Morfologija zamjenica

Magistarski rad
Jezik Smèrti Čengić-age prema jeziku
Dopune Gundulićeva Osmana

Student: Andrea Pavlić

Mentor: doc. dr. sc. Mira Menac-Mihalić

Zagreb, 2005.

1 Josip Vončina: Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman. – Preporodni jezični temelji. Mala knjižnica Matice hrvatske. Novi niz: kolo I, knjiga 3. Zagreb, 1993. Str. 44. – 122.

2 Miroslav Šicel (priredio): Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda. Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti. Matica hrvatska. Zagreb, 1997. 378 str.

3 Ibid. Str. 45. i 47.

4 Ibid. Str. 50.

5 Ljudevit Gaj: Kratka osnova (…). Str. 8.

6 Ljudevit Gaj: Pravopisz. – “Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka”, I., br. 10., str. 38. – 40.; br. 11., str. 41. – 43.; br. 12., str. 46. – 48.; Zagreb, 14., 21., 28. Szushcza 1835.

7 op. A. P.

8 Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda. Str. 179.

9 Ibid. Str. 184.

10 Ibid. Str. 249.

11 Ibid. Str. 265.

12 Ibid. Str. 268.

13 Nikola Batušić: (predgovor u knjizi) – Ivan Kukuljević Sakcinski. Izabrana djela. Priredio Nikola Batušić. Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti. Matica hrvatska. Zagreb, 1997. Str. 14.

14 Ivan Mažuranić: Hèrvati Madjarom. Odgovor na proglase njihove od ožujka mieseca i travnja 1848. Tiskom Ivana Nep. Prettnera. Karlovac, 1848. Str. 17.

15 Ibid. Str. 20.

16 podcrt. A. P.

17 Citat je prenesen iz knjige Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda. Str. 333. – 335.

18 Babukić, Osnova slovnice, str. 40.

19 Antun Mažuranić: Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike. Tiskom k. pr. nar. ilir. tiskarne Dra. Ljudevita Gaja. U Zagrebu, 1839. 128 str.

20 Ibid. Str. 20.

21 Sbirka. Str. 4.

22 Vladoje Dukat autorstvo Sbirke pripisuje Antunu Mažuraniću. (Podatak preuzet iz knjige Zlatka Vincea Putovima hrvatskoga književnog jezika, str. 245.)

23 Izvori nisu navedeni.

24 Richter – Ballmann. Pridgovor. (nepaginiran)

25 Babukić. Str. 41.

26 Sbirka? (Op. A. P.)

27 Richter – Ballmann – Fröhlich, str. IX. (uvod)

28 Bogoslav Šulek je 1856. i 1859. objavio knjige o poznavanju bilja (Biljarstvo), Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, osobito za srednja učilišta objavljen je u Zagrebu 1874. (I. dio) i 1875. (II. dio), a Jugoslavenski imenik bilja 1879. (op. A. P.)

29 Mažuranić – Užarević. Predgovor. (nepaginiran)

30 Josip Vončina: Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman. – Preporodni jezični temelji. Mala knjižnica Matice hrvatske. Novi niz: kolo I, knjiga 3. Matica hrvatska. Zagreb, 1993. Str. 44. – 122.

31 Osman. (Osnovni dio rječnika.) Str. 15.

32 Osman. (Dodatak rječniku.) Str. 127. – 128.

33 Osman. (Osnovni dio rječnika.) Str. 84.

34 Drobnić, XIII.

35 Drobnić, III.

36 Abdulah Škaljić: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Četvrto izdanje. “Svjetlost”. OOUR Izdavačka djelatnost. Sarajevo, 1979. Str. 395. – 396.

37 Klaić, 664.

38 Dr. Marija Uroić – Dr. Antun Hurm: Njemačko-hrvatski rječnik s gramatičkim podacima i frazeologijom. 2. izdanje. Školska knjiga. Zagreb, 1994. Str. 126.; 716.

39 M. Deanović – J. Jernej: Vocabolario italiano-croato. Dodicesima edizione. Editore “Školska knjiga”: Zagabria, 1997. Str. 689.; 931.

40 Matice ilirske, op. A. P.

41 Drobnić, X.

42 Klaić, 427.

43 Klaić, 727.

44 Darija Gabrić-Bagarić: Institutionum linguae illyricae libri duo i jezikoslovni rad. – Kašić (Pretisak). Str. 402.

45 Viekoslav Babukić: Predgovor. Str. VI.

46 Viekoslav Babukić: Predgovor. Str. VII.

47 Milan Ratković: Pogovor. – Ivan Gundulić II. Osman. Pet stoljeća hrvatske književnosti. Zora – Matica hrvatska. Zagreb, 1964. Str. 406.

48 Podcrt. A. P.

49 Viekoslav Babukić: Predgovor. Str. IX. – X.

50 Preneseno iz članka profesora Josipa Vončine Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman, objavljenog u: – Josip Vončina: Preporodni jezični temelji. Matica hrvatska. Zagreb, 1993. Str. 44. – 122.

Članak je ranije objavljen u časopisu “Umjetnost riječi”, XXIX, br. 1 i 2, Zagreb, 1985.

51 Josip Vončina: Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman. – Preporodni jezični temelji. Matica hrvatska. Zagreb, 1993. Str. 113.

52 Viekoslav Babukić: Predgovor. Str. X.

53 Nedosljedno označivanje nadslovka na popratnom vokalu te nedosljedno bilježenje morfološke oznake na aoristima možemo smatrati tiskarskim propustom.

54 Babukić, 39.

55 Babukić, 38.

56 Ovaj znak pokazuje da u tekstu nema primjera u kojima se javlja pojedina suglasnička skupina.

57 “Sladki brače, ah, slobodi”; prema objašnjenju u rječniku, radi se ili o vokativu imenice brak (brak, brače) ili o vokativu imenice bratac. Tvorba bratac / brače ne podudara se s tvorbama svetac / svetcu, svetčeva, koje bilježi Dopuna i u kojima je sačuvana skupina -tc-, odnosno -tč-.

58 U oba teksta glagolski pridjevi trpni od glagola kojima osnova završava na b-, p-, v- ispred nastavka -jen dobivaju epentetsko l.

59 Smrt Smail-age Čengića. JAZU, Zagreb, 1968.

60 Josip Vončina: Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman. – Preporodni jezični temelji. Mala knjižnica Matice hrvatske. Novi niz: kolo I, knjiga 3. Zagreb, 1993. Str. 108.

61 Reinhard Lauer: Poetika i žanrovi u Ivana Mažuranića. – Reinhard Lauer: Studije i rasprave. Biblioteka Inozemni kroatisti. Knjiga 6. Matica hrvatska. Zagreb, 2002. Str. 117.

62 U Smèrti ima još primjera dvosložnog jata, npr. odijelo / odielo; plijen / plien; ždrijelo / ždrielo…

63 Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Dio II. Četa – Đavļi. Obradili: Đ. Daničić, M. Valavac, P. Budmani. Na svijet izdaje Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Tisak Dioničke tiskare. U Zagrebu 1884 – 1886. Str. 395.

64 Lokativ jednine na svîti zanimljiv je i morfološki i s obzirom na jat (Demeter u članku Misli o ilirskom književnom jeziku navodi da je nastavak -i u L jd. jedno od obilježja starije dubrovačke književnosti; isto tako, navodi da su dubrovački književnici radi rime imali dublete srieća, srića i dr.). U Dopuni bilježimo i lokativ jednine iste imenice: po svietu.

65 Ovo je jedini primjer ikavskog refleksa jata u opisnom pridjevu biel u Dopuni.

66 Podcrt. A. P.

67 Babukić, 38.

68 Babukić, 38.

69 Babukić, 50.

70 Babukić, 58.

71 Babukić, 59.

72 Izostavljen je slog -ha.

73 U tekstu se javlja i puni oblik ćeš.

74 Primjer rek’ bi, uspoređen s ostalim oblicima muškog roda glagolskog pridjeva radnog na -ao koji su zabilježeni u tekstu pokazuje da je izostavljen ili puni nastavak -ao ili kontrahirani oblici -ó i -o.

75 Prema ostalim oblicima glagolskog priloga sadašnjeg koji su zabilježeni u tekstu izostavljeno je -ć ili -ći.

76 Prema nastavcima imenica muškog roda, na ovom je mjestu izostavljen slog -ah.

77 Primjeri genitiva dvojine u Dopuni imaju samo ovakav oblik, s izostavnikom, tako da se ne vidi što je izostavljeno.

78 Ovdje je prozodijska oznaka na uzviku mòre. Skok ga navodi kao “balkanski ‘uzvik kojim jači, stariji, mogućniji pojačava 1° ton superiornosti, (...)”. Citirano prema: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, II., str. 456.

79 U popratnom rječniku uz Gundulićeva Osmana iz 1844. (15. str. temeljnog dijela rječnika) objašnjeno je da se pokraćeni oblici doše, poše, paše (umjesto dođoše, pođoše, padoše) nalaze često u narodnim pjesmama, osobito hercegovačkim.

80 Djela Iva Frana Gundulića. (Priredio Armin Pavić.) Stari pisci hrvatski. Knjiga IX. Na sviet izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. U Zagrebu 1877. XVIII + 616 str.

81 Djela Giva Frana Gundulića. Drugo izdańe. (Sa dvije slike.) Za štampu priredio Đuro Körbler. Na svijet izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. U Zagrebu 1919. CIV + 789 + 112 str.

82 Djela Oiva Frana Gundulića. Treće izdańe. Kńiga IX. Za štampu priredio Đuro Körbler, a pregledao Milan Rešetar. O pjesnikovoj trista i pedesetoj godišńici rođeńa i tristotoj godišńici smrti. Stari pisci hrvatski. Na svijet izdaje Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Tisak Nadbiskupske tiskare. Zagreb, 1938. XIV + 680 str.

83 Ivan Gundulić. Osman. S dopunom Ivana Mažuranića. Za štampu priredio te predgovor i tumač napisao Milan Ratković. Djela hrvatskih pisaca. Izvanredno izdanje. Urednik Dragutin Tadijanović. Zora. Izdavačko poduzeće. Zagreb, 1955. 287 str.

84 Ivan Gundulić II. Osman. Priredio Milan Ratković. Pet stoljeća hrvatske književnosti. Knjiga 13. Zora. Matica hrvatska. Zagreb, 1964. 406 str.

85 Prof. dr. Željko Bujas: Ivan Gundulić. “Osman”. Kompjutorska konkordancija. Sveučilišna naklada Liber. Zagreb, 1975. Sadržaj: Predgovor. Summary. Tekst kompjutorske konkordancije Gundulićeva “Osmana”. Knjiga I (A – onu). Knjiga II (OPA – Ž).

86 op. A. P.

87 U tekstu nema primjera vokativa jednine imenica muškog roda koje u nominativu jednine završavaju na -h. Turcizam kavaz u vokativu jednine glasi kavazu, a vokativ hipokoristika sinak glasi sinko.

88 Nema primjera imenica koje u nominativu jednine završavaju na -h i -z.

89 Simbol označava da u tekstovima nema primjera za pojedinu glasovnu promjenu.

90 U Mažuranićevoj Dopuni se među riječima koje pripadaju skupu “samo Mažuranićevo” javlja pridjev podnebesni.

91 “Prirastak” ev/ov u suvremenoj gramatici naziva se umetak (infiks). Dalje u radu javljat će se oblik infiks.

92 Věkoslav Babukić: Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga. Str. 45.

93 Primjeri G jd. nebi uvijek su vezani uz rimu. Primjer od dnevi nije vezan uz rimu (nalazi se u sredini stiha).

94 Provjerom stihova u tekstu Dopune vidi se da su oblici na -i vezani uz rimu. Izuzetak je primjer L jd. od dnevi koji se nalazi u sredini stiha.

95 U Dopuni nema primjera imenica na -h.

96 U Dopuni se javljaju i određeni oblici ovog pridjeva: iztočni put (N jd.); za iztočni put (A jd.).

97 Rječnik uz izdanje Osmana 1844. Str. 40.

98 Imenica “poplavica” ima oblik umanjenice, ali znači isto što i “poplava”.

99 Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Na svijet izdaje Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Obradili: J. Jedvaj, S. Musulin, J. Nagy, S. Pavičić, S. Pelz, P. Rogić, S. Živković. Svezak 76. 2. osamnaestoga dijela. Testamenat – toprv. U Zagrebu, 1963. 960 str.

100 ARj, XVIII. Str. 280.

101 ARj, XVIII. Str. 281.

102 podcrt. A. P.

103 Babukić, 50.

104 Babukić, 40.

105 U Mažuranićevu autografu oblik je isti: nema. Izdanje Imbre Ignjatijevića Tkalca u ovom stihu ima oblik neima.

106 Preneseno prema članku profesora Josipa Vončine Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman.

107 Rječnik uz Osmana. Osman, 1844. Str. 15.

108 Babukić, 52.

109 Ovaj prilog je bez nastavka -er ali je zanimljiv jer je iz skupa “samo Mažuranićevo”.

110 U ovom primjeru bilježenje jata nije nam važan element. Bitno je sastavljeno ili rastavljeno pisanje priloga.

111 U Drobnićevu rječniku ima dosta turcizama koji nisu označeni zvjezdicom.

112 Belostenec, Gazofilacij, str. 530., s. v. sused (komšija); str. 445. (rakija).

113 Imenica muteferika nije objašnjena hrvatskim, nego samo njemačkim i talijanskim riječima u objasnidbenom rječniku Osmana. Da je turcizam vidi se iz objašnjenja natuknice Osman u rječniku, gdje je navedena uz druge turske titule.

114 Prema istraživanju profesora Vončine, imenica saba pripada skupu samo Mažuranićevih riječi u Osmanu. Nama je ovdje zanimljivo i objašnjenje navedeno u objasnidbenom rječniku, na 83. str. temeljnog dijela rječnika: “Saba, e, f. u Turakah zora i molitva, koju su dàržani činit u zoru; u narodnih piesmah nadje se kadkad metnuto ujedno saba zora. Morgenröthe, aurora.” Osim leksičke inovacije u tekst je, dakle, unesena i sintaktička inovacija koja pripada usmenoj književnosti.

115 Josip Vončina: Hrvatski narodni preporod i Gundulićev Osman. – Preporodni jezični temelji. Mala knjižnica Matice hrvatske. Novi niz: kolo I, knjiga 3. Matica hrvatska. Zagreb, 1993. Str. 44. – 122.

116 Temeljni dio rječnika uz Matičino izdanje Gundulićeva Osmana. Str. 7.

117 Milan Ratković: Tumač. – Ivan Gundulić II. Osman. Priredio Milan Ratković. Pet stoljeća hrvatske književnosti. Knjiga 13. Zora – Matica hrvatska. Zagreb, 1965. Str. 359.

118 Frazeologiju Osmana i Smrti obradili su profesorica Antica Menac i profesor Milan Moguš u člancima: Antica Menac: Frazeologija Mažuranićeve Smrti Smail-age Čengića. – “Forum”, XXXI. godište, LXIII. knjiga, str. 261. – 269.; Zagreb, siječanj – lipanj 1992. te: Antica Menac i Milan Moguš: Frazeologija Gundulićeva Osmana. – “Forum”, XXVIII. godište, LVIII. knjiga, str. 192. – 201.; Zagreb, srpanj – kolovoz 1989.