|
Komercijalne bankeVarijansa za seriju X: Standardna devijacija
|
səhifə | 5/10 | tarix | 14.09.2018 | ölçüsü | 1,08 Mb. | | #68558 |
| Varijansa za seriju X: Standardna devijacija:
Godišnji gubici: Godišnji gubici: Gubitak u 2009: 1500 evra Gubitak u 2010: 1800 evra Gubitak u 2011: 1000 evra Gubitak u 2012: 1300 evra Gubitak u 2013: 1500 evra Gubitak u 2014: 1100 evra Prosek (očekivani gubitak za 2015): E(X)=1366.7 evra Varijansa:(17768.9+187748.9+134468.9+4448.9+17768.9+71128.9)/6=72222.2 evra Standardana devijacija: δ=268.74 evra
Operativne rezerve za pokriće gubitaka pokrivaju samo očekivane gubitke, na osnovu srednje vrednosti godišnjih gubitaka izračunate na osnovu dugogodišnjih statističkih serija. Operativne rezerve za pokriće gubitaka pokrivaju samo očekivane gubitke, na osnovu srednje vrednosti godišnjih gubitaka izračunate na osnovu dugogodišnjih statističkih serija. Kapital banke služi kao izvor za pokriće neočekivanih gubitaka. Neočekivani gubici postaju VaR, kada se odredi nivo tolerancije. - Na primer, ako je izračunata vrednost VaR jedaka 100, sa nivoom tolerancije od 5%, to znači da su šanse da gubici banke budu veći od 100 jednaki 5%. Drugim rečima banka računa da će samo jednom u 20 godina imati VaR veći od 100. Kapital pod rizikom (CAR) je iznos kapitala koji je potreban da bi banka unapred pokrila većinu njenih potencijalnih gubitaka u narednom periodu. Ako je CAR veći od raspoloživog kapitala banka preduzima sledeće: koriguje naviše riziko premiju ukoliko je to moguće u datim tržišnim uslovima, smanjuje iznos aktive, menja strukturu plasmana u smislu smanjenja njihove rizičnosti, vrši veću diverzifikaciju.
Banka u godini X kreditira 1000 kompanija slične veličine i aktivnosti sa 200.000 evra. Banka u godini X kreditira 1000 kompanija slične veličine i aktivnosti sa 200.000 evra. Empirijski dokazano da u toku ekonomskog ciklusa 10 kompanija ne izvršava svoje obaveze (1%). Očekivani gubitak za banku je 2 miliona evra. Taj gubita se kompenzuje “riziko premijom” od 2000 evra po kompaniji (struktura kamatne stope). Međutim ako u toj godini 12 kompanija prestane da izvršava svoje obaveze, gubitak za banku će biti 2.4 miliona evra. Od toga će 2 miliona biti pokriveno operativnim rezervama dok će 0.4 miliona (neočekivani gubitak) biti pokriveno iz kapitala banke.
Prema standardnoj međunarodnoj klasifikaciji banke su izložene sledećim vrstama rizika: Prema standardnoj međunarodnoj klasifikaciji banke su izložene sledećim vrstama rizika: - Kreditni rizik
- Rizik likvidnosti
- Rizik plaćanja
- Kamatni rizik
- Devizni ili valutni rizik
- Rizik zemlje
- Tržišni rizik
- Operativni rizik
Kreditni rizik je rizik neizvršenja obaveza po osnovu nastalog duga, to jest po osnovu nenaplaćene glavnice i kamate od strane dužnika. Kreditni rizik je rizik neizvršenja obaveza po osnovu nastalog duga, to jest po osnovu nenaplaćene glavnice i kamate od strane dužnika. Najvažniji je za banke- 80% rizika se odnosi na kreditni rizik. Komponente kreditnog rizika su: - Rizik fizičkog lica (consumer risk)
- Rizik kompanije (company risk)
- Rizik zemlje (country risk)
U okviru razvijenih finansijskih tržišta kreditna sposobnost dužnika se može pratiti: U okviru razvijenih finansijskih tržišta kreditna sposobnost dužnika se može pratiti: - Praćenjem kamatne stope na novoemitovani dug dužnika.
- Praćenjem cena akcija dužnika.
- Praćenjem rejtinga (od strane rejting agencija).
Klasična banakarska procedura monitoringa kreditnog rizika obuhvata: Klasična banakarska procedura monitoringa kreditnog rizika obuhvata: - Ustanovljavanje sistema limita za utvrđivanje gornjih granica zaduživanja klijenata, po raznim segmentima (iz određene branše, iz određene zemlje,...).
- Postizanje minimuma saglasnosti (referenti ili kreditni odbor) pre donošenje odluke o preuzimanju kreditnog rizika.
- Delegiranje moći na različite nivoe u bankci, po pitanju maksimalnog iznosa kredita koji se odobrava.
- Objedinjavanje podataka o neotplaćenim zajmovima klijenta.
- Poštovanje pravila o diverzifikaciji rizika na sve zajmotražioce.
Kod ocene izloženosti kreditnog portfolija kreditnom riziku, treba voditi račua o : Kod ocene izloženosti kreditnog portfolija kreditnom riziku, treba voditi račua o : Klijentima čiji dug prevazilazi 5% iznosa kapitala banke. Kreditima datim akcionarima i povezanim licima. Kreditima kod kojih je izvršeno reprogramiranje. Kreditima u docnji (više od 30 dana) Kreditima koji su prema međunarodnoj klasifikaciji okarakterisani kao substandardni, sumnjivi i kao gubitak.
Do nesolventnosti banaka najčešće dovodi ponašanje menadžera (deformisana kultura kod kredita), koje podrazumeva: |
|
|