Komercijalne banke


PRIMARNI KAPITAL (stalno prisutan u bilansu)



Yüklə 1,08 Mb.
səhifə3/10
tarix14.09.2018
ölçüsü1,08 Mb.
#68558
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10

PRIMARNI KAPITAL (stalno prisutan u bilansu):

  • PRIMARNI KAPITAL (stalno prisutan u bilansu):

    • AKCIJSKI KAPITAL (OBIČNE AKCIJE)
    • PREFERENCIJALNI KAPITAL (PREFERENCIJALNE AKCIJE),
    • NERASPOREĐENA DOBIT (zadržani profit),
    • REZERVE ZA POKRIĆE GUBITAKA


2. SEKUNDARNI KAPITAL (povremeno prisutan):

  • 2. SEKUNDARNI KAPITAL (povremeno prisutan):

    • Subordinirane obveznice (rok dospeća preko 5 godina, niži isplatni prioritet u odnosu na deponente, viši u odnosu na akcionare). Mogu biti konvertibilne .
    • Skrivene rezerve u banci.
    • Veći udeo subordiniranih obveznica u ukupnom kapitalu povećava profit po akciji. To je uzrok njihove ekspanzije.


Dokapitalizacija putem prodaje novih serija akcija ili subordiniranih obveznica na tržištu kapitala.

  • Dokapitalizacija putem prodaje novih serija akcija ili subordiniranih obveznica na tržištu kapitala.

  • Smanjenje ili potpuna obustavita isplate dividendi akcionarima i dodavanje tih sredstava zadržanom profitu (koji je sastavni deo primarnog kapitala).

  • Promena kompozicije aktive- smanjenje aktive sa visokim rizikom i povećanje plasmana sa nižim rizikom.

  • Prodaja dela zajmova na sekundarnom tržištu, ili sekjuritizacija aktive.

  • Bilansna kontrakcija- smanjenje kreditnih plasmana uz smanjenje duga.

  • U krajnjoj nuždi- vlasničko restrukturiranje.



Globalizacija poslovanja- potreba za međunarodnim usaglašavanjem standarda kapitala.

  • Globalizacija poslovanja- potreba za međunarodnim usaglašavanjem standarda kapitala.

  • Bazelski aranžmani- Generalna stopa kapitala prema rizikom ponderisanoj aktivi iznosi najmanje 8%.

  • Nominalna vrednost duga se množi sa odgovarajućim ponderom rizika i dobija se iznos rizične aktive po osnovu razmatranog duga.



Do usaglašavanja regulative sa Bazelskim standardima, CB je sva potraživanja klasifikovala u kateorije “A”, “B”, “V”, “G” i “D”.

  • Do usaglašavanja regulative sa Bazelskim standardima, CB je sva potraživanja klasifikovala u kateorije “A”, “B”, “V”, “G” i “D”.

  • Kategorija”A”- obuhvata potraživanja od dužnika čije je finansijsko stanje i kreditna sposobnost u potpunosti zadovoljavajuće. Ne očekuju se problemi u naplati potraživanja (izuzetno sa docnjom od 30 dana).

  • Kategorija “B”- dužnici čiji su novčani tokovi adekvatni sa aspekta izmirenja obaveza. Takođe, postoji procena da finansijsko stanje i kreditna sposobnost dužnika nisu u potpunosti zadovoljavajući, usled određenih problema u poslovanju, s tim da se ne očekuje znatnije pogoršanje u budućnosti (izmirurju dugove izuzetno sa docnjom od 31- 90 dana).



Kategorija “V”- dužnici čiji tokovi gotovine nisu adekvatni sa aspekta izmirenja obaveza i kod kojih ročna usklađenost elemenata aktive i pasive ne odgovara delatnostima za koje su registrovani. Finansijsko stanje i kreditna sposobnost ukazuju na probleme u poslovanju, te se očekuju problemi u naplati (docnja od 91- 180 dana).

  • Kategorija “V”- dužnici čiji tokovi gotovine nisu adekvatni sa aspekta izmirenja obaveza i kod kojih ročna usklađenost elemenata aktive i pasive ne odgovara delatnostima za koje su registrovani. Finansijsko stanje i kreditna sposobnost ukazuju na probleme u poslovanju, te se očekuju problemi u naplati (docnja od 91- 180 dana).

  • Kategorija “G”- finansijsko stanje i kreditna sposobnost dužnika ukazuju na znatne probleme u poslovanju. Očekuje se docnja u naplati potraživanja između 181- 365 dana.

  • Kategorija “D”- dužnici za koje se osnovano očekuje da neće isplatiti dug prema banci (likvidacija, stečaj). Naplata ovakvih potraživanj česdto traje i do nekoliko godina.



Grafikon 2.16. strana 16

  • Grafikon 2.16. strana 16



Ponderi se primenjuju na bruto knjigovodstvenu vrednost potraživanja. Ponderi su sledeći:

  • Ponderi se primenjuju na bruto knjigovodstvenu vrednost potraživanja. Ponderi su sledeći:

  • “A”- 0%

  • “B”- 5%

  • “V”- 25%

  • “G”- 50%

  • “D”- 100%

  • Svaka poslovna banka je dužna da kvartalno dostavi izveštaj Centralnoj bankci o iznosu i klasifikaciji svoje bilansne aktive i vanbilansnih stavki, kao i o iznosu rezerve za procenjene gubitke.



Pokazatelj adekvatnosti kapitala je jednak količniku kapitala i rizične aktive banke.

  • Pokazatelj adekvatnosti kapitala je jednak količniku kapitala i rizične aktive banke.

  • Regulativa je pooštrena nakon SEK-e (Bazel 3).

  • Banka je dužna da pokazatelj adekvatnosti kapitala održava na nivou koji nije niži od 12%.

  • Ponderi kreditnog rizika prema aktuelnoj regulativi: 0%, 20%, 50%, 100%, 150%.



Strana 11- grafikon 2.1

  • Strana 11- grafikon 2.1

  • Strana 17- grafikon 2.21

  • Strana 17- grafikon 2.22

  • Strana 17- grafikon 2.23



RASPOLOŽIVI KAPITAL- nominalna vrednost kapitala u pasivi banke.

  • RASPOLOŽIVI KAPITAL- nominalna vrednost kapitala u pasivi banke.


  • Yüklə 1,08 Mb.

    Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə