Microsoft Word SveZajedno doc
Yüklə 0,63 Mb. Pdf görüntüsü
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Oligosaprobna zona
- TVORBA I RAZGRADNJA ORGANSKE TVARI
- Mrtvu organsku tvar zahvaćaju: • Truljenje
- Sistematika riba
Sistematika riba Biologija i patologija riba Stranica 9/95
Saprobni sistem po Libermanu je: stupanj boniteta zona
boja 1. oligosaprobna zona plavo
2. alfa - mezosaprobna zona zeleno 3.
beta - mezosaprobna zona žuto
4. polisaprobna zona
crveno Oligosaprobna zona (1. stupanj boniteta) ima slabo onečišćenu vodu. Voda je bistra, buja biljni životinjski svijet. Alfa - mezosaprobna zona (2. stupanj boniteta) ima umjereno onečišćenu vodu. Uspostavljeno je aerobno stanje. Nema amonijaka. Ugljičnog dioksida ima u većim količinama. BPK 5 * i PKP** rastu. Boja vode uslijed obilja fitoplanktona ima zelenkastu nijansu. Razvija se i bentonska vegetacija alga i drugog vodenog bilja. Razvija se fauna mekušaca, a od riba, bjelice i šarenice. *BPK 5 – Biokemijska Potrošnja Kisika kroz 5 dana. **PKP – Potrošnja Kalijevog Permanganata Beta - mezosaprobna zona (3. stupanj boniteta) ima jako onečišćenu vodu. Voda ima neugodan miris od produkata razgradnje proteina i ugljikohidrata. Obalno područje obraslo je vodenim i drugim biljem. U mulju se nalaze puževi barnjaci. Alfa i beta mezosaprobne zone se slabo razlikuju i pripadaju glavnim zonama onečišćenja. Polisaprobna zona (4. stupanj boniteta) ima značajna onečišćenja organskim tvarima. Javljaju se intenzivni procesi truljenja i manjak kisika. Kao produkti razgradnje, u vodi se lako utvrđuju amonijak, sumporovodik i ugljični dioksid. BPK 5 i PKP su jako visoki. Voda ima neugodan miris na trulež i fekalije, bilo zbog ispuštanja gradske kanalizacije, bilo zbog otpadnih voda iz industrije. Na površini plivaju nakupine mulja vezane nitastim bakterijama. Navedeni sistemi se mogu primjenjivati samo ukoliko je voda zagađena organskim tvarima koje se mogu razgraditi. Nemoguće ih je primijeniti ako je voda zagađena anorganskim tvarima, osobito toksičnim. U vode dolaze i znatne količine deterdženata koji štetno djeluju na vodene organizme. Danas se najviše prodaju anion-aktivni deterdženti (šamponi, sapuni, alkilsulfati). Ti deterdženti djeluju otrovno na ribe već u koncentraciji od 2.5 ppm. Osim na ribe, djeluju i na vodenbuhe, alge, rakove, više vodeno bilje. UREDBA O KLASIFIKACIJI VODA (NN, 77, GODINA 1986) TVORBA I RAZGRADNJA ORGANSKE TVARI U ovom poglavlju nas zanimaju procesi koji će se zbivati na obamrloj organskoj tvari. Obamrli biljni i životinjski ostavici predstavljaju obamrlu organsku tvar. Živa organska tvar (žive biljke i životinje), izuzev mikroorganizama, ovom prilikom nam nije interesantna. Mrtvu organsku tvar zahvaćaju: • Truljenje, raspadanje organske tvari uz prisustvo kisika i djelovanje aerobnih mikroorganizama do krajnjih produkata: voda, plinovi i mineralni spojevi. • Gnjiljenje, raspadanje organske tvari bez prisustva ili uz nedovoljno prisustvo kisika i bez prisustva bakterija (vidi priručnik 'Osnovne obdukcijske tehnike životinja'). Proces se sastoji od jako izražena autolize. Rezultira stvaranjem humusa. • Adipocere (lat. adipo – mast + cera – vosak), svojstvena voštana supstanca nastala tijekom razlaganja životinjskog tkiva u vlažnim uvjetima uz nedovoljno prisustvo zraka. Sastoji se prvenstveno od netopivih soli masnih kiselina. • Mumificatio, mumifikacija tijela nastupa ukoliko je leš izložen jakoj struji suhog zraka.
Sistematika riba Biologija i patologija riba Stranica 10/95
RIBNJACI Ribnjaci, u širem smislu, se dijele na: • toplovodne ribnjake u kojima se prvenstveno uzgajaju šarani; stoga se toplovodni ribnjaci zovu i ciprinidni, odnosno šaranski ribnjaci, • hladnovodni 'ribnjaci', bolje rečeno ribogojilišta, su namijenjeni uzgoju pastrva; stoga su sinonimi salamonidna odnosno pastrvska ribogojilišta. Zbog znatnih razlika u uzgoju toplovodnih i hladnovodnih riba, ribnjacima u užem smislu se zovu toplovodni ribnjaci, a objekti namijenjeni uzgoju pastrva se nazivaju ribogojilišta. Ribogojilišta ('hladnovodni ribnjaci') su smještani u brdskim područjima. Karakterizira ih velika količina bistre, protočne vode. Rastu mlađa (prva faza) se odvija na temperaturi od 8-10°C. Potom ide druga faza koja se odvija na temperaturi od 10-14°C. Temperature ispod 5°C su nepovoljne. Optimalna temperatura vode u ribogojilištu je 8-12°C. Kako su u ribogojilištima ribe konstantno izložene hladnoj protočnoj vodi i stoga moraju stalno plivati, izrazito su osjetljiva na pad koncentracije kisika. U ribogojilištima kisika treba biti iznad 10 ppm. Hipoxia se očituje pri koncentracijama od 5-7 ppm kisika. Sve ispod 5 ppm kisika je kritično.
Optimalna koncentracija kisika je 7-9 ppm, a prikladan pH je između 7 i 8. Potrebni elementi za uzgoj riba su: kisik, vodik, ugljik, dušik, sumpor, fosfor, silicij, mangan, kalij, kalcij, magnezij i željezo. Neželjeni spojevi su klor, amonijak, fenol... Optimalna koncentracija kisika u ribnjaku je 7-9 ppm (mg/l), kod 3-3.5ppm šaran pokazuje znakove hipoksije. Ukoliko se koncentracija kisika spusti ispod 3.5 ppm i to potraje duže vrijeme, nastupiti će ugibanja. Optimalna temperatura za uzgoj šarana je 25°C. Sadržaj kisika otopljenog u vodi ovisi o tlaku, temperaturi i koncentraciji organske tvari u vodi. Što je veći tlak zraka veći parcijalni tlak kisika u zraku veći parcijalni tlak kisika u vodi Porast temperature smanjuje sposobnost vode da veže plinove. Tako voda može vezati 14 ppm kisika pri 0°C, 11 ppm kisika pri 10°C i 8 ppm pri 25°C.
heterotrofnih (mikro)organizama koji potrebuju znatne količine kisika... Voda namijenjena uzgoju riba treba biti neutralna; pH=7. Dozvoljena su blaga odstupanja; pH od 6.7- 7.2. Kritično stanje će nastupiti ukoliko se voda znatno zakiseli (pH<4.8), odnosno poprimi lužnata svojstva (pH>9.2). Ribe će dobro podnositi koncentraciju ugljičnog dioksida do 2 ppm (mg/l). Kritična granica će biti 50- 200 ppm CO 2 u vodi. Ugljični dioksid se veže s vodom i tvori ugljičnu, odnosno karbonatnu kiselinu; CO 2 + H 2 0 H 2 CO 3 Ribe su poikilothermal-ni organizmi i ne mogu podnijeti velike temperaturne oscilacije kao eurythermal-ni ili homeothermal-ni organizmi.
(Chlorophyta) tvore 50% fitoplanktona. Modro-zelene alge uzrokuju cvjetanje vode. Fitoplankton predstavlja hranu za zooplankton.
koji se hrane bilo phytiplankton-om, bilo otpadnim organskim tvarima (zagađenje!). Makrophity su velike biljke: • nadvodne – trska, šaš, rogoz, • biljke koje plutaju – nadvodna leća, paprat, lopoč, • podvodno bilje – mrijesnjak, vošćika, parožina Poželjna obraslost ribnjaka vodenim biljem ne bi smjela biti veća od 30%.
Yüklə 0,63 Mb. Dostları ilə paylaş:
|