|
Komercijalne bankeCiklični aspekt je izraženiji kod banaka koje su u većoj meri povezane sa privrednim granama koje imaju veći stepen cikličnih oscilacija (poljoprivreda, turizam,....)
|
səhifə | 9/10 | tarix | 14.09.2018 | ölçüsü | 1,08 Mb. | | #68558 |
| Ciklični aspekt je izraženiji kod banaka koje su u većoj meri povezane sa privrednim granama koje imaju veći stepen cikličnih oscilacija (poljoprivreda, turizam,....) Ciklični aspekt je izraženiji kod banaka koje su u većoj meri povezane sa privrednim granama koje imaju veći stepen cikličnih oscilacija (poljoprivreda, turizam,....) Faza privrednog rasta: rastu zahtevi za kreditima (manje HoV, više kredita), opada rast depozita, kamatne stope rastu, pada likvidnost banaka. Faza recesije: opadaju zahteviza kreditima (više se ulaže u HoV), raste depozitna baza po osnovu nedostatka alternative za investiranje, padaju kamatne stope, raste likvidnost banaka.
Pregled grafikona 2 tromesečje 2014- nbs.rs Pregled grafikona 2 tromesečje 2014- nbs.rs Strana 27
Ciljna funkcija banaka u tržišnoj ekonomiji: Ciljna funkcija banaka u tržišnoj ekonomiji: Ostvarivanje zadovoljavajuće stope prinosa na jedinicu kapitala je osnova za dalju ekspanziju banke u tržišnoj privredi. Deo ostvarenog profita banke koriste za povećanje kapitala, čiji rast je regulativom povezan sa povećanjem aktive.
Kamatni prihodi Kamatni prihodi Kamatni rashodi Neto kamatni prihod (1-2) Neto nekamatni prihod (na bazi provizija i naknada) Operativni prihodi (3+4) Operativni rashodi (plate, bonusi, materijalni rahodi, amortizacija) Bruto profit banke (5-6) Izdvojene rezerve (za pokrivanje gubitaka) Neto dobit- profit (7-8-9) Dividende Zadržana dobit
Kamatne troškove banke teško mogu da kontrolišu, jer se kamatna stopa formira na tržištu. Kod nekamatnih troškova se može primeniti neka od strategija: Kamatne troškove banke teško mogu da kontrolišu, jer se kamatna stopa formira na tržištu. Kod nekamatnih troškova se može primeniti neka od strategija: Smanjenje troškova- outsoursing Operativna efikasnost- downsizing Poslovna strategija
ROI= NETO DOBIT/OPERATIVNI PRIHOD ROI= NETO DOBIT/OPERATIVNI PRIHOD ROA= NETO DOBIT/ UKUPNA AKTIVA AU (asset utilization)=operativni prihod/ukupna aktiva EM (LEVERIDŽ)= ukupna aktiva/akcijski kapital ROA=ROI x AU ROE= ROA x EM
Analiza polazi od ROI koji predstavlja odnos između profita i ukupnih prihoda banke. Dali će ROI biti manji ili veći zavisi od rashoda banke. Veći ROI indicira da je banka profitabilnija. Analiza polazi od ROI koji predstavlja odnos između profita i ukupnih prihoda banke. Dali će ROI biti manji ili veći zavisi od rashoda banke. Veći ROI indicira da je banka profitabilnija. Da bise dobio prinos na aktivu (ROA), ROI se množi sa AU koji predstavlja odnos između ukupnih prihoda i ukupne aktive. Ukoliko je AU na zadovoljavajućem nivou a ROI nizak (u poređenju sa kontrolnom grupom banaka), znači da banka ima velike rahode ili masivna izdvajanja po osnovu visokorizičnih kredita. Najzad, prinos na akcijski kapital (ROE) se dobija množenjem ROA i leveridža(EM), koji predstavlja odnos ukupne aktive i akcijskog kapitala banke. Što je veći EM veći je i ROE. Akcionari vrše pritisak da EM bude što veći, ali regulativa to ne dozvoljava u cilju zaštite solventnosti banaka.
Stopa obaveznog kapitala je 8% (po Bazelu) Stopa obaveznog kapitala je 8% (po Bazelu) U tom slučaju je EM= 12.5. (npr. kapital 160.000, aktiva 2.000.000). Obavezni kapital (ukupni) sadrži dve komponente: primarni kapital (akcijski) i sekundarni kapital (subordinirane obveznice). Prinos se računa samo na akcijski kapital, koji treba da iznosi 4% u odnosu na rizikom ponderisanu aktivu, tako da je EM 25 (a ne 12) što povećava profitabilnost. Banke koje posluju na tržištima u razvoju nemaju mogućnost formiranja sekundarnog kapitala (nemaju mogućnost prodaje subordiniranih obveznica) uslede čega akcijski kapital ima visok udeo u regulatornom kapitalu. To smanjuje ROE. TEORIJSKI POSMATRANO: Granični ROA je 1% (za banke sa razvijenih tržišta) ili 2% (za banke sa tržišta u razvoju), dok je granični ROE 15%. ANALIZA GRAFIKONA 2.27, strana 21.
MIKROEKONOMSKI MIKROEKONOMSKI - Kvalitet menadžmenta- vodi poslovnu politiku
- Kvalitet aktive
- Ekonomija obima- jaka konkurencija obara kamatne marže, banke povećavaju obim poslovanja kako bi smanjile troškove po jedinici proizvoda. Akcenat je na inovacijama.
- Ekonomija okvira (opsega)- pored tradicionalnog bankarstva vrši se diverzifikacija programa aktivnosti: vrednosni papiri, polise osiguranja,...
- Neto kamatna marža
- Troškovi poslovanja- smanjenje operativnih troškova (plate, materijalni troškovi, amortizacija, održavanje IT)
- Profitni centri- kontrola
- Promena u strukturi prihoda- akcenat na nekamatnim prihodima
Dostları ilə paylaş: |
|
|