Markuze u Podgorici ciklus predavanja



Yüklə 366,51 Kb.
Pdf görüntüsü
səhifə2/16
tarix14.05.2018
ölçüsü366,51 Kb.
#43858
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   16

doc. dr Filip Kovačević

8

Filipu  Kovačeviću  se  jedino  može  zamjeriti  što  kritički  pristup  koji 



primjenjuje prema autorima koji su netačno ili nedovoljno precizno tumačili 

Markuzeove ideje, ne primjenjuje u postupku  analize i tumačenja Markuzea 

samog ili mu to za ovu priliku nije ni bila namjera. Izuzetak možemo pronaći 

samo na jednom mjestu u analizi Erosa i Civilizacije, pa čak i tada samo u vrsti 

nagovještaja nesaglasja sa Markuzeovim tumačenjem Rajha. To, međutim, ne 

znači da ovo izdanje nije i poziv na polemiku sa Markuzeom i sa Kovačevićem.

Dr Vladimir Pavićević



Markuze u Podgorici - ciklus predavanja

9

Napomena autora

Ovaj  ciklus  predstavlja  12  predavanja  o  Erosu  i  civilizaciji  i  Eseju  o 

oslobođenju filozofa i aktiviste Herberta Markuzea koja sam održao u periodu 

od  februara  do  juna  2011.  godine  u  prostorijama  Centra  za  građansko 

obrazovanje (CGO) u Podgorici. 

Ciklus  se  bavio  važnim  tematskim  oblastima  ovih  Markuzeovih 

djela,  uključujući  njihovu  detaljnu  tekstualnu  analizu  dopunjenu  mojim 

tumačenjima.

 

Posebno  se  zahvaljujem  Milici  Milonjić  za  pripremu  tehničkih  uslova 



za  održavanje  ciklusa,  kao  i  polaznicima  predavanja  za  njihove  inspirativne 

komentare i diskusije. 

Podgorica, februar 2012                                                       

doc. dr Filip Kovačević




doc. dr Filip Kovačević

10



Markuze u Podgorici - ciklus predavanja

11

Uvod

Kada sam počeo da razmišljam o ovom ciklusu predavanja o Herbertu 

Markuzeu u ljeto 2011, nisam mogao ni da pretpostavim koliko će njegove 

ideje  biti  relevantne  upravo  u  sadašnjem  svjetskom  političkom  momentu. 

Naime,  teško  je  tada  bilo  i  pomišljati  da  će  pobune  protiv  dugogodišnjih 

nedemokratskih režima u arapskom svijetu, za sada samo u Tunisu i Egiptu, 

ali vjerovatno i u drugim arapskim zemljama, postići takav dramatičan uspjeh. 

Da bi se duh pobune proširio, pa i na ovaj naš region, a već ima naznaka 

za to u Albaniji i Srbiji, potrebno ga je teorijski osnažiti i pokazati istorijski 

kontinuitet promišljanja o pobuni protiv postojećeg, kao i izgradnji drugačijeg, 

boljeg  svijeta.  Stoga  Markuze,  kao  eminentni  teoretičar  pobune  protiv 

političkog i društvenog statusa quo, predstavlja glas koji je važno razumjeti, 

i  to  posebno  zbog  toga  da  pobune,  kojih  je  uvijek  bilo,  ne  bi  skrenule  na 

pogrešan, nedemokratski put, što i jeste bio najčešći njihov rezultat.

 

Markuzeove ideje su dostigle svoj zenit popularnosti upravo u periodu 



političko-društvene  krize  na  Zapadu  60tih  godina  prošlog  vijeka.  Kao  što 

navodi  njegov  bivši  student,  sada  poznati  profesor  i  autor  Endrju  Finberg 

(Andrew Feenberg), tih godina Markuze je bio pravi “đede revolucije”. Naime, 

Markuze je rođen 1898. i krajem 60tih je imao sedamdeset godina. On je za 

svoje studente, bilo američke ili evropske, (pa čak i jugoslovenske, jer bi ljeti 

dolazio da drži predavanja u okviru Korčulanske ljetne škole), dakle za ove 

dvadesetogodišnjake rođene poslije Drugog svjetskog rata, predstavljao sponu 

sa autentičnim duhom Oktobarske revolucije, kao i sa duhom pobuna koje su 

se odvijale širom Njemačke neposredno poslije Prvog svjetskog rata u kojima je 

i sam učestvovao. Iako je bio rođen u vrlo bogatoj jevrejskoj porodici, Markuze 

je tako već u mladosti pokazao želju da pruži svoj doprinos borbi za korjenite 

promjene u društvu koje bi vodile ostvarivanju uslova za dostojanstven život 

svih građana i građanki. 

Iz  psihoanalitičke  perspektive,  koja,  kao  što  znate,  predstavlja  predmet 

mog  istraživačkog  zanimanja,  bilo  bi  interesantno  pokušati  objasniti  što  je 

u njegovom ranom djetinjstvu motivisalo taj pobunjenički zanos. Međutim, 

knjige koje se bave Markuzeovim idejama, među kojima bih izdvojio knjige 

već pomenutog Endrjua Finberga, kao i Daglasa Kelnera (Douglas Kellner), 

profesora na UCLA-u, šturo izvještavaju o njegovom životu i mnogo više se 



doc. dr Filip Kovačević

12

bave njegovim idejama. Njegov sin iz prvog braka (inače, Markuze se ženio 



tri puta, dva puta je ostajao udovac) Piter Markuze (Peter Marcuse) ističe da 

je  njegov  otac  brižno  čuvao  svoju  privatnost,  a  da  mnoga  lična  pisma  nije 

sačuvao, tako da će izvor njegove pobunjeničke motivacije vjerovatno zauvijek 

ostati  tajna.  Međutim,  ono  što  imamo  pred  nama  su  postupci  u  odraslom 

dobu (pa čak i u “trećem” dobu kada je stekao svjetsku slavu) i naravno ideje.

U  tom  pogledu,  uz  knjige  koje  je  objavio  za  života,  a  na  ovim 

predavanjima ćemo detaljno analizirati knjigu Eros i Civilizacija, kao i knjigu 

Esej o oslobođenju, treba uključiti i šest tomova njegovih do sada neobjavljenih 

naučnih radova, govora, intervjua i pisama koje od 1998. godine u razmaku od 

3 godine objavljuje poznata međunarodna izdavačka kuća Rutledž (Routledge). 

Do sada su objavljeni tomovi: broj 1 o tehnologiji, ratu i fašizmu, broj 2 o 

kritičkoj  teoriji  društva,  broj  3  o  temeljima  nove  zapadne  ljevice,  broj  4  o 

umjetnosti i oslobođavanju, a očekuju se tom broj 5 o filozofiji, psihoanalizi 

i emancipaciji, kao i tom broj 6 o marksizmu, revoluciji i utopiji. Izgleda da 

je najinteresantnije ostavljeno za kraj, ali ništa zato, i ovo što je objavljeno do 

sada je vrlo zanimljivo i zaokupiće svu našu pažnju na ovim predavanjima.  

Prije nego počnem da govorim o hronologiji Markuzeovog naučnog rada, 

pomenuo bih jedan detalj koji vezuje mene lično za Markuzea. Naime, kada 

sam naučio kako da napravim veb stranicu na internetu u septembru 1997, 

odmah sam to znanje uposlio da napravim veb stranicu o idejama Herberta 

Markuzea. Tu  sam  predstavio  meni  važne  citate  iz  većine  njegovih  knjiga. 

Pošto je to bila prva veb stranica o Markuzeu na cijelom internetu bila je na 

prvom mjestu svih svjetskih internet pretraživača, tako da sam imao na stotine 

posjeta mjesečno iz svih dijelova svijeta. Najinteresantnije je bilo kada mi se 

preko emaila obratio Markuzeov unuk Harold i pohvalio moju stranicu. On 

je kasnije napravio jednu izuzetno detaljnu veb stranicu o svom đedu koja 

postoji i danas. Na toj stranici u kratkom zapisu pominje i moju web stranicu 

(koja je izbrisana sa servera Univerziteta države Mizuri kada sam doktorirao 

i odselio se nazad u San Francisko) i daje link na kome se mogu naći citati iz 

Markuzeovih djela koje sam bio izdvojio kao značajne. 

Krajem oktobra 2011. učestvovao sam na međunarodnoj konferenciji o 

idejama Herberta Markuzea na Univerzitetu države Pensilvanije u Filadelfiji 

koju je organizovalo Međunarodno društvo Herberta Markuzea (The Herbert 




Yüklə 366,51 Kb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   16




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə