Join(2016)21/F1 hr
Yüklə 175,47 Kb. Pdf görüntüsü
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- 2.4. Svemirska tehnologija
- 2.5. Sigurne pomorske aktivnosti
- Arktičkim forumom obalne straže
- 3.1. Međunarodne organizacije i forumi
- Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS)
- 3.2. Bilateralna suradnja
- 3.3. Dijalog s autohtonim arktičkim narodima
- 3.4. Upravljanje ribarstvom
- 3.5. Znanstvena suradnja
- Transatlantskog saveza za istraživanje oceana (i Arktika) 38
- Transatlantskom savezu za istraživanje oceana (i Arktika)
- 4. ZAKLJUČCI I SLJEDEĆI KORACI
12
banka (EIB) nije mogla pomoći samo financiranju projekata poboljšanja prometnih veza na kopnu, moru i u zraku, nego i projekata povezanih s telekomunikacijama, energetskom učinkovitošću i tehnologijama s niskom razinom emisija CO2. U skladu sa svojim ovlastima EIB bi mogao ulagati u prekogranične projekte između Švedske, Finske, Kraljevine Danske, Norveške i Islanda, koji imaju znatan razvojni potencijal. Priprema tih projekata mogla bi se olakšati i uključivanjem Europskog savjetodavnog centra za ulaganja i Europskog portala projekata ulaganja. To bi moglo pomoći u privlačenju novih izvora financiranja najvećim mogućim povećanjem uključenosti privatnog sektora i dopunjavanjem europskih strukturnih i investicijskih fondova. Mogle bi se razviti posebne platforme radi okupljanja različitih ulagača u regiji Arktika. Europska banka za obnovu i razvoj isto je tako važan ulagač u regiju Arktika. Integrirana politika EU-a za Arktik stoga je usklađena s Planom ulaganja za Europu koji nudi niz načina za poticanje ulaganja u arktičku regiju u korist građana i poduzeća iznad i ispod arktičkog kruga. S obzirom na prometne veze, sjeverni dio Finske, Švedske i Norveške pripada transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T). Ta mreža olakšava ulaganja radi optimizacije prednosti mreže. Usmjerena je na prekogranične dionice i uklanjanje uskih grla te promiče održive načine prijevoza. Lulea, Kemi, Oulu, Narvik i Hammerfest imenovani su lukama u okviru mreže TEN-T. Oni čine važne poveznice između pomorskog i kopnenog prijevoza. Kako bi se unaprijedile promjena načina prijevoza i mogućnost željezničkog prijevoza između Narvika, Botničkog koridora i južne Skandinavije, EU je sufinancirao radove i studije. Trebalo bi stvoriti optimalnu, održivu kombinaciju različitih načina prijevoza – za duge i kratke udaljenosti, putnički i teretni promet – u suradnji s institucijama EU-a, državama članicama, trećim zemljama i predstavnicima industrije. Kako bi se mreža iskoristila na optimalan način, trebalo bi razmotriti i koordiniranu strategiju financiranja.
S obzirom na veličinu i slabu naseljenost arktička regija može imati velike koristi od usluga svemirske tehnologije. Međutim, regiji su potrebna posebna rješenja jer nije pokrivena geostacionarnim satelitima. Programom Copernicus već se osiguravaju usluge nadzora i praćenja satelitima u polarnim orbitama, čime se pridonosi ključnim potrebama u pogledu okoliša, sigurnosti i zaštite. Nakon što ga se stavi u pogon, europski globalni navigacijski sustav (Galileo) pokrivat će arktičku regiju i osiguravati sigurne i pouzdane navigacijske kapacitete za primjenu u zraku, na moru i na tlu. Međutim, telekomunikacijske potrebe ne mogu se na odgovarajući način ispuniti trenutačnim orbitnim satelitima koji većinom kruže oko ekvatora. Komisija će istražiti bi li se prikladno rješenje za Arktik moglo razmotriti kao dio mogućeg prijedloga za potporu sljedećoj generaciji vladinih satelitskih komunikacija u kontekstu nadolazeće svemirske 13
strategije ili europskog akcijskog plana obrane. EU će promicati i integrirani panarktički sustav promatranja s pomoću Inicijative GEO za hladne regije kao bitan alat za proučavanje, predviđanje i procjenu promjena kojima se podupire održivi razvoj regije. 2.5. Sigurne pomorske aktivnosti U cilju povećanja brodskog prometa na Arktiku, uključujući brodove koji plove pod zastavama država članica EU-a, EU bi trebao pridonijeti poboljšanju sigurnosti navigacije
promjena u pogledu povećanih pomorskih aktivnosti na Arktiku. Takvo je znanje ključno za procjenu posljedičnih rizika i donošenje boljih odluka o mogućim mjerama ublažavanja. Kao prvi odgovor, Europska će komisija 2016. u okviru programa Obzor 2020. pozvati na pripremu mreže za Arktik i Atlantik čija će uloga biti suzbijanje prijetnji pomorskoj sigurnosti koje su posljedica otvaranja sjeveroistočnog prolaza 32 . EU bi trebao podržati i međunarodna nastojanja u pogledu provedbe Međunarodnog polarnog kodeksa koji obuhvaća pitanja povezana s brodskim prijevozom bitna za navigaciju u arktičkim vodama, uključujući pojačano traganje i spašavanje. Očekuje se da će Polarni kodeks stupiti na snagu 1. siječnja 2017.
Iako satelitski AIS (sustav automatske identifikacije) pokriva Arktik, postoje izazovi u pogledu osiguranja i usmjeravanja jedinica za traganje i spašavanje u slučaju broda kojem je potrebna pomoć zbog udaljenosti, otežane navigacije uzrokovane ledom i rjeđeg pomorskog prometa u tom području. Europski forum o funkcijama obalne straže (ECGFF) trebao bi blisko surađivati s novoosnovanim Arktičkim forumom obalne straže (ACGF) koji bi mogao imati važnu ulogu u promicanju sigurne i ekološki odgovorne pomorske aktivnosti na Arktiku.
Izazovi koji pogađaju Arktik i rješenja potrebna za njihovo uklanjanje zahtijevaju zajednički odgovor na regionalnoj i međunarodnoj razini. Šira geopolitička dinamika mogla bi promjene koje pogađaju regiju učiniti još složenijima. EU ima velik interes u tome da Arktik ostane zona konstruktivne međunarodne suradnje u kojoj se na složena pitanja odgovara usuglašenim rješenjima i u kojoj se mogu uspostaviti zajedničke platforme kao odgovor na nove rizike. Posebice, znanost se može upotrijebiti kao katalizator potpore zajedničkom razumijevanju jer omogućuje zajednički dogovorena rješenja i promiče mirnu suradnju. Kao svjetski predvodnik u području znanosti Europska unija trebala bi biti spremnija na veću uključenost u globalnu znanstvenu suradnju velikih razmjera. Program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020.
32 Pod oznakom SEC-21-GM-2016-2017 programa Obzor 2020.: Paneuropske mreže djelatnika i drugih dionika u području sigurnosti. 14
otvoren je svijetu i omogućuje partnerstva među regijama i zemljama radi rješavanja globalnih društvenih izazova. EU sudjeluje u pitanjima od izravne važnosti za Arktik na međunarodnoj razini putem UN-a i njegovih specijaliziranih agencija (Okvirna Konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Međunarodna pomorska organizacija i Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva) te pomoćnih tijela (Program Ujedinjenih naroda za okoliš). Nekoliko je foruma za arktičku suradnju uspostavljeno u zadnjim desetljećima, a najvažniji je od njih Arktičko vijeće. Arktičke države rade na promicanju mira i stabilnosti putem suradnje i primjene vladavine prava. S obzirom na važnost arktičke regije i znatne promjene do kojih tamo dolazi, važno je da EU nastavi suradnju s partnerima s Arktika i izvan njega kako bi se utvrdila zajednička stajališta i rješenja za pitanja kao što su klimatske promjene, zaštita okoliša i znanstvena istraživanja. Važno je i osigurati postojanje primjerenih mjera za učinkovito upravljanje Arktičkim oceanom kako bi se osigurali zaštita okoliša, mirna suradnja i rješavanje sporova, poštovanje međunarodnog prava i održiva upotreba pomorskih resursa. Sve je važnija i pomorska sigurnost. U lipnju 2014. Vijeće Europske unije donijelo je strategiju o pomorskoj sigurnosti za globalno pomorstvo 33 .
koji utječu na pomorstvo i predloženi odgovori na razini EU-a. Politički odgovor 3.1. Međunarodne organizacije i forumi EU bi trebao zauzeti aktivan pregovarački položaj u relevantnim forumima UN-a kako bi se sve zemlje i regije potaklo na preuzimanje odgovornosti, posebno s obzirom na klimatske promjene i zaštitu okoliša, ali i na nove izazove kao što su sigurnost na moru i održivo upravljanje kopnenim i morskim resursima. EU priznaje i podupire postojeće pravne instrumente za upravljanje svjetskim morima. Točnije, Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) osigurava okvir za upravljanje Arktičkim oceanom, uključujući mirno rješavanje sporova. EU će podupirati ta nastojanja sudjelovanjem u strateškom dijalogu s arktičkim dionicima i trećim zemljama o pitanjima sigurnosti i promicanjem trajnog upravljanja na moru temeljenog na pravilima. EU će i dalje aktivno sudjelovati u Arktičkom vijeću – glavnom forumu za međunarodnu suradnju u toj regiji – tako što će, na primjer, sudjelovati u radu relevantnih radnih skupina, projektnih skupina i skupina stručnjaka te pridonositi tom radu. EU pozdravlja suradnju s trenutačnim i budućim predsjedništvima Arktičkog vijeća te što raniju provedbu njegova statusa promatrača u skladu s Deklaracijom iz Kirune iz svibnja 2013. 34 EU bi isto tako trebao 33 Vijeće Europske unije (11205/14) 34 „Arktičko vijeće pozitivno odgovara na zahtjev EU-a za dobivanje statusa promatrača, ali odgađa konačnu odluku o provedbi dok se ne riješe zabrinutosti članica Vijeća koje je naveo Predsjednik Europske komisije u svojem dopisu od 8. svibnja, uz dogovor da EU smije promatrati postupke Vijeća dok Vijeće ne poduzme mjere u pogledu prijedloga iz dopisa.”
15
surađivati s Arktičkim vijećem u pogledu pitanja povezanih s upravljanjem morima, među ostalim, sudjelovanjem u Radnoj skupini Arktičkog vijeća za arktičku pomorsku suradnju. EU će i dalje podupirati regionalnu i podregionalnu suradnju, uključujući putem svojeg članstva u Euroarktičkom vijeću za regiju Barentsovog mora i političkog okvira Sjeverne dimenzije. EU sudjeluje i u regionalnoj suradnji s Gospodarskom komisijom UN-a za Europu, a posebno u UNECE-ovoj Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP). Nordijsko vijeće i Nordijsko vijeće ministara isto su tako relevantni partneri za Europsku uniju, posebno zbog svoje dugogodišnje suradnje s EU-om i programa arktičke suradnje. Tim okvirima za suradnju rješavaju se brojna važna pitanja na regionalnoj razini i mogu imati znatan učinak na život autohtonih naroda i lokalnih zajednica. 3.2. Bilateralna suradnja EU bi trebao surađivati sa svim arktičkim partnerima, uključujući Kanadu, Rusiju i Sjedinjene Američke Države, kako bi se utvrdila dodatna područja za suradnju, poput znanosti i ulaganja. EU će surađivati i sa svim državama čiji se interes za Arktik povećava, poput Kine, Indije, Japana, Republike Koreje i Singapura, u pogledu pitanja od zajedničkog interesa i zabrinutosti. EU surađuje s Grenlandom u okviru Partnerstva EU-a i Grenlanda 35 . Cilj je partnerstva podržati Grenland u rješavanju svojih velikih izazova, posebice održive diversifikacije svojega gospodarstva i jačanja administrativnog kapaciteta. EU osigurava proračunsku potporu za Grenland u cilju jačanja obrazovnog sektora kao pokretača održivog razvoja. EU će i dalje sudjelovati u političkom dijalogu na odgovarajućim političkim i tehničkim razinama u pogledu pitanja od zajedničkog interesa, kao što su globalna pitanja (energija, klimatske promjene i okoliš te prirodni resursi) i pitanja Arktika. Arktička politika i pitanja Arktika i dalje će biti važan element bliskih odnosa EU-a s Islandom i Norveškom. 3.3. Dijalog s autohtonim arktičkim narodima EU će nastaviti suradnju s autohtonim arktičkim narodima i lokalnim zajednicama kako bi osigurao da se njihova stajališta i prava poštuju i promiču u tekućem razvoju politika EU-a koje se odnose na Arktik. Europska komisija organizira godišnji dijalog s predstavnicima autohtonih arktičkih naroda radi razmjene stajališta i dogovora o područjima za daljnju suradnju, posebice s obzirom na poslovanje i ljudska prava. EU bi trebao nastaviti rad na unaprjeđivanju dosljednosti između EU-ove unutarnje i vanjske politike prema autohtonim narodima. EU podupire lokalne zajednice putem nekoliko programa financiranja, uključujući nacionalne programe u okviru ESIF-a, programe za teritorijalnu suradnju i programe u okviru Europskog
35 Odluka Vijeća 2014/137/EU od 14. ožujka 2014. o odnosima između Europske unije, s jedne strane, i Grenlanda i Kraljevine Danske, s druge strane 16
instrumenta za susjedstvo 36 .
inovacija u cilju održavanja i razvoja stabilnih i konkurentnih zajednica, promicanja poduzetništva, poticanja energetski sigurnih zajednica te razvoja kulturne i prirodne baštine. Program je otvoren za sudjelovanje partnera iz Kanade i Rusije, uz devet zemalja partnera u okviru programa koje se nalaze u europskom dijelu Arktika. 3.4. Upravljanje ribarstvom EU bi trebao pozdraviti nedavnu deklaraciju koju je potpisalo pet arktičkih obalnih država u pogledu ribarstva na Arktiku
i potrebe za dobivanjem više informacija o ekosustavima u Arktičkom oceanu prije nego što se ta regija otvori za komercijalni ribolov. Međutim, budući da je to područje izvan sudske nadležnosti država, sve će zainteresirane države, ne samo obalne, morati surađivati radi uspostavljanja primjerenih međunarodnih mjera. Taj bi okvir pravodobno trebao uključivati novu regionalnu organizaciju ili mehanizam za upravljanje ribarstvom, u kombinaciji s novom regionalnom konvencijom o moru, kako bi se osigurali dugoročno očuvanje i održiva upotreba resursa na otvorenom moru Arktika. Europska komisija vjeruje da se takav okvir može uspostaviti samo na otvoren i uključiv način te pozdravlja uključivanje velikih ribarskih zemalja u pregovore. 3.5. Znanstvena suradnja EU bi trebao promicati i omogućivati djelotvornu međunarodnu znanstvenu suradnju podupiranjem transnacionalnog pristupa istraživačkoj infrastrukturi i otvorenim podatkovnim resursima radi poboljšanja političkih i gospodarskih poveznica i održavanja dobrih odnosa s ključnim zemljama u regiji. Već se postavio kao partner za globalnu suradnju, kao dopuna svojim državama članicama u Arktičkom vijeću. EU bi trebao unaprijediti znanstvenu suradnju na međunarodnoj razini u okviru Transatlantskog saveza za istraživanje oceana (i
, pokrenutog deklaracijom iz Galwayja u svibnju 2013., u koji su uključene Kanada, EU i Sjedinjene Američke Države. Kako bi se popunile praznine u dostupnim pomorskim podacima o morskom dnu u morima i oceanima koji okružuju Europu te o životu u njima, Europska komisija odredila je cilj da će do 2020. razviti multirezolucijske karte cijelog podmorja i vodenog stupca. Taj će projekt od 2018. uključivati Barentsovo more. Više od 100 organizacija, uključujući organizacije iz Islanda, Norveške i Rusije, surađuje u okviru Europske mreže nadgledanja i prikupljanja podataka o moru (EMODnet) kako bi njihovi podaci o moru bili dostupniji, interoperabilniji i korisniji krajnjim korisnicima. Podaci će biti dostupni na jedinstvenom web-portalu.
36 Na primjer, program Interreg IV A za regiju Sjevernog mora, Program za sjevernu periferiju i Arktik te program Kolarctic za prekograničnu suradnju 37
https://www.regjeringen.no/globalassets/departementene/ud/vedlegg/folkerett/declaration-on-arctic-fisheries- 16-july-2015.pdf . 38
infrastruktura. Međutim, osim tih dvaju partnera, Obzor 2020. promiče najširi transnacionalni pristup istraživačkim infrastrukturama i podržava politiku otvorenih podataka radi poboljšanja političkih i gospodarskih poveznica te održavanja dobrih odnosa sa svim zemljama u regiji i onima koje su zainteresirane za istraživanje Arktika. Više informacija o Transatlantskom savezu za istraživanje oceana (i Arktika): http://ec.europa.eu/research/iscp/index.cfm?lg=en&pg=transatlantic-alliance .
17
Ta je inicijativa važna za pokretanje održivog rasta u plavom gospodarstvu. Procjenjuje se da će se, kad kvalitetni podaci javnih tijela u EU-u o moru postanu dostupni, produktivnost povećati za više od 1 milijarde EUR godišnje 39 : privatna i javna tijela te hidrografska tijela, istraživačke institucije i organizacije civilnog društva neće morati ponovno istraživati područja koja su već istražena, ali za koja su podaci dosad bili nedostupni. Manje bi ih koštalo obrađivati postojeće podatke. Trebalo bi jačati i istraživanje o pitanjima sigurnosti s obzirom na arktičke resurse dvostruke namjene i razmjenu najboljih praksi u tom području.
1. Ovaj politički dokument trebao bi pružiti smjernice za djelovanja EU-a u sljedećim godinama, a Europska komisija i Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku pozivaju Europski parlament i Vijeće EU-a na dostavu mišljenja. EU će nastaviti revidirati tu politiku u skladu s razvojem događaja. 2. Kao dio svoje strateške usmjerenosti na Arktik, EU bi s tom regijom trebao surađivati u sljedećim trima prioritetnim područjima:
klimatske promjene i očuvanje arktičkog okoliša,
promicanje održivog razvoja u regiji i
potpora međunarodnoj suradnji u pitanjima Arktika. 3. EU mora osigurati uspostavu nužnih koordinacijskih struktura na razini EU-a kako bi se riješili budući izazovi. Vijeće bi moglo razmotriti osnivanje radne skupine za pitanja Arktika i suradnje na Sjeveru, a Europski bi parlament mogao razmotriti uspostavljanje delegacije za pitanja Arktika i suradnje na Sjeveru.
39 Radni dokument službi Komisije Znanje o moru 2020.: Plan uz Dokument Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Inovacije u plavom gospodarstvu: korištenje potencijala naših mora i oceana za radna mjesta i rast (SWD/2014/0149 završna verzija) Yüklə 175,47 Kb. Dostları ilə paylaş:
|