Komercijalne banke


Ciklični aspekt je izraženiji kod banaka koje su u većoj meri povezane sa privrednim granama koje imaju veći stepen cikličnih oscilacija (poljoprivreda, turizam,....)



Yüklə 1,08 Mb.
səhifə9/10
tarix14.09.2018
ölçüsü1,08 Mb.
#68558
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10

Ciklični aspekt je izraženiji kod banaka koje su u većoj meri povezane sa privrednim granama koje imaju veći stepen cikličnih oscilacija (poljoprivreda, turizam,....)

  • Ciklični aspekt je izraženiji kod banaka koje su u većoj meri povezane sa privrednim granama koje imaju veći stepen cikličnih oscilacija (poljoprivreda, turizam,....)

  • Faza privrednog rasta: rastu zahtevi za kreditima (manje HoV, više kredita), opada rast depozita, kamatne stope rastu, pada likvidnost banaka.

  • Faza recesije: opadaju zahteviza kreditima (više se ulaže u HoV), raste depozitna baza po osnovu nedostatka alternative za investiranje, padaju kamatne stope, raste likvidnost banaka.



Pregled grafikona 2 tromesečje 2014- nbs.rs

  • Pregled grafikona 2 tromesečje 2014- nbs.rs

  • Strana 27









Ciljna funkcija banaka u tržišnoj ekonomiji:

  • Ciljna funkcija banaka u tržišnoj ekonomiji:

  • Ostvarivanje zadovoljavajuće stope prinosa na jedinicu kapitala je osnova za dalju ekspanziju banke u tržišnoj privredi. Deo ostvarenog profita banke koriste za povećanje kapitala, čiji rast je regulativom povezan sa povećanjem aktive.



Kamatni prihodi

  • Kamatni prihodi

  • Kamatni rashodi

  • Neto kamatni prihod (1-2)

  • Neto nekamatni prihod (na bazi provizija i naknada)

  • Operativni prihodi (3+4)

  • Operativni rashodi (plate, bonusi, materijalni rahodi, amortizacija)

  • Bruto profit banke (5-6)

  • Izdvojene rezerve (za pokrivanje gubitaka)

  • Porez na dobit

  • Neto dobit- profit (7-8-9)

  • Dividende

  • Zadržana dobit



Kamatne troškove banke teško mogu da kontrolišu, jer se kamatna stopa formira na tržištu. Kod nekamatnih troškova se može primeniti neka od strategija:

  • Kamatne troškove banke teško mogu da kontrolišu, jer se kamatna stopa formira na tržištu. Kod nekamatnih troškova se može primeniti neka od strategija:

  • Smanjenje troškova- outsoursing

  • Operativna efikasnost- downsizing

  • Poslovna organizacija- org struktura, kultura i klima.

  • Poslovna strategija



ROI= NETO DOBIT/OPERATIVNI PRIHOD

  • ROI= NETO DOBIT/OPERATIVNI PRIHOD

  • ROA= NETO DOBIT/ UKUPNA AKTIVA

  • ROE= NETO DOBIT/ AKCIJSKI KAPITAL

  • AU (asset utilization)=operativni prihod/ukupna aktiva

  • EM (LEVERIDŽ)= ukupna aktiva/akcijski kapital

  • ROA=ROI x AU

  • ROE= ROA x EM



Analiza polazi od ROI koji predstavlja odnos između profita i ukupnih prihoda banke. Dali će ROI biti manji ili veći zavisi od rashoda banke. Veći ROI indicira da je banka profitabilnija.

  • Analiza polazi od ROI koji predstavlja odnos između profita i ukupnih prihoda banke. Dali će ROI biti manji ili veći zavisi od rashoda banke. Veći ROI indicira da je banka profitabilnija.

  • Da bise dobio prinos na aktivu (ROA), ROI se množi sa AU koji predstavlja odnos između ukupnih prihoda i ukupne aktive. Ukoliko je AU na zadovoljavajućem nivou a ROI nizak (u poređenju sa kontrolnom grupom banaka), znači da banka ima velike rahode ili masivna izdvajanja po osnovu visokorizičnih kredita.

  • Najzad, prinos na akcijski kapital (ROE) se dobija množenjem ROA i leveridža(EM), koji predstavlja odnos ukupne aktive i akcijskog kapitala banke. Što je veći EM veći je i ROE. Akcionari vrše pritisak da EM bude što veći, ali regulativa to ne dozvoljava u cilju zaštite solventnosti banaka.



Stopa obaveznog kapitala je 8% (po Bazelu)

  • Stopa obaveznog kapitala je 8% (po Bazelu)

  • U tom slučaju je EM= 12.5. (npr. kapital 160.000, aktiva 2.000.000).

  • Obavezni kapital (ukupni) sadrži dve komponente: primarni kapital (akcijski) i sekundarni kapital (subordinirane obveznice).

  • Prinos se računa samo na akcijski kapital, koji treba da iznosi 4% u odnosu na rizikom ponderisanu aktivu, tako da je EM 25 (a ne 12) što povećava profitabilnost.

  • Banke koje posluju na tržištima u razvoju nemaju mogućnost formiranja sekundarnog kapitala (nemaju mogućnost prodaje subordiniranih obveznica) uslede čega akcijski kapital ima visok udeo u regulatornom kapitalu. To smanjuje ROE.

  • TEORIJSKI POSMATRANO: Granični ROA je 1% (za banke sa razvijenih tržišta) ili 2% (za banke sa tržišta u razvoju), dok je granični ROE 15%.

  • ANALIZA GRAFIKONA 2.27, strana 21.



MIKROEKONOMSKI

  • MIKROEKONOMSKI

    • Kvalitet menadžmenta- vodi poslovnu politiku
    • Kvalitet aktive
    • Ekonomija obima- jaka konkurencija obara kamatne marže, banke povećavaju obim poslovanja kako bi smanjile troškove po jedinici proizvoda. Akcenat je na inovacijama.
    • Ekonomija okvira (opsega)- pored tradicionalnog bankarstva vrši se diverzifikacija programa aktivnosti: vrednosni papiri, polise osiguranja,...
    • Neto kamatna marža
    • Troškovi poslovanja- smanjenje operativnih troškova (plate, materijalni troškovi, amortizacija, održavanje IT)
    • Profitni centri- kontrola
    • Promena u strukturi prihoda- akcenat na nekamatnim prihodima



Yüklə 1,08 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə