Nastavni plan master studija

Studijski programi za koje se organizuje: Master studijski program za filozofiju (studije traju 4 semestra,120 ECTS kredita)
Uslovljenost drugim predmetima: Slušanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za pripremanje, organizovanje i izvođenje nastave filosofije u srednjoj školi.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti osposobljen da: 1. Obrazloži prednosti i ograničenja pojedinih nastavnih metoda i oblika provjere znanja u nastavi filozofije. 2. Analizira predmetne programe iz filozofije u gimnaziji i srednjim stručnim školama, funkcije i način korišćenja udžbenika, izvorne literature i drugih izvora znanja. 3. Planira i priprema realizaciju nastave filozofije u srednjoj školi (izrada godišnjeg i mjesečnog plana rada i pisanih priprema za čas). 4. Organizuje nastavu filozofije i posebnih filozofskih disciplina (logika, etika, filozofija umjetnosti) u srednjoj školi u skladu sa zahtjevima savremene koncepcije nastave i učenja. 5. Primjenjuje teorijska znanja iz metodike filozofije u procesu realizacije planiranih aktivnosti, vrednovanja učeničkih postignuća i metodičke efikasnosti nastave. 6. Podstiče učenike na aktivno učešće u radu na času (argumentovano iznošenje vlastitih stavova, interdisciplinarno povezivanje znanja i interaktivno učenje). 7. Unapređuje metodička znanja, vještine i kompetencije potrebne za kontinuirani profesionalni razvoj i doživotno učenje.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Slavka Gvozdenović
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i razgovor, diskusije, rad na tekstovima, prezentacije, konsultacije i priprema za ispit.
Pripremna nedjelja Priprema i upis studenata I nedjelja P Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifičnostima V Upoznavanje studenata sa aktivnostima tokom semestra. II nedjelja P Metode u nastavi filosofije (pojam i klasifikacija, usmeno izlaganje, razgovor) V Kritičko mišljenje u nastavi filosofije. Rad na izvornim tekstovima. III nedjelja P Diskusija, skandalon. Primjena izvornog teksta, metoda pisanih radova. V Prezentacije i rasprava o temama problemskog karaktera. Analiza djelova teksta iz literature. IV nedjelja P Nastavna sredstva. Ponavljanje i vježbanje nastavnih sadržaja. V Metodička praksa u srednjoj školi. Rad na izvornim tekstovima (alternativa). V nedjelja P Provjera znanja i ocjenjiivanje (osnovni pojmovi). Ocjena i vrste ocjenjivanja. V Metodička praksa u srednjoj školi. Analiza djelova teksta iz literature (alternativa). VI nedjelja P Pravila vrednovanja. Oblici provjeravanja i ocjenjivanja. V Metodička praksa u srednjoj školi. Evaluacija časova metodičke prakse. VII nedjelja P Priprema za kolokvijum V Kolokvijum VIII nedjel a P Analiza rezultata kolokvijuma. Nastavni plan i program filosofije. V Analiza predmetnih programa filosofije u gimnaziji i srednjim stručnim školama. Korelacija između predmetnog programa iz filosofije i nastave. IX nedjelja P Planiranje i pripremanje nastavnog rada (osnovne karakteristike). V Kreiranje scenarija za čas. Prezentacije i rad na izvornim tekstovima. X ned elja P Vrste planiranja. P Prezentacija vrsta planiranja. XI nedjelja P Predmet planiranja. Osnovni zadaci planiranja i pripremanja. V Metodička praksa u srednjoj školi. Osposobljavanje studenata za pisanje nastavnih planova. XII nedjelja P Planiranje nastavnog rada i pripremanje za nastavu. V Metodička praksa u srednjoj školi. Analiza mogućih situacija u učionici i načini reagovanja nastavnika. XIII nedjelja P Realizacija nastavnog programa. V Priprema studenata za samostalno predavanje u srednjoj školi. XIV nedjelja P Praktično predavanje u srednjoj školi. V Evaluacija i samoevaluacija praktičnog predavanja u srednjoj školi. XV nedjelja P Pisana priprema za čas (samostalna prezentacija). V Razlika između pisane pripreme i scenarija za čas.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura opterećenja: 3 sata predavanja 3 sata vježbi 2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije	U semestru: Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 =180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, realizacija nastavnog časa u srednjoj školi, polaganje kolokvijuma i završnog ispita (pored ispitnih pitanja koja se odnose na sadržaj predavanja i vježbi, studenti su dužni da prouče i prezentuju jednu knjigu sa šireg spiska preporučene izvorne literature).
Konsultacije: Posle predavanja.
Literatura: S. Gvozdenović: Metodika nastave filozofije, Univerzitet Crne Gore, Podgorica 2011. J. Marinković: Metodika nastave filozofije, Školska knjiga, Zagreb 1983. S. Gvozdenović: Filosofija, obrazovanje, nastava, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica 2005. B. Kalin: Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, školska knjiga, Zagreb 1982. J. Marinković: Utemeljenost odgoja u filozofiji, školska knjiga, Zagreb 1981.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: -rad na nastavi 10 bodova -praktično predavanje u srednjoj školi 20 bodova -kolokvijum (pismeno) 20 bodova -završni ispit (usmeno) 50 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod.
Ocjene: A (91-100), B (81-90), C (71-80), D (61-70), E (51-60), F (manje od 50)
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Slavka Gvozdenović
Dodatne informacije o predmetu: Informacije o dodatnoj literaturi studenti će dobijati na predavanjima.

Naziv predmeta:	Filozofija religije
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	II	5	3P

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/master studije
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje teorijskih znanja o osnovama filosofije i teologije u kontekstu religijske misli, njihovom pojmovno kategorijalnom aparatu i metodologiji, ovladavanje umjenjima analize probranih tekstova, biblisjkih, svetootačkihi ostalih autora kao i osposobljavanje za sagledavanje različitih pristupa ontologiji i etici..
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita studenti će biti sposobni: 1. Kritički promisliti i objasniti glavne probleme i specifičnosti filozofije religije. 2. Posjedovati razvijene akademske kompetencija u domenu upoznavanja sa filosofskim pristupom religiji. 3. Analiziratii zajedničke probleme velikih tradicionalnih religija i razloge nastajanja novih religija
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Boris Brajović
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I) Religija kao predmet filosofije religije: vjera, znanje, iskustvo; II) Filosofija religije kao disciplina: problemi definicije i sistematike; III) Ideja Boga u filosofiji; IV) Dokazi za postojanje Boga: ontološki, kosmološki, teleološki; V) Problem zla i teodikeja; VI) Religija i učenje o dobru: religija i moral (etika); VII) Prvi kolokvijum; VIII) Kritika religije; IX) Redukcionizam u objašnjenju religije; X) Jezik religioznosti i pitanje neizrecivog; XI) Mit i filosofija; XII) Filosofija i teologija, hrišćanstvo i filosofija; XIII) Religija i psihologija; XIV) Drugi kolokvijum; XV) Religija i nauka.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vježbi 1 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: V. V. Zenjkovski, Osnovi hrišćanske filozofije, CID, Podgorica, 2006. V. Panenberg, Teologija i filozofija, Beograd, 2003. Bogoljub Šijaković, Mit i filozofija, Beograd, 2012; Prisutnost transcendencije, Beograd, 2013. Mel Thompson, Filozofija religije, Zagreb 2003 (енгл. 1997). Brian Davies,Uvod u filozofiju religije, Zagreb, 1998 . Peter Fischer, Filozofija religije, Zagreb, 2010.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Boris Brajović
Dodatne informacije o predmetu:

Naziv predmeta:	Opšta psihologija sa psihologijom ličnosti
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	II	3	2P

Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju/MASTER
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim psihološkim pojmovima: Upoznavanje sa osnovnim metodološkim pristupima proučavanja ličnosti, sticanje uvida u osnovne psihološke orijentacije, osposobljavanje za praktičnu primjenu psiholoških znanja prilikom obavljanja budućeg poziva.
Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Objasni psihologiju kao nauku; kao nauku među drugim naukama te doprinos i uticaj njenih rezultata u različitim oblastima i djelatnostima među kojima je i obrazovanje; objasni pluralističku prirodu psihološke nauke s obzirom na postojanje većeg broja psiholoških škola i paradigmi; objasni prirodu mentalnih procesa: saznajnih procesa: opažanja, učenja sa njegovim posebnim oblicima; pamćenja sa njegovim različitim oblicima i zaboravljanja, emocionalnih i motivacionih procesa; objasni prirodu mentalnih dispozicija - inteligencije i sposobnosti ; da objasni individualne razlike u pogledu inteligencije i sposobnosti, s jedne strane kao i prirodu obdarenosti, s druge strane; da objasni determinante razvoja inteligencije kao i strukturu inteligencije iz perspektive posebnih teorija; objasni ličnost kao cjelovit psihološki sistem; objasni bazična pitanja psihologije ličnosti te pluralistički pristup pri njihovom istraživanju; objasni pojam strukture ličnosti te prirodu elemenata koji ulaze u njen sastav; objasni pojam dinamike ličnosti, prirodu i funkcionisanje procesa koji u tome učestvuju; objasni razvoj ličnosti kao i faktora koji, pri tome; objasni pojam svijesti o sebi, pojam ličnog identiteta te pojmove integriteta i zrelosti ličnosti; objasni strukturu i upotrebu pojedinih testova ličnosti; poznaje teorije ličnosti; objasni psihološke aspekte komunikacije
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Milorad Simunović
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Upoznavanje, priprema i upis semestra Psihologija kao nauka, psihološke škole i pravci Saznajni procesi (opažanje, učenje, pamćenje i zaboravljanje) Emocije i motivacija Inteligencija: priroda i mjerenje Struktura inteligencije Teorije inteligencije I test znanja / kolokvijum Ličnost kao cjelovit sistem Struktura licnosti i dinamika ličnosti Razvoj ličnosti; identitet, integritet i zrelost ličnosti Frojdova psihoanalitička teorija ličnosti, Jungova analitička teorija Maslovljeva teorija ličnosti, Olportova teorija ličnosti Katelova faktorskoanalitička teorija II test znanja / kolokvijum Psiholoski aspekti komunikacije
Opterećenje studenata:
Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sata predavanja 0 satai vježbi 3 sata i 20 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U toku semestra Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
Konsultacije: Nedjeljno u predviđenom terminu
Literatura: Žiropađa, Lj. (2012): Uvod u psihologiju-Treće dopunjeno izdanje, Čigoja Popović, V. B.(2002): Bukvar teorije ličnosti, Beograd Hol, K. i Lindzi, G.(1982): Teorije ličnosti, Beograd: Nolit Fulgosi, A. (1987): Psihologija ličnosti, Zagreb: Školska knjiga
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: Dva testa sa 20 bodova (Ukupno 40 bodova), Esej sa 10 bodova, Završni ispit sa 50 bodova.
Ocjene: Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Milorad Simunović
Dodatne informacije o predmetu: Plan realizacije nastavnog programa studenti će dobiti početkom semestra.

Naziv predmeta:	Savremena politička filozofija
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
		Obavezni	II	5	2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje : Master studijski programi za filosofiju (4 semestara, 120 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta:

Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata da interpretiraju razlikuju, i kritički razumiju osnovne kategorije i misaone procese filosofije 20. vijeka.

Ishodi ućenja:

Nakon što položi ovaj ispit, student će biti osposobljen da: 1. Demonstrira dublje razumijevanje, fenomena savremene politike. 2. Prosudi transformacije politi

ke stvarnosti. 3. Kriti

ki promisli i istraži mogu

nosti politi

ke slobode u savremenim demokratskim društvima. 4. Evaluira savremena teorijska ostvarenja u filozofiji politike. 5. Preduzme samostalnu istraživa

ku aktivnost u pomišljanju konkretih politi

kih pitanja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savo Laušević, dr Srđan Maraš

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.

Plan i program rada:

Pripremna nedjelja
I

P O mogu

nosti savremene filozofije politike. Politika i pojedine nauke o politici.

Politika kao realnost i politi

ko kao misaona suština politike,

likovi politi

kog u klasi

noj i modernoj filozofiji politike.

V Upoznavanje sa literaturom

II

P Liberalna filozofija politike: sloboda i politika, smisao politike, o mogu

nosti

politike izvan slobode, sloboda iskazivanja mišljenja, sloboda razgovora,

prosuđivanja i sporazumijevanja.

V Analiza izvornih tekstova, Lok, Mil .

III

P H. Arent: politika i sloboda, razumijevanje politi

kog kao suštine politike.

Sloboda i jednakost kao osnova politi

kog djelovanja.

V Seminarski radovi posve

eni pitanjima odgovornosti u politici

IV

P Izvori totalitarizma, teorije radikalnosti i banalnosti zla. Kritika totalitarnih ideologija.

V Seminarski razgovor o totalitarnim ideologijama.

V

P Isaija Berlin: negativna i pozitivna sloboda, sloboda i pitanje suvereniteta,

subjekti, granice i ciljevi slobode. Sloboda učestvovanja u politici.

V Tumačenje izvornih tekstova I Berlina (eseji o slobodi)

VI

P Džon Rols: sloboda kao socijalna pravda, osnovne slobode,

pravda kao nepristrasnost.

V Rasprava o pitanjima socijalne pravde.

VII