Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/master
|
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
|
Ciljevi izučavanja predmeta: predmet ima za cilj da upozna studente sa osnovnim i bitnim odlikama teorije Frankfurtske škole. Naglasak je na usvajanju i kritičkoj recepciji suštinskih postulata Kritičke teorije društva, ali ujedno i na reaktualizaciji njenih bitnih teorijskih odrednica u horizontu savremene društvene zbilje.
|
Ishodi učenja: Nakon što odsluša predavanja, aktivno učestvuje na vježbama i položi ispit student će biti osposobljen da: a) odredi i definiše bitne i specifične karakteristike Kritičke teorije društva i ujedno ih razlikuje u odnosu na suštinske odlike alternativnih teorija koje se pojavljuju u identičnom periodu; b) analizira savremenu društvenu zbilju u perspektivi usvojene kritičke teorije i istražuje različite aspekte i dimenzije socijalne stvarnosti u horizontu istaknutog pojma kritičke negacije; c) primijeni stečeno istorijsko i filozofsko znanje na kritičku procjenu određenih savremenih društvenih fenomena; d) demonstrira poznavanje teorije Frankfurtske škole putem samostalne produkcije usmenih i pisanih rasprava koje bi imale specifičan kritičko-teorijski stil i ticale bi se aktuelnih društvenih problema.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Srđan Maraš
|
Metod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, vježbe, rad na izvornim filozofskim tekstovima, analiza, tumačenje, diskusija, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i pripreme za ispit.
|
Plan i program rada:
|
Pripremna nedjelja
|
|
I nedjelja
|
Pedagoške instrukcije o obavezama studenata u toku nastave, metodi nastave i načinu savladavanja gradiva. Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifičnostima. Pregled literature.
|
II nedjelja
|
Tradicionalna i kritička teorija. Tradicionalna i kritička teorija.
Uvodno predavanje.
|
III nedjelja
|
Tradicionalna i kritička teorija. Materijalizam i metafizika.
Utvrđivanje odnosa i analiza odlomka.
|
IV nedjelja
|
Pomračenje uma. Sredstva i ciljevi. Pobuna prirode.
Upoznavanje sa problemom i tumačenje određenih isječaka.
|
V nedjelja
|
Pomračenje uma. Uspon i pad individuuma. O pojmu filozofije.
Kolokvijum
|
VI nedjelja
|
Kritika instrumentalnog uma. Kritika instrumentalnog uma.
Objašnjenje osnovnog pojma. Razgovor.
|
VII nedjelja
|
Čovjek jedne dimenzije. Jednodimenzionalno društvo.
Demonstracija ključnih aspekata. Kritička rasprava.
|
VIII nedjelja
|
Čovjek jedne dimenzije. Jednodimenzionalna misao.
Variranje elementarnog motiva. Diskusija.
|
IX nedjelja
|
Dijalektika prosvetiteljstva. Pojam i granice prosvetiteljstva.
Istraživanje problema.
|
X nedjelja
|
Dijalektika prosvetiteljstva. Kulturna industrija.
Upoznavanje sa fenomenom uz primjenu na savremenu društvenu zbilju.
|
XI nedjelja
|
Negativna dijalektika. Negativna dijalektika.
Određivanje biti metodološkog postupka.
|
XII nedjelja
|
Negativna dijalektika. Odnos spram ontologije.
Seminarski rad
|
XIII nedjelja
|
Zdravo društvo. Humanistička psihoanaliza.
Analiza i tumačenje izabranih odlomaka.
|
XIV nedjelja
|
Zdravo društvo. Čovjek u kapitalističkom društvu.
Demonstracija i kritička rasprava.
|
XV nedjelja
|
Teorija i praksa. Teorija i praksa.
Definisanje i diskusija.
|
Obaveze studenata:
|
Konsultacije: U terminima nakon nastave.
|
Opterećenje studenta u časovima:
|
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 4 sati
Struktura:
2 sati predavanja
1 sati vježbi
2 sati individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
|
U semestru
Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati
Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
|
Literatura:
Horkhajmer, Maks, Tradicionalna i kritička teorija, Bigz, Beograd, 1976, str. 39-83.
Horkhajmer, Maks, Pomračenje uma, Veselin Masleša, Sarajevo, 1963, str. 113-141.
Horkhajmer, M./Adorno, T., Dijalektika prosvetiteljstva, Veselin Masleša, Sarajevo, 1974, str. 132-180.
Adorno, T., Negativna dijalektika, Bigz, Beograd, 1979, str. 123-179.
Markuze, Herbert, Čovjek jedne dimenzije, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968, str. 21-123.
From, Erih, Zdravo društvo, Rad, Beograd, 1980, str. 46-85.
Habermas, Jirgen, Teorija i praksa, Bigz, Beograd, 1980, str. 7-47.
Rusconi, Gian Enrico, Kritička teorija društva, Stvarnost, Zagreb, 1973.
Wolin, Richard, The Frankfurt school revisited:and other essays on politics and society, Routledge, New York, 2006.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
- kolokvijum do 20 bodova
- seminarski rad do 20 bodova
- Prisustvo u nastavi 10 bodova
- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod
|
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Srđan Maraš
|
Naziv predmeta:
|
Filozofija matematike
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
3.
|
5
|
3TP+0PP+2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/master studije
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti treba da se upoznaju sa osnovnim problemima filozofije matematike
|
Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Opisuju odnos između filozofije i matematike; 2. Objašnjavaju osnovne iskaze matematike i razloge zbog kojih se filozofija bavi njima; 3. Objašnjavaju nužnost matematičkih iskaza; 4. Analiziraju semantička, ontološka i epistemološka pitanja kojima se bavi filozofija matematike; 5. Prave jasnu razliku između realističkih i anti-realističkih shvatanja matematike i opisuju tu razliku; 6. Objašnjavaju značajnija realistička i anti-realistička gledišta.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Vladimir Drekalović, Mr Darko Blagojević
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, kolokvijumi
|
Plan i program rada:
|
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
I) Upoznavanje sa predmetom. Pregled literature;
II) Matematika i filozofija: kratak istorijski pregled;
III) Semantička, ontološka i epistemološka pitanja u filozofiji matematike;
IV) Značenje i uloga filozofskih postavki za razvoj matematike;
V) Nužnost i slučajnost. Kripkeovi mogući svjetovi. Nužnost matematičkih aksioma i iskaza;
VI) Slučajnost u filozofiji i matematici. Slučajnost i znanje;
VII) Prvi kolokvijum;
VIII) Podjela realizam/anti-realizam;
IX) Platonizam u matematici - pitanje postojanja matematičkih objekata;
X) „Empiristički“ platonizam (Pol Benaseraf, Penelopa Medi);
XI) Gedelov platonizam;
XII) Matematičko znanje;
XIII) Intuicionizam, nominalizam, formalizam;
XIV) Drugi kolokvijum;
XV) Popravni kolokvijum.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta
Struktura:
3 sati predavanja
2 sati vježbi
1 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade seminarske radove i rade kolokvijume.
|
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
|
Literatura: M. Friend, Pluralism in Mathematics: A New Position in Philosophy of Mathematics, London 2014, Springer; O. Bueno, Ø. Linnebo, (ed.) New Waves in Philosophy of Mathematics, New York 2009, Palgrave Macmillan; A. Lautman, Mathematics, Ideas, and The Physical Real, New York 2006, Continuum; C. Parsons, (ed.) Philosophy of Mathematics in The Twentieth Century : Selected Essays, Cambridge 2014, Harvard University Press; D. Bostock, Philosophy of Mathematics: An Introduction, Oxford 2009, Wiley-Blackwell; I. Hacking, Why is There Philosophy of Mathematics at All?, Cambridge 2014, Cambridge University Press; J. Brown, Philosophy of Mathematics: A Contemporary Introduction to The World of Proofs and Pictures, New York 2008, Routledge.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
|
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Vladimir Drekalović
|
Dodatne informacije o predmetu:
|
Dostları ilə paylaş: |