Merkantilisti su verovali da zemlja može da ostvaruje dobitke od međunarodne trgovine jedino na račun drugih zemalja



Yüklə 2,9 Mb.
tarix15.08.2018
ölçüsü2,9 Mb.
#62612





Merkantilisti su verovali da zemlja može da ostvaruje dobitke od međunarodne trgovine jedino na račun drugih zemalja.

  • Merkantilisti su verovali da zemlja može da ostvaruje dobitke od međunarodne trgovine jedino na račun drugih zemalja.

  • Moja zarada – vaš gubitak



Str. 35 – u naslovu box-a piše Manove

  • Str. 35 – u naslovu box-a piše Manove

  • a posle Tomas Mun (Thomas Munn) (1571–1641)

  • 16. vek

  • Igra sa nultom sumom?

  • EKONOMIJA NIJE IGRA SA NULTOM SUMOM

  • ENGLESKA NIJE BOGATA ZBOG IMPERIJALNOG BLAGA









Merkantilizam je živ i zdrav

    • Merkantilizam je živ i zdrav
    • 18. februar – NY times
    • Svuda - država može da ima dobit od trgovine samo na uštrb drugih država
    • Dakle: treba ostvarivati suficit ili deficit?


poljoprivrednih proizvoda,

  • poljoprivrednih proizvoda,

  • tekstila,

  • obuće,

  • Čelika

  • sa ciljem zaštite domaće zaposlenosti.

  • Istovremeno daju subvencije



How Convincing Is the Case for Free Trade?

  • How Convincing Is the Case for Free Trade?

  • By UWE E. REINHARDT, is an economics professor at Princeton.

  • America’s Maligned and Misunderstood Trade Deficit



Naučnici,

  • Naučnici,

  • Mathematičari,

  • Radiolozi

  • operatori

  • Editori



Uvoz ne smanjuje zaposlenost

  • Uvoz ne smanjuje zaposlenost

  • Zašto?

  • Izvoz ne povećava zaposlenost

  • Zašto?



Primetite da su merkantilisti merili bogatstvo država količinom plemenitih metala – deviznim rezervama

  • Primetite da su merkantilisti merili bogatstvo država količinom plemenitih metala – deviznim rezervama

  • A danas ...



Fondovima kapitala,

    • Fondovima kapitala,
    • dobrima i uslugama kao i
    • prirodnim resursima koji stoje na raspolaganju za njihovu proizvodnju.








Pad prihoda od carina u Srbiji nakon primene Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU u periodu 2008-2015

  • Pad prihoda od carina u Srbiji nakon primene Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU u periodu 2008-2015

  • Gde su te pare?

  • EU od prvog dana ukinula carinu na SVE proizvode

  • Gde su te pare?









Šta bi se desilo kada bi ukinuli subvencije?

  • Šta bi se desilo kada bi ukinuli subvencije?

    • Hrana bi poskupela
    • CAIRNS bi se uključio u razmenu
    • Najsiromašnije zemlje bi tek tada stradale jer uvoze hranu...
  • Siromaštvo bi svakako poraslo



Ukoliko jedna država

  • Ukoliko jedna država

    • ništa ne dobija
    • ili gubi,
    • ona će jednostavno odbiti da razmenjuje.
  • To je onaj indirektni dokaz o korisnosti





najmanje moguće mešanje vlasti u ekonomski sistem

  • najmanje moguće mešanje vlasti u ekonomski sistem

  • Kontra-stav?

  • Kejnz: na dugi rok, svi smo mi mrtvi



Jednom je Pol Samjuelson ovako odgovorio

  • Jednom je Pol Samjuelson ovako odgovorio

  • matematičaru Stanislavu Ulamu na pitanje da mu navede barem jedan stav iz društvenih nauka koji je tačan, a nije trivijalan

  • Odgovor je bio – zakon o komparativnim prednostima.

  • Da je logički ispravan, ne treba matematičaru da objašnjavam...

  • A da nije trivijalan, dokaz je u tome što hiljade inteligentnih ljudi nikad nisu shvatili ovu doktrinu, niti su joj poverovali nakon što im je bila objašnjena”.



Ako se razmena vrši u odnosu 6Ž:6P

  • Ako se razmena vrši u odnosu 6Ž:6P

  • SAD ostvaruje dobit od 2P - tj. štedi ½ časa radnog vremena

  • I može jedino da razmenjuje 6Ž za 4P







Pretpostavimo da advokat može da kuca dva puta brže od svoje sekretarice.

  • Pretpostavimo da advokat može da kuca dva puta brže od svoje sekretarice.

  • Međutim, pravnik ima veću apsolutnu i komparativnu prednost u advokaturi pravu, a sekretarica ima komparativnu prednost u kucanju.

  • Ako advokat zarađuje 100US$ na sat, a sekretarica 10US$ za sat kucanja, on će, ukoliko kuca, biti na stvarnom gubitku od 80US$ za svaki sat kucanja.



Različita svetska od domaće cene

    • Različita svetska od domaće cene
    • Specijalizacija
    • dobit




Zemlje imaju istu relativnu produktivnost,

  • Zemlje imaju istu relativnu produktivnost,

  • Tj. ISTE RELATIVNE CENE!!!







kako je moguće da manje efikasna zemlja može da izvozi bilo šta?

  • kako je moguće da manje efikasna zemlja može da izvozi bilo šta?

  • nadnice moraju biti niže u manje efikasnoj zemlji

  • To jest da cena platna bude niža u …

  • UK





  • SAD nema šta da proda dok dolar ne depresira!



  • UK nema šta da proda dok funta ne depresira!



SAD traži zaštitu svojih visokih nadnica od jeftinog britanskog rada

  • SAD traži zaštitu svojih visokih nadnica od jeftinog britanskog rada

  • Pogrešno – ako se zaštiti kursom (ako kurs apresira) neće moći da izvozi!!!!



ima neka interesna grupa

  • ima neka interesna grupa

    • Malinari
    • Građevinari
    • Ko god je ugrožen, a ima političku podršku
  • nekolicina na račun većine (koja mora da plaća više za uvoznu robu koja konkuriše domaćim proizvodima).



Frederik Bastja (Frédéric Bastiat) (1801–1851)

  • Frederik Bastja (Frédéric Bastiat) (1801–1851)

  • Čim se naš kokurent pojavi, svi naši potrošači okreću se njemu…

  • Ovaj rival nije niko drugi do sunce



da, ako bi bili ljubazni, donesete zakon koji nalaže:

  • da, ako bi bili ljubazni, donesete zakon koji nalaže:

      • da se zatvore svi prozori, nebeski svod,
      • da se namaknu zavese, zatvore šaloni
  • Link na wikipediju



dve zemlje i dva proizvoda,

  • dve zemlje i dva proizvoda,

  • slobodna trgovina,

  • savršena mobilnost rada unutar potpuna imobilnost između država,

  • konstantni troškovi proizvodnje,

  • nema transportnih troškova

  • nema tehnoloških promena i

  • (7) teorija radne vrednosti.



  • rad nije jedini proizvodni činilac,

  • Ne koristi se u istoj proporciji sa ostalim proizvodnim činiocima

  • Rad nije homogen







zakon komparativnih troškova.

  • zakon komparativnih troškova.

  • troškovi proizvodnje neke robe jednaki su troškovima neke druge robe od koje se mora odustati

  • Zašto?

  • da bi se oslobodili resursi



Prema tome, zemlja koja ima niži oportunitetni trošak u proizvodnji neke robe ima komparativnu prednost u njenoj proizvodnji (i komparativno zaostaje u proizvodnji druge robe).

  • Prema tome, zemlja koja ima niži oportunitetni trošak u proizvodnji neke robe ima komparativnu prednost u njenoj proizvodnji (i komparativno zaostaje u proizvodnji druge robe).

  • Kako se računa?



  • u SAD za 1ž (6:6) moraju da odustanu od 2/3P

  • Tj. oportunitetni trošak jedinice žita je SAD :1Ž = 2/3P

  • UK: 1Ž = 2P















ČITAVU DOBIT PRISVAJA UK!!!!!

  • ČITAVU DOBIT PRISVAJA UK!!!!!



ova korist nije besplatna

  • ova korist nije besplatna

  • jer se mala zemlja (u ovom slučaju Ujedinjeno Kraljevstvo) suočava sa rizikom od mogućih budućih kontrakcija u tražnji za robom koja je njen jedini proizvod.







Zbog čega SAD ne otmu čitavo izvozno tržište od UK

  • Zbog čega SAD ne otmu čitavo izvozno tržište od UK

  • U granama u kojima imaju troškovnu prednost?

      • nisu homogenI – npr automobili nisu identični sa britanskim automobilima.




u odsustvu razmene granica mogućnosti proizvodnje jedne zemlje ista kao i granica potrošnje?

  • u odsustvu razmene granica mogućnosti proizvodnje jedne zemlje ista kao i granica potrošnje?

  • Na koji način jedna zemlja odlučuje

  • koliko će od svakog dobra potrošiti u odsustvu razmene?



  • 10. * Šta bi se dogodilo ukoliko bi DŽ(SAD+UK) sekla horizontalni deo SŽ(SAD+UK)

  • za PŽ/PP = 2/3 i 120Ž u levom delu Slike 2.3?

  • Šta bi ovo značilo za specijalizaciju proizvodnje i raspodelu dobitaka od razmene između dve zemlje?



Ako bi DW(US+UK) sekao SW(US+UK) po cenama PW/PC=2/3, to bi značilo da

  • Ako bi DW(US+UK) sekao SW(US+UK) po cenama PW/PC=2/3, to bi značilo da

    • SAD ne može potpuno da se specijalizuje u proizvodnji žita,
    • Da UK prisvaja svu dobit od razmene


  • Nacrtajte crtež sličan Slici 2.2 koji prikazuje da je sada UK mala zemlja, upola manja od one koja je prikazana na desnom delu Slike 2.2., koja trguje sa Sjedinjenim Državama dajući 20P za 30Ž po ceni PŽ/PP = 2/3.



12. (a) Na koji način je rikardijanski model razmene empirijski testiran?

  • 12. (a) Na koji način je rikardijanski model razmene empirijski testiran?

  • (b) Zašto se može reći da rezultati potvrđuju rikardijanski model?



A) pozitivna relacija između relativne produktivnosti i odnosa izvoza SAD i UK trećim zemljama,

  • A) pozitivna relacija između relativne produktivnosti i odnosa izvoza SAD i UK trećim zemljama,

  • B) negativna relacija između relativnih jediničnih troškova rada i relativnog izvoza Japana i SAD u treće zemlje.



Rikardijanski model pretpostavlja, ali ne objašnjava komparativne prednosti

  • Rikardijanski model pretpostavlja, ali ne objašnjava komparativne prednosti

  • Tj. mi tu ne vidimo efekte razmene na prihode proizvodnih faktora



(a) Kolike su dolarske cena žita i platna u UK ukoliko je devizni kurs za funtu i dolar 1£ = 2US$? - Nadnice su 4$ i 1£ na sat.

  • (a) Kolike su dolarske cena žita i platna u UK ukoliko je devizni kurs za funtu i dolar 1£ = 2US$? - Nadnice su 4$ i 1£ na sat.

  • a) Ako je kurs £1=$2, Pž=2 a Pp=$1 u VB, SAD ce izvoziti zito u SAD a VB ce izvoziti platno u SAD



(d) Koji je raspon deviznog kursa koji dozvoljava SAD da izvoze žito u UK a UK da izvozi platno u SAD?

  • (d) Koji je raspon deviznog kursa koji dozvoljava SAD da izvoze žito u UK a UK da izvozi platno u SAD?

  • d) $1.5 < £1 < $4



13. Kako ćete se suprotstaviti stavu da bi Sjedinjene Države trebalo da ograniče uvoz tekstila iz Kine

  • 13. Kako ćete se suprotstaviti stavu da bi Sjedinjene Države trebalo da ograniče uvoz tekstila iz Kine

  • Ovo je mera koja će na kratak rok pogodovati tekstilnoj industriji, ali

  • I u drugim zemljama je tekstil jeftiniji nego u SAD

  • To sprečava da se rad prilagodi novim uslovima i ostvari veći dohodak





  • a. Neće biti razmene

  • b. Relativna cena x/y nije ista u obe zemlje

  • c. Relativna cena robe ista je u obe zemlje



Yüklə 2,9 Mb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə