Mozvag: 405 stari studijski program preddiplomski studij filozofija kazalo

MOZVAG: 405 - STARI



STUDIJSKI PROGRAM
PREDDIPLOMSKI STUDIJ
FILOZOFIJA


KAZALO

UVOD …………………………………..…………………………….....................	5
OPĆI DIO …………………………………………………………………………….	5
Ishodi učenja na razini studijskog programa ……..………………….…….........	6
OPIS PROGRAMA ………………………………………………………………….	8
Popis predmeta – popis obveznih predmeta ……………………………………..	8
Popis izbornih predmeta ……………………………………………………………	9
Opis predmeta …………….……………………...…………………………..…….	11
Uvjeti upisa studenata u višu godinu studija …………………………………….	83
UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA ……………………………………………………	83
Mjesto izvođenja studijskog programa ..…………………………………………..	83
Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija …………………..	83
Popis nastavnika i suradnika ………………………………………………………	83
Podaci o svakom angažiranom nastavniku …………………………………..….	85
ODLUKE SENATA ……………………………..…………………………………..	89

STUDIJSKI PROGRAM I IZVEDBENI PLAN PREDDIPLOMSKOG STUDIJA FILOZOFIJE
I. UVOD

1.1. Program studija napravljen je u suradnji s Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te uvažava istu disciplinarnu podjelu. Preddiplomski studijski program namijenjen je obrazovanju stručnjaka humanističkih znanosti iz područja filozofije u opsegu koji je dostatan za nastavak obrazovanja na diplomskom studiju filozofije, ali i drugih srodnih humanističkih disciplina. Studenti se uvode u osnove svih temeljnih filozofskih disciplina i upoznaju se s njihovim povijesnim razvojem te se osposobljavaju za kritičko promišljanje.

1.2.Filozofski fakultet Osijek je u akademskoj 2004./2005. godini prvi put upisao studij filozofije.
1.3. Svrha završavanja studija na preddiplomskoj razini je osposobljavanje prvostupnika za rad u medijima, javnoj upravi i velikim sustavima, te za nastavak diplomskog studija filozofije i drugih studija iz područja humanističkih znanosti.
1.4. Sva svjetska sveučilišta imaju studij filozofije. U suvremenom sustavu sveučilišne nastave temeljna znanja iz filozofije postala su neophodni dio studija humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti. Sukladnost programa s programom studija filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu omogućuje punu pokretljivost studenata prema tom fakultetu, a predviđeni broj izbornih kolegija izvan struke u preddiplomskom studiju omogućuje usmjeravanje prema različitim humanističkim diplomskim studijima.
1.5. Filozofija je jedno od temeljnih znanstvenih područja i nezaobilazan dio kulture i znanstvene tradicije. Visokoškolsko filozofsko obrazovanje utemeljuje i povezuje druga područja znanosti zastupljena na Sveučilištu.
II. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija: Preddiplomski studij filozofije

2.2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Osijek, izvoditelj studija: Katedra za filozofiju Filozofskog fakulteta Osijek
2.3. Trajanje studija: Preddiplomski studij traje 3 godine (6 semestara). Da bi završio preddiplomski studij, student mora izraditi završni rad i prikupiti najmanje 180 ECTS bodova (zajedno s drugim predmetom koji studira).
2.4. Uvjeti upisa na studij: Studij se upisuje nakon završetka četverogodišnje srednje škole i položenog razredbenog ispita na Filozofskom fakultetu.
2.5. Preddiplomski studij daje prvostupnici/prvostupniku osposobljenost za rad na različitim poslovima u medijima, izdavaštvu, državnoj upravi i na ostalim poslovima prvenstveno društvenog karaktera. To se postiže sustavnim općim obrazovanjem, te razvijanjem discipliniranog logičkog mišljenja.

Prvostupnik/prvostupnica stječe prava na upis diplomskog studija filozofije i drugih humanističkih disciplina na sveučilištima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu u skladu s njihovim uvjetima za upis na diplomski studij.

2.6. Preddiplomski studij daje pravo na naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus / baccalaurea) filozofije.
ISHODI UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA

	ISHODI UČENJA PROGRAMA PREDDIPLOMSKOG DVOPREDMETNOG STUDIJA FILOZOFIJE
Poznavanje i razumijevanje	steći osnovna znanja iz povijesti filozofije, filozofije politike, filozofije prava, logike, gnoseologije, ontologije, estetike, hermeneutike, filozofije prirode, etike te novovjekovne filozofije i filozofije umjetnosti razumjeti osnovno filozofsko pojmovlje rane grčke filozofije; razumjeti značenje grčke kulture i pisma za europsku i svjetsku kulturu upoznati se s temeljnom terminologijom filozofije politike upoznati se osnovama povijesti odnosa filozofije i prava, kao i s temeljnim pojmovljem filozofije prava protumačiti osnovne logičke pojmove i odnose (npr. posljedica, zavodljivost, dokaz, suvislost, istovrijednost, model); protumačiti osnovna svojstva logičkih sustava i postupaka (postupnost, pouzdanost, potpunost, izračunljivost, odlučivost) upoznati se s temeljnim pojmovima srednjovjekovne filozofije upoznati i razumjeti povijest i značenje hrvatske filozofije unutar europskog i svjetskog konteksta objasniti utemeljenja najznačajnijih gnoseoloških učenja moći u svakom trenutku jasno razlikovati vlastitu moć osjetilne spoznaje naspram viših oblika spoznavanja razumjeti osnovne postavke racionalističke metafizike 17. i 18. stoljeća uvidjeti novo zasnovano značenje pojma ontologija definirati po čemu se povijesnost filozofije razlikuje od povijesti i historiografije drugih disciplina; razlikovati u čemu se razlikuje klasično filozofijsko promišljanje od onoga modernog objasniti nastanak Estetike kao filozofijske discipline i nabrojati sve filozofe koji se uzimaju kao značajni za razvoj Estetike objasniti izvorno značenje umjetnosti nabrojati učenja i smjerove modernih estetičkih učenja upoznati glavne problematske okvire shvaćanja društvenosti kroz povijest filozofije ispravno razumijevati i objasniti osnovne pojmove filozofije prirode upoznati se s temeljnim pojmovima novovjekovne filozofije upoznati se s temeljnim pojmovima i poviješću hermeneutike definirati filozofijsku disciplinu Etike kroz povijest i obrazložiti zašto se Etika treba uzimati u ozir kao nauk, a ne kao znanost! opisati povijesno-filozofijske granice etičkih pojmova poput: vrline, moralizma, dobra/zla
Primjena znanja i razumijevanja	objasniti epohalnu važnost Platona, povijesno i problemski, kao i mogućnost primjene njegovih centralnih pojmova (idea, ousia, dialektika, dialogos, eros, polis, psyche, polis, ariste politeia) u suvremenosti; istumačiti glavne elemente Aristotelove filozofije u njihovoj unutrašnjoj povezanosti, te objasniti nasljedovanja i različitosti Aristotelove filozofije spram Platonove znati čitati i pisati (rukopisom i strojopisom) grčki alfabet, te s razumijevanjem pristupati odabranim klasičnim grčkim tekstovima, razumjeti i u praksi primijeniti spoznaje filozofije politike i prava znati odabrati logički pristup proučavanju osnovnih filozofijskih pitanja; znati uključiti logičku metodologiju u proučavanju odabranoga filozofijskoga problema. moći u svakom trenutku jasno razlikovati vlastitu moć osjetilne spoznaje naspram viših oblika spoznavanja u težim životnim trenucima bit će sposobni upravljati moćima spoznaje prema ozbiljenju istinske sreće primijeniti znanje tradicije ontologije za filozofsko poimanje suvremenosti objasniti pojam ljepote u horizontu Estetike u prilici uživanja umjetničkog djela moći će razlikovati subjektivno dopadanje od istinskog estetičkog sviđanja osloboditi se učitavanja smisla u remek-djela moderne umjetnosti objasniti ključne aspekte ostvarenja i otuđenja društvenog bića u znanstveno-tehničkoj civilizaciji, od kibernetičkog ustrojstva odnosa do socijalno-psihologijskog tumačenja uvjetovanosti; povući razdjelnice između socijalnog i političkog u povijesnoj perspektivi. ispravno se u životu postaviti spram netrajnosti i propadljivosti prirodnih pojava primijeniti samostalno i neovisno filozofsko promišljanje na osnovi najboljeg nasljeđa filozofije `zapadnog filozofijskog kruga`; predložiti ideju »studija filozofije« kao neovisnog i samozakonodavnog kritičkog aparata i kao oruđa aktivizma u promjeni postojećih neodrživih okolnosti svijeta u kojem živimo
Donošenje zaključaka i sudova (odluka)	razvijati kritički odnos spram različitih kulturnih fenomena i ideologija zauzeti kritički i kreativan odnos prema mogućnosti primjene znanja iz povijesti filozofije na filozofijska promišljanja suvremenosti jezičnoj i razvijati afirmativan odnos prema filozofiji kao temeljnom, civilizacijskom nasljeđu razvijati pozitivan stav prema povijesti i suvremenosti filozofije u Hrvatskoj argumentirati i polemizirati sa stajališta Etike kao nedostatnog horizonta u neovisnom i kritičko-filozofskom promišljanju postojećih lokalnih i globalnih konstelacija suvremenog svijeta; u tom smislu argumentirati za dopunu etičkog mišljenja političkim aktivitetom samostalno prosuđivati i zaključivati kritički pristupati znanstvenoj i filozofskoj literaturi
Prezentacije	primijeniti stečena znanja i vještine u javnim nastupima, tribinama i kritičkim predstavljanjima glede aktualnih problema vlastite zajednice uspješno popularizirati i prezentirati filozofske i stručne sadržaje široj publici
Vještine učenja	razvijati vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i znanstveno usavršavanje, te nastavak obrazovanja na diplomskom studiju njegovanje kritičkog pristupa iz povijesti filozofije i sposobnost njegove primjene na suvremenu filozofiju praćenje stručne i filozofske literaturu na hrvatskome i stranom jeziku