Litoralizacije (koncentracije stanovništva i gospodarskih djelatnosti u priobalju) dovodi, nažalost, i do sve jačeg onečišćivanja priobalnog morskog pojasa. Proces litoralizacije



Yüklə 445 b.
tarix30.04.2018
ölçüsü445 b.
#40557



Proces litoralizacije (koncentracije stanovništva i gospodarskih djelatnosti u priobalju) dovodi, nažalost, i do sve jačeg onečišćivanja priobalnog morskog pojasa.

  • Proces litoralizacije (koncentracije stanovništva i gospodarskih djelatnosti u priobalju) dovodi, nažalost, i do sve jačeg onečišćivanja priobalnog morskog pojasa.

  • Ranije se u praksi, ako ne i u teoriji, smatralo da su mora i oceani neograničeno područje koje može primiti otpatke čovječanstva i gdje se sve, od automobilskih olupina do radioaktivnog otpada, može odbaciti i zaboraviti.

  • Međutim, niti u globalnim razmjerima to više nije tako, nakon stupanja na snagu UN Konvencije o pravu mora (1996. godine).



Posebno su ugrožena obalna područja, jer su pod najvećim opterećenjem, budući da najveći dio onečišćenja stiže u more s kopna (rijekama, zrakom, ili izravno iz kanalizacija i brodova - u lukama i priobalju).

  • Posebno su ugrožena obalna područja, jer su pod najvećim opterećenjem, budući da najveći dio onečišćenja stiže u more s kopna (rijekama, zrakom, ili izravno iz kanalizacija i brodova - u lukama i priobalju).



Onečišćenja mora mogu biti biološka (bakterije, virusi), kemijska - organske i anorganske tvari (teške kovine - Cd, Hg, Pb, pesticidi, poliklorirani bifenili - PCB, nafta), radioaktivne tvari, pa čak i toplina može biti zagađivalo.

  • Onečišćenja mora mogu biti biološka (bakterije, virusi), kemijska - organske i anorganske tvari (teške kovine - Cd, Hg, Pb, pesticidi, poliklorirani bifenili - PCB, nafta), radioaktivne tvari, pa čak i toplina može biti zagađivalo.

  • Osim zagađivala i nutrijenti (hranjive soli), ukoliko ih ima u suvišku, mogu dovesti do teških i neželjenih posljedica u morskome okolišu.



Onečišćenje mora i obale izljevanjem nafte bila je vrlo česta tema u medijima 70-80 godina prošloga stoljeća.

  • Onečišćenje mora i obale izljevanjem nafte bila je vrlo česta tema u medijima 70-80 godina prošloga stoljeća.

  • Posljedica čestih havarija tankera:

  • Amoco Cadiz, Bretanja, Francuska, 1978. (~250 000 m3)

  • Exxon Valdez, Aljaska, USA, 1989. (~119 000 m3)

  • Prestige, Galicija, Španjolska, 2002. (~76 000 m3)



  • No najveći izljevi:

  • Kuvajtska naftna polja 1991. (~3 – 6 800 000 tona)

  • Deepwater Horizon, Meksički zaljev, 2010. (~560 000 t)



Poznata su povremena "cvjetanja mora" (mare sporco ili "prljavo more"), eksplozivni rast planktonskih algi (npr. u plitkom sjevernom Jadranu).

  • Poznata su povremena "cvjetanja mora" (mare sporco ili "prljavo more"), eksplozivni rast planktonskih algi (npr. u plitkom sjevernom Jadranu).

  • Uginule alge ali i tvari koje one ispuštaju stvaraju želatinozne nakupine, koje smetaju kupačima, ali što je opasnije, te nakupine padaju na morsko dno i tamo svojim raspadom potroše kisik otopljen u pridnenoj vodi.



Eutrofikaciju možemo definirati kao proces povećanog prihranjivanja nekog vodenog ekosustava: mora, slatkih voda ili ušća.

  • Eutrofikaciju možemo definirati kao proces povećanog prihranjivanja nekog vodenog ekosustava: mora, slatkih voda ili ušća.

  • Time se pospješuje rast i razmnožavanje autotrofnih organizama (fitoplanktonskih i bentičkih). Budući su alge hrana za životinje i njihova se masa eutrofikacijom povećava.

  • Stoga manje povećanje dotoka hranjivih tvari (nutrijenata, hranjivih soli) može koristiti rastu organizama u moru, dok prevelik dotok može biti poguban.



Po stupnju trofičnosti vodenih sustava razlikujemo:

  • Po stupnju trofičnosti vodenih sustava razlikujemo:

  • oligotrofno (<100 g C m-2 god-1) (Južni Jadran)

  • mezotrofno (100-300 g C m-2 god -1)

  • eutrofno (301-500 g C m-2 god-1) (Sjeverni Jadran)

  • hipertrofno (više od 500 g C m-2 god-1)

  • područje, prostor ili bazen.



smaragdno zelenojadransko plavo

  • smaragdno zelenojadransko plavo



A što je to cvjetanje mora (mare sporco – prljavo more) i kako je to povezano s eutrofikacijom?

  • A što je to cvjetanje mora (mare sporco – prljavo more) i kako je to povezano s eutrofikacijom?

  • Je li to antropogena ili prirodna pojava?

  • Cvjetanje mora je pojava / proces povremenog eksplozivnog razmnožavanja i rasta fitoplanktonskih organizama. Očito da “prihranjivanje” (eutrofikacija), dovodi do cvjetanja mora.

  • Čime to “prihranjujemo” more, koji su glavni nutrijenti?

  • Dušik i fosfor (Si, Fe, …). U kakvom obliku?



Prihranjivanje može biti prirodno i antropogeno. Izdizanje voda (upwelling), miješanje voda ili riječna ušća su prirodni izvori eutrofikacije.

  • Prihranjivanje može biti prirodno i antropogeno. Izdizanje voda (upwelling), miješanje voda ili riječna ušća su prirodni izvori eutrofikacije.

  • Antropogeni izvori nutrijenata su: poljoprivreda, komunalne i industrijske otpadne vode, a zamjetan je i udjel turističke djelatnosti (umjetna gnojiva, fosfati u deterdžentima!)

  • Za razliku od metala i hidrofobnih organskih zagađivala koji se talože sa suspendiranim materijalom uz obalu, nutrijenti su u otopljenoj fazi i putuju dalje u more.



Što je potrebno da dođe do cvjetanja mora?

  • Što je potrebno da dođe do cvjetanja mora?

  • Nutrijeni, ali do problema zapravo dolazi nakon što se nutrijenti iscrpe!

  • Fitoplankton se znatno razvije (namnoži i naraste) dok ima dovoljno nutrijenata – eksplozivni rast – a nakon što se potroše otopljeni nutrijenti nastupa vrijeme masovne gladi. Dolazi do kolapsa.

  • Neke vrste razvile su genijalne strategije da bi u takvim uvjetima opstale:



Strategije preživljavanja:

  • Strategije preživljavanja:

  • Neke vrste ispuštaju vrlo dugačke niti polisaharida, da bi se na njih uhvatile bakterije, koje onda donose nutrijente potrebne algama.

  • Ukoliko ima pojedinog nutrijenta u suvišku (npr. nitrata) bentičke dijatomeje (alge) izlučuju sluz radi zaštite prilikom razmnožavanja.

  • Takvu sluz mogu izlučivati i planktonske dijatomeje, ali mogu izlučivati i suvišak polisaharida (oni nemaju N ni P u svome sastavu). To se događa kad se pojavi nedostatak nutrijenata nakon što se razvila velika masa organizama.



To izlučivanje sluzi funkcionira dok ima hrane za bakterije, ali kad toga ponestane, fitoplanktonski organizmi (alge) napuštaju tu strategiju, odbacuju velike količine polisaharida, i pretvaraju se u spore i tonjenjem padaju na morsko dno.

  • To izlučivanje sluzi funkcionira dok ima hrane za bakterije, ali kad toga ponestane, fitoplanktonski organizmi (alge) napuštaju tu strategiju, odbacuju velike količine polisaharida, i pretvaraju se u spore i tonjenjem padaju na morsko dno.

  • U vodenom stupcu preostaje velika količina ljepljivih niti polisaharida.

  • Čestice (smeće) se naljepljuju na tu sluz, dolazi do intenzivne mikrobiološke/bakterijske razgradnje, stvaraju se plinski mjehurići koji dovode do toga da sluz ispliva na morsku površinu. To se naziva prljavo more (mare sporco).



http://www.lameziainstrada.com/cronaca/quel-mare-sporco-mi-fa-vergognare-della-calabria

  • http://www.lameziainstrada.com/cronaca/quel-mare-sporco-mi-fa-vergognare-della-calabria



Kad sluz otpusti mjehuriće, sluz tone na morsko dno i stvara se morski snijeg - mm do cm veličina. To je opća pojava tonjenja čestica iz fotičke zone k bentosu (pelagička kiša).

  • Kad sluz otpusti mjehuriće, sluz tone na morsko dno i stvara se morski snijeg - mm do cm veličina. To je opća pojava tonjenja čestica iz fotičke zone k bentosu (pelagička kiša).

  • Problem je kad dođe do agregacije/nakupljanja tog sluzavog materijala na površini. Za to treba mirno vrijeme i slaba vertikalna cirkulacija. Tada nastaju velike nakupine do nekoliko metara, pa i desetaka metara koje onda poput plahti padaju na morsko dno.





Kad na dno stigne velika količina organske tvari, koja je puna bakterija i protozoa, dolazi do njene daljnje razgradnje pa koncentracija otopljenog kisika u pridnenoj vodi brzo pada i nastaje hipoksija.

  • Kad na dno stigne velika količina organske tvari, koja je puna bakterija i protozoa, dolazi do njene daljnje razgradnje pa koncentracija otopljenog kisika u pridnenoj vodi brzo pada i nastaje hipoksija.

  • Pri tome, životinje koje se nalaze na morskome dnu bježe, a one koje ne mogu pobjeći ugibaju.

  • Dolazi do naglog i masovnog pomora pridnenih životinja. Ta tijela potom naglo naseljavaju bakterije i koriste preostali kisik. Razvija se anoksija.



Klasifikacija taložnih okoliša prema redoks uvjetima (Tyson & Pearson, 1991)

  • Klasifikacija taložnih okoliša prema redoks uvjetima (Tyson & Pearson, 1991)



Anoksija je česta glavna nepovoljna posljedica cvjetanja mora, odnosno eutrofikacije.

  • Anoksija je česta glavna nepovoljna posljedica cvjetanja mora, odnosno eutrofikacije.

  • Uz to razvija se i dominacija pojedinih vrsta organizama a ukupna bioraznolikost se smanjuje.

  • Posljedice za ribarstvo su vrlo

  • značajne (pogotovo za lov

  • pridnenih vrsta riba, rakova,

  • školjkaša…).

  • Naravno stvaranje površinskih

  • nakupina (prljavog mora) šteti i

  • turizmu.

  • Prva ozbiljnija pojava eutrofikacije

  • u Chesapeake Bay-u (SAD

  • – 1950ih godina)



Veliki dotok slatke vode, stratifikacija, hranjive soli, zimi izmješavanje, izotermija.

  • Veliki dotok slatke vode, stratifikacija, hranjive soli, zimi izmješavanje, izotermija.

  • Procjene su da rijekama u sjeverni Jadran godišnje stiže oko 330.000 t dušika u obliku nitrata, nitrita, amonija i 28.000 t fosfora (fosfata). Smatra se da je velik dio (??? 30 - 90 %) antropogen.

  • U svakom slučaju u sjevernom Jadranu dolazi do eutrofikacije, a procjena važnosti čovjekova utjecaja se intenzivno istražuje.



Industrija i poljoprivreda Lombardije imaju sekundarno pročišćavanje otpadni voda te time nastaje neto dodatak hranjivih soli u rijekama.

  • Industrija i poljoprivreda Lombardije imaju sekundarno pročišćavanje otpadni voda te time nastaje neto dodatak hranjivih soli u rijekama.

    • Subvencije u talijanskoj poljoprivredu iz EU su početkom tisućljeća bila godišnje oko 1 Mlrd US$, što je pretežno išlo na umjetna gnojiva tj. nutrijente. Otprilike je isti gubitak bio u talijanskom turizmu zbog cvjetanja mora i njegovih posljedica - sluzave nakupine...).
  • Donos puno nutrijenata uzrokuje povećanu primarnu produkciju.



Kao posljedica povećane primarne produkcije dolazi do povećanja zasićenja kisikom u površinskom i smanjenja zasićenja u pridnenom sloju.

  • Kao posljedica povećane primarne produkcije dolazi do povećanja zasićenja kisikom u površinskom i smanjenja zasićenja u pridnenom sloju.

  • Trend u Sjevernom Jadranu u prošlome stoljeću (kolovoz rujan).



Posljedica eutrofikacije je "cvjetanje mora" tj. algalni eksplozivni razvoj. Pri tome se stvaraju želatinozne naslage a sluz s mjehurićima zraka dolazi na površinu, a na njoj se stvara bogata zajednica bakterija i protozoa.

  • Posljedica eutrofikacije je "cvjetanje mora" tj. algalni eksplozivni razvoj. Pri tome se stvaraju želatinozne naslage a sluz s mjehurićima zraka dolazi na površinu, a na njoj se stvara bogata zajednica bakterija i protozoa.

  • Ranije je u kasnoproljetnom cvatu u sjevernom Jadranu sudjelovao nanoplankton (kokolitoforidi) i dinoflagelati, a posljednjih godina pelagička diatomeja Chaetoceros (Nichia), koja može izlučivati sluz. Vezana je i za oslađene vode.



Pojava želatinoznih masa je prirodan proces bilježen od srednjeg vijeka u sjevernom Jadranu, ali se intenzitet i zahvaćena površina povećavaju.

  • Pojava želatinoznih masa je prirodan proces bilježen od srednjeg vijeka u sjevernom Jadranu, ali se intenzitet i zahvaćena površina povećavaju.

  • Zapis promjene stupnja eutrofikacije zapisan je u sedimentima (Puškarić).



Sjeverni se Jadran postupno eutrofizira, a kad se smanji dotok hranjivih soli uslijed klimatskih / meteoroloških faktora (prestanak cirkulacije i miješanja voda) dolazi znatnog izlučivanja sluzi (odgovor sustava).

  • Sjeverni se Jadran postupno eutrofizira, a kad se smanji dotok hranjivih soli uslijed klimatskih / meteoroloških faktora (prestanak cirkulacije i miješanja voda) dolazi znatnog izlučivanja sluzi (odgovor sustava).



Posljedice mogu biti ružne pogotovo za bentičke organizme.

  • Posljedice mogu biti ružne pogotovo za bentičke organizme.

  • Kolonizacija nakon prestanka anoksije (ponovno naseljavanje) relativno je brza – nekoliko (2-3) godina.

  • Međutim postupno dolazi do promjene zajednica – prevladavaju oportunistički organizmi!



Anoksije zabilježene u vodenom stupcu od 1974. do 1989. godine (Ott, 1992).

  • Anoksije zabilježene u vodenom stupcu od 1974. do 1989. godine (Ott, 1992).





Dodatni problem kod cvjetanja mora mogu biti pojave toksičnih organizama (alge, dinoflagelati), tzv. red tide, crvena plima.

  • Dodatni problem kod cvjetanja mora mogu biti pojave toksičnih organizama (alge, dinoflagelati), tzv. red tide, crvena plima.

  • Kod nas se pojavio dinoflagelat Gonyaulax polyedra u Krki 1989, Kaštelima, NW Jadranu, koji može postati toksičan ali do sada nije bio, koji oboji more crveno-smeđe.





Potencijalno opasna bentička alga koja se pojavila u Jadranu je Caulerpa taxifolia jer istiskuje druge alge.

  • Potencijalno opasna bentička alga koja se pojavila u Jadranu je Caulerpa taxifolia jer istiskuje druge alge.

  • Vezana je za toplija (tropska) područja. Pojavila se 1989. godine ispred Monaka, a do sad se proširila francuskom rivijerom od Toulona do Nice, uz španjolsku obalu, Baleari. Kod nas: Stari grad, Malinska, Rab... Bezuspješno istrebljivanje!



Godine 2002 se pojavila i alga: Caulerpa racemosa

  • Godine 2002 se pojavila i alga: Caulerpa racemosa

  • u južnom Jadranu + Vrsar (2004).





657 invazijskih vrsta u Sredozemnom moru

  • 657 invazijskih vrsta u Sredozemnom moru

  • Sueski kanal glavni vektor (Lessepsovska invazija)

  • Uz to važni vektori: akvakultura, obraštaj trupa brodova, balastne vode.

  • Stopa unošenja novih vrsta raste

  • U Jadranu registrirano 80 novih (57 udomaćenih) vrsta

  • Mogući utjecaji na: obalni okoliš, turizam, ribarstvo, akvakulturu, obalna naselja i industriju



“The coral bleaching and disease, brought on by climate change and coupled with events like the current El Niño, are the largest and most pervasive threats to coral reefs around the world,” said Mark Eakin, NOAA’s Coral Reef Watch coordinator. “As a result, we are losing huge areas of coral across the U.S., as well as internationally. What really has us concerned is this event has been going on for more than a year and our preliminary model projections indicate it’s likely to last well into 2016.”

  • “The coral bleaching and disease, brought on by climate change and coupled with events like the current El Niño, are the largest and most pervasive threats to coral reefs around the world,” said Mark Eakin, NOAA’s Coral Reef Watch coordinator. “As a result, we are losing huge areas of coral across the U.S., as well as internationally. What really has us concerned is this event has been going on for more than a year and our preliminary model projections indicate it’s likely to last well into 2016.”



February-May 2016: An extended bleaching outlook showing the threat of bleaching expected in Kiribati, Galapagos Islands, the South Pacific, especially east of the dateline and perhaps affecting Polynesia, and most coral reef regions in the Indian Ocean. (Credit: NOAA)

  • February-May 2016: An extended bleaching outlook showing the threat of bleaching expected in Kiribati, Galapagos Islands, the South Pacific, especially east of the dateline and perhaps affecting Polynesia, and most coral reef regions in the Indian Ocean. (Credit: NOAA)



March 2016: “This has been the saddest research trip of my life,” says Professor Terry Hughes, convenor of the National Coral Bleaching Taskforce. “Almost without exception, every reef we flew across showed consistently high levels of bleaching, from the reef slope right up onto the top of the reef. We flew for 4,000 kilometers in the most pristine parts of the Great Barrier Reef and saw only four reefs that had no bleaching. The severity is much greater than in earlier bleaching events in 2002 or 1998.”

  • March 2016: “This has been the saddest research trip of my life,” says Professor Terry Hughes, convenor of the National Coral Bleaching Taskforce. “Almost without exception, every reef we flew across showed consistently high levels of bleaching, from the reef slope right up onto the top of the reef. We flew for 4,000 kilometers in the most pristine parts of the Great Barrier Reef and saw only four reefs that had no bleaching. The severity is much greater than in earlier bleaching events in 2002 or 1998.”



Očita je i važna uloga malih čestica (zašto?)

  • Očita je i važna uloga malih čestica (zašto?)

  • Velika specifična površina - površina jednog grama materijala).

  • Uloga minerala glina nezaobilazna, jer adsorbiraju i organsku tvar, i metale, i specifična organska zagađivala.

  • Minerali glina imaju površinu 20-40 pa i do 800 m2/g, za razliku od kvarca i kalcita (oko 1m2/g). Standardno m3 riječne vode ima i više stotina m2 površine na česticama u suspenziji!

  • Većina metala ima veliki particijski koeficijent Kd (koeficijen distribucije), tj. puno se radije adsorbiraju (vežu) na čestice nego što “vole” biti otopljeni.



Stoga čestice u rijeci ali i moru imaju ulogu čistača scavengera (tj. metali i različite specifične organske tvari se na njih adsorbiraju i putuju rijekom, odnosno s njima tonu na morsko dno).

  • Stoga čestice u rijeci ali i moru imaju ulogu čistača scavengera (tj. metali i različite specifične organske tvari se na njih adsorbiraju i putuju rijekom, odnosno s njima tonu na morsko dno).

  • Procesima na ušćima gdje se većinom taloži riječni materijal dolazi i do akumulacije zagađivala, te tako dijelom izlazi iz biogeokemijskog ciklusa.

  • Primjeri olovo i bakar u Krki, ili olovo u Mississippiju, krom u Adigeu - za razliku od kroma u Krki ili ispred Dubrovnika,

  • Ali može doći i do remobilizacije, tj. do ponovnog otpuštanja u vodeni stupac, ukoliko se promijene uvjeti u okolišu, posebno pH ili što je još važnije redoks uvjeti, tj. ako dođe do reduktivnih uvjeta (anoksija) može doći i do otpuštanja metala u morsku vodu.



Što se događa s “česticama” koje stižu u more? (HELMEPA, 1989)

  • Što se događa s “česticama” koje stižu u more? (HELMEPA, 1989)



Što se događa s teškim kovinama i organskim tvarima koje stižu u more?

  • Što se događa s teškim kovinama i organskim tvarima koje stižu u more?

  • Višegodišnja istraživanja u ušćima rijeka ukazuju na akumulaciju antropogenih (i ostalih) kovina u ograničenim područjima u samim riječnim ušćima.

  • U zoni miješanja riječne i morske vode dolazi do intenzivne flokulacije i brzog taloženja čestica (čak i malih). Ušća su često zaštićena od djelovanja valova (estuariji), a zbog malog raspona morskih mijena (npr. u Jadranu) stvaraju se stratificirani estuariji (estuariji s klinom morske vode) za koje je karakteristična pridnena protustruja morske vode usmjerena natrag prema rijeci.

  • Zbog velikog afiniteta metala adsorpciji, particijski koeficijent Kd (koeficijent distribucije između čestice i otopine) izrazito je na strani čestica, te dolazi do istovremene akumulacije metala.



Meade, 1972

  • Meade, 1972

  • estuarijski način cirkulacije voda - zamka za sedimente

  • “turbidity maximum”

  • Ravnotežni i neravnotežni estuariji



Za razlikovanje da li je neka tvar u mjerenoj koncentraciji antropogena ili prirodnog porijekla treba razumjeti geologiju ali i geokemiju.

  • Za razlikovanje da li je neka tvar u mjerenoj koncentraciji antropogena ili prirodnog porijekla treba razumjeti geologiju ali i geokemiju.



Sličnu situaciju imamo i u drugim jadranskim ušćima (Raša, Adige).

  • Sličnu situaciju imamo i u drugim jadranskim ušćima (Raša, Adige).

  • Drugačija je situacija s rijekom Po/Pad zbog njenog jakog jeta, te se riječni utjecaj osjeća i dalje od obale.







Yüklə 445 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə