiju i Arktik predvodit će probnu
aktivnost usmjerenu na okupljanje mreže upravljačkih tijela i dionika iz različitih programa
regionalnog razvoja u europskom dijelu Arktika. Cilj je omogućiti razmjenu informacija,
planirati i koordinirati pozive na podnošenje prijedloga i pratiti utjecaj programa na regiju.
Nova mreža za suradnju bit će otvorena i za relevantne nacionalne i međunarodne financijske
instrumente. Na temelju opsežnog rada i iskustva iz programa, mreža pridonosi radu foruma
dionika u pogledu utvrđivanja prioriteta istraživanja i ulaganja.
Kako bi se nakon 2017. spojili rezultati foruma i mreže, Komisija će financirati i omogućiti
godišnju konferenciju arktičkih dionika u europskom dijelu Arktika radi jačanja suradnje i
umrežavanja među dionicima kako bi se poboljšali izgradnja kapaciteta, razvoj međunarodnih
projekata i svijest o izvorima financiranja.
2.3. Ulaganje
Investicijski plan za Europu operativan je i mogao bi se upotrijebiti kao potpora
infrastrukturnim projektima u europskom dijelu Arktika, uključujući Grenland. Tim
instrumentom i njegovim postojećim operacijama pozajmljivanja Europska investicijska
30
COM (2015)192 završna verzija
31
COM (2015)550 završna verzija