|
Komercijalne bankePRIMARNI KAPITAL (stalno prisutan u bilansu)
|
səhifə | 3/10 | tarix | 14.09.2018 | ölçüsü | 1,08 Mb. | | #68558 |
| PRIMARNI KAPITAL (stalno prisutan u bilansu): PRIMARNI KAPITAL (stalno prisutan u bilansu): - AKCIJSKI KAPITAL (OBIČNE AKCIJE)
- PREFERENCIJALNI KAPITAL (PREFERENCIJALNE AKCIJE),
- NERASPOREĐENA DOBIT (zadržani profit),
- REZERVE ZA POKRIĆE GUBITAKA
2. SEKUNDARNI KAPITAL (povremeno prisutan): - Subordinirane obveznice (rok dospeća preko 5 godina, niži isplatni prioritet u odnosu na deponente, viši u odnosu na akcionare). Mogu biti konvertibilne .
- Skrivene rezerve u banci.
- Veći udeo subordiniranih obveznica u ukupnom kapitalu povećava profit po akciji. To je uzrok njihove ekspanzije.
Dokapitalizacija putem prodaje novih serija akcija ili subordiniranih obveznica na tržištu kapitala. Dokapitalizacija putem prodaje novih serija akcija ili subordiniranih obveznica na tržištu kapitala. Smanjenje ili potpuna obustavita isplate dividendi akcionarima i dodavanje tih sredstava zadržanom profitu (koji je sastavni deo primarnog kapitala). Promena kompozicije aktive- smanjenje aktive sa visokim rizikom i povećanje plasmana sa nižim rizikom. Prodaja dela zajmova na sekundarnom tržištu, ili sekjuritizacija aktive. Bilansna kontrakcija- smanjenje kreditnih plasmana uz smanjenje duga. U krajnjoj nuždi- vlasničko restrukturiranje.
Globalizacija poslovanja- potreba za međunarodnim usaglašavanjem standarda kapitala. Globalizacija poslovanja- potreba za međunarodnim usaglašavanjem standarda kapitala. Bazelski aranžmani- Generalna stopa kapitala prema rizikom ponderisanoj aktivi iznosi najmanje 8%. Nominalna vrednost duga se množi sa odgovarajućim ponderom rizika i dobija se iznos rizične aktive po osnovu razmatranog duga.
Do usaglašavanja regulative sa Bazelskim standardima, CB je sva potraživanja klasifikovala u kateorije “A”, “B”, “V”, “G” i “D”. Do usaglašavanja regulative sa Bazelskim standardima, CB je sva potraživanja klasifikovala u kateorije “A”, “B”, “V”, “G” i “D”. Kategorija”A”- obuhvata potraživanja od dužnika čije je finansijsko stanje i kreditna sposobnost u potpunosti zadovoljavajuće. Ne očekuju se problemi u naplati potraživanja (izuzetno sa docnjom od 30 dana). Kategorija “B”- dužnici čiji su novčani tokovi adekvatni sa aspekta izmirenja obaveza. Takođe, postoji procena da finansijsko stanje i kreditna sposobnost dužnika nisu u potpunosti zadovoljavajući, usled određenih problema u poslovanju, s tim da se ne očekuje znatnije pogoršanje u budućnosti (izmirurju dugove izuzetno sa docnjom od 31- 90 dana).
Kategorija “V”- dužnici čiji tokovi gotovine nisu adekvatni sa aspekta izmirenja obaveza i kod kojih ročna usklađenost elemenata aktive i pasive ne odgovara delatnostima za koje su registrovani. Finansijsko stanje i kreditna sposobnost ukazuju na probleme u poslovanju, te se očekuju problemi u naplati (docnja od 91- 180 dana). Kategorija “V”- dužnici čiji tokovi gotovine nisu adekvatni sa aspekta izmirenja obaveza i kod kojih ročna usklađenost elemenata aktive i pasive ne odgovara delatnostima za koje su registrovani. Finansijsko stanje i kreditna sposobnost ukazuju na probleme u poslovanju, te se očekuju problemi u naplati (docnja od 91- 180 dana). Kategorija “G”- finansijsko stanje i kreditna sposobnost dužnika ukazuju na znatne probleme u poslovanju. Očekuje se docnja u naplati potraživanja između 181- 365 dana. Kategorija “D”- dužnici za koje se osnovano očekuje da neće isplatiti dug prema banci (likvidacija, stečaj). Naplata ovakvih potraživanj česdto traje i do nekoliko godina.
Grafikon 2.16. strana 16
Ponderi se primenjuju na bruto knjigovodstvenu vrednost potraživanja. Ponderi su sledeći: Ponderi se primenjuju na bruto knjigovodstvenu vrednost potraživanja. Ponderi su sledeći: “A”- 0% “B”- 5% “V”- 25% “G”- 50% “D”- 100% Svaka poslovna banka je dužna da kvartalno dostavi izveštaj Centralnoj bankci o iznosu i klasifikaciji svoje bilansne aktive i vanbilansnih stavki, kao i o iznosu rezerve za procenjene gubitke.
Pokazatelj adekvatnosti kapitala je jednak količniku kapitala i rizične aktive banke. Pokazatelj adekvatnosti kapitala je jednak količniku kapitala i rizične aktive banke. Regulativa je pooštrena nakon SEK-e (Bazel 3). Banka je dužna da pokazatelj adekvatnosti kapitala održava na nivou koji nije niži od 12%. Ponderi kreditnog rizika prema aktuelnoj regulativi: 0%, 20%, 50%, 100%, 150%.
Strana 11- grafikon 2.1 Strana 11- grafikon 2.1 Strana 17- grafikon 2.21 Strana 17- grafikon 2.22 Strana 17- grafikon 2.23
RASPOLOŽIVI KAPITAL- nominalna vrednost kapitala u pasivi banke. RASPOLOŽIVI KAPITAL- nominalna vrednost kapitala u pasivi banke.
Dostları ilə paylaş:
|
|
|