Nastavni plan master studija

Studijski programi za koje se organizuje: FILOZOFIJA

Akademski master studijski programi FILOZOFSKOG FAKULTETA (studije traju 4 semestra, 120 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nema

Ciljevi izučavanja predmeta: Da studenti razumiju značaj organizacije vaspitno-obrazovnog rada u nastavnom procesu kao osnovu za izučavanje metodike konkretnog nastavnog predmeta.

Ishodi učenja: Nakon položenog ispita student će biti u mogućnosti da:

• objašnjava osnovne didaktičke pojmove i kategorije;

• procjenjuje ulogu i značaj osnovnih faktora nastave;

• objašnjava etape planiranja nastave i pripremanja nastavnika za nastavni čas;

• objašnjava različite vidove vrednovanja i ocjenjivanja nastave;

• objašnjava načine prilagođavanja programa, nastave i ocjenjivanja različitim potrebama i mogućnostima.

• prepoznaje i razvija osnovne komunikacijske modele u nastavnoj praksi.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Katarina Todorović, mr Milena Krtolica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i diskusije. Učenje za pismenu provjeru znanja i završni ispit. Konsultacije.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja
Pojam, predmet i zadaci didaktike i njen odnos sa drugim naukama

Nastava – određenje, saznajni proces u nastavi.

Nastavni principi.

Ciljevi i zadaci nastave – taksonomija nastavnih ciljeva.

Nastavni plan i program. Nastavni kurikulum.

Faktori nastavnog rada (Nastavnik - osobine, uloge, kompetencije; Participacija učenika u nastavi)

Nastavni cas i vrste nastave.

I test znanja/kolokvijum

Organizacija nastave (nastavne metode, oblici i nastavna sredstva)

Planiranje i pripremanje u nastavi.

Vrednovanje i ocjenjivanje.

Komunikacijske vještine u nastavi.

Integracija djece sa posebnim potrebama u nastavu (inkluzija).

Interkulturalna dimenzija nastave.

II test znanja/kolokvijum

Opterećenje studenata:

Nedjeljno

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta

Struktura:

2 sata predavanja
0 sati vježbi
3 sata i 20 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru

Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade dva testa, učestvovuju u raspravama i polažu kolokvijume.

Konsultacije: po dogovoru sa studentima

Literatura:

• 
  Vilotijević, M.: Didaktika I i III, Nau
  
• 
  na knjiga, Beograd, 2000.
  
• 
  Previšić, V. (ur.): Kurikulum: Teorije – Metodologija – Sadržaj – Struktura, Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveu
  
• 
  ilišta u Zagrebu, Školska knjiga (odabrana poglavlja), Zagreb, 2007.
  
• 
  Desforges, C.- ur: Uspješno u
  
• 
  enje i pou
  
• 
  avanje, Educa, Zagreb, 2001.
  

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva testa sa 20 poena (ukupno 40 poena), - Redovno prisustvo nastavi 5 poena, - Aktivno u

ešće u toku nastave 6 poena, - Završni ispit sa 49 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: A (91-100); B (81-90); C (71-80); D (61-70); E (51-60)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Katarina Todorović, mr Milena Krtolica

Dodatne informacije o predmetu:

Naziv predmeta:	Teorija književnosti
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Izborni	I	6	3P

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/master studije
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosi drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim književnoteorijskim pojmovima i koncepcijama i njihova upotreba u radu sa tekstovima.
Ishodi učenja: Nakon što položi ispit, student će biti u mogućnosti da: Definiše književnost s obzirom na njenu jezičku, fiktivnu i komunikativnu prirodu; Klasifikuje književnost prema različitim kriterijumima; Poznaje teorijske pojmove za tumačenje lirskih, narativnih i dramskih tekstova.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Goran Radonjić
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, kolokvijum, završni ispit (usmeni).
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Uvodno predavanje. Naziv i pojam književnosti. Priroda književnosti. Fiktivnost. Funkcija književnosti. Mogućnosti i svrha proučavanja književnosti. Nauka o književnosti. Teorija književnosti, istorija književnosti i književna kritika. Područja teorije književnosti. Opšta, uporedna i nacionalna književnost. Svjetska književnost. Mogućnosti klasifikovanja književnosti. Književna periodizacija. Sinhronija i dijahronija. Period (epoha) i pravac. Stilska formacija i stilski kompleks. Stil i stilistika. Stilske figure.Kolokvijum. Pojam i priroda stiha. Versifikacija. Ritam, eufonija. Strofa i rima. Stalni oblici stihova i strofa. Slobodni stih. Književni rodovi i vrste. Pojmovi lirskog, epskog i dramskog. Poezija, proza, drama. Odlike lirske poezije. Klasifikacija lirike. Tradicionalne lirske vrste: himna, oda, ditiramb, elegija, idila, epigram, epitaf. Pjesma u prozi. Odlike epske poezije. Epske vrste. Ep, vrste epova. Epsko-lirske vrste. Poema, balada, romansa. Struktura umjetničke proze. Tema, motiv, građa, fabula, siže, kompozicija, motivacija. Pripovjedač, perspektiva. Književni lik. Prozne vrste. Pripovijetka. Vijenac pripovjedaka. Roman. Nastanak i razvoj. Tipovi romana. Drama i pozorište. Struktura dramskog teksta. Istorijski razvoj. Dramske vrste. Tragedija. Komedija. Drama u užem smislu. Drama apsurda. Film.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura opterećenja: 2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 60 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata:
Konsultacije:
Literatura: Džonatan Kaler, Teorija književnosti (sasvim kratak uvod), Beograd, 2010. Zdenko Lešić, Teorija književnosti, Beograd, 2008. Teri Iglton, Književna teorija, Zagreb, 1987. Volfgang Kajzer, Jezičko umetničko delo, Beograd, 1973. J. M. Lotman, Struktura umetničkog teksta, Beograd, 1976. Petar Milosavljević, Teorija književnosti, Beograd, 1997. Rečnik književnih termina (ur. Dragiša Živković), Beograd, 1992. Milivoj Solar, Teorija književnosti, Zagreb. Ivo Tartalja, Teorija književnosti, Beograd, 1998. Zdenko Škreb, Ante Stamać, Uvod u književnost, Zagreb, 1983. Rene Velek, Ostin Voren, Teorija književnosti, Beograd, 1965. Novo Vuković, Putevi stilističke ideje, Podgorica, 2000. Dragiša Živković, Teorija književnosti sa teorijom pismenosti, Beograd. Petar Milosavljević (prir) Teorijska misao o književnosti, Novi Sad, 1991. H. Porter Abot, Uvod u teoriju proze, Beograd, 2009. Džerald Prins, Naratološki rečnik, Beograd, 2011. Leitch, Vincent B. (ed.) The Norton Anthology of Theory and Criticism, New York, 2001. Rivkin, Julie and Michael Ryan, Literary Theory: an Anthology, Malden, MA, 2004. Goran Radonjić, Vijenac pripovjedaka: granični žanr u srpskoj književnosti pedesetih do sedamdesetih godina XX vijeka, Beograd, 2003.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ispit se polaže iz dva dijela. Kolokvijum u osmoj nedjelji, i završni ispit na kraju semestra. Broj poena: Prisustvo i aktivnost na času: 11, kolokvijum: 40, Završni ispit: 49.
Ocjene:
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Goran Radonjić
Dodatne informacije o predmetu: