Nastavni plan master studija



Yüklə 0,56 Mb.
səhifə7/7
tarix14.05.2018
ölçüsü0,56 Mb.
#43844
1   2   3   4   5   6   7



Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/master

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: predmet ima za cilj da upozna studente sa osnovnim i bitnim odlikama teorije Frankfurtske škole. Naglasak je na usvajanju i kritičkoj recepciji suštinskih postulata Kritičke teorije društva, ali ujedno i na reaktualizaciji njenih bitnih teorijskih odrednica u horizontu savremene društvene zbilje.

Ishodi učenja: Nakon što odsluša predavanja, aktivno učestvuje na vježbama i položi ispit student će biti osposobljen da: a) odredi i definiše bitne i specifične karakteristike Kritičke teorije društva i ujedno ih razlikuje u odnosu na suštinske odlike alternativnih teorija koje se pojavljuju u identičnom periodu; b) analizira savremenu društvenu zbilju u perspektivi usvojene kritičke teorije i istražuje različite aspekte i dimenzije socijalne stvarnosti u horizontu istaknutog pojma kritičke negacije; c) primijeni stečeno istorijsko i filozofsko znanje na kritičku procjenu određenih savremenih društvenih fenomena; d) demonstrira poznavanje teorije Frankfurtske škole putem samostalne produkcije usmenih i pisanih rasprava koje bi imale specifičan kritičko-teorijski stil i ticale bi se aktuelnih društvenih problema.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Srđan Maraš

Metod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, vježbe, rad na izvornim filozofskim tekstovima, analiza, tumačenje, diskusija, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i pripreme za ispit.

Plan i program rada:

Pripremna nedjelja




I nedjelja

Pedagoške instrukcije o obavezama studenata u toku nastave, metodi nastave i načinu savladavanja gradiva. Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifičnostima. Pregled literature.

II nedjelja

Tradicionalna i kritička teorija. Tradicionalna i kritička teorija.

Uvodno predavanje.



III nedjelja

Tradicionalna i kritička teorija. Materijalizam i metafizika.

Utvrđivanje odnosa i analiza odlomka.



IV nedjelja

Pomračenje uma. Sredstva i ciljevi. Pobuna prirode.

Upoznavanje sa problemom i tumačenje određenih isječaka.


V nedjelja



Pomračenje uma. Uspon i pad individuuma. O pojmu filozofije.

Kolokvijum

VI nedjelja



Kritika instrumentalnog uma. Kritika instrumentalnog uma.

Objašnjenje osnovnog pojma. Razgovor.



VII nedjelja

Čovjek jedne dimenzije. Jednodimenzionalno društvo.

Demonstracija ključnih aspekata. Kritička rasprava.



VIII nedjelja

Čovjek jedne dimenzije. Jednodimenzionalna misao.

Variranje elementarnog motiva. Diskusija.



IX nedjelja

Dijalektika prosvetiteljstva. Pojam i granice prosvetiteljstva.

Istraživanje problema.



X nedjelja

Dijalektika prosvetiteljstva. Kulturna industrija.

Upoznavanje sa fenomenom uz primjenu na savremenu društvenu zbilju.



XI nedjelja

Negativna dijalektika. Negativna dijalektika.

Određivanje biti metodološkog postupka.



XII nedjelja

Negativna dijalektika. Odnos spram ontologije.

Seminarski rad

XIII nedjelja

Zdravo društvo. Humanistička psihoanaliza.

Analiza i tumačenje izabranih odlomaka.



XIV nedjelja

Zdravo društvo. Čovjek u kapitalističkom društvu.

Demonstracija i kritička rasprava.



XV nedjelja

Teorija i praksa. Teorija i praksa.

Definisanje i diskusija.



Obaveze studenata:

Konsultacije: U terminima nakon nastave.

Opterećenje studenta u časovima:

Nedjeljno

5 kredita x 40/30 = 4 sati

Struktura:


2 sati predavanja
1 sati vježbi
2 sati 
individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru

Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati


Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati
Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Literatura:

Horkhajmer, Maks, Tradicionalna i kritička teorija, Bigz, Beograd, 1976, str. 39-83.

Horkhajmer, Maks, Pomračenje uma, Veselin Masleša, Sarajevo, 1963, str. 113-141.

Horkhajmer, M./Adorno, T., Dijalektika prosvetiteljstva, Veselin Masleša, Sarajevo, 1974, str. 132-180.

Adorno, T., Negativna dijalektika, Bigz, Beograd, 1979, str. 123-179.

Markuze, Herbert, Čovjek jedne dimenzije, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968, str. 21-123.

From, Erih, Zdravo društvo, Rad, Beograd, 1980, str. 46-85.

Habermas, Jirgen, Teorija i praksa, Bigz, Beograd, 1980, str. 7-47.

Rusconi, Gian Enrico, Kritička teorija društva, Stvarnost, Zagreb, 1973.

Wolin, Richard, The Frankfurt school revisited:and other essays on politics and society, Routledge, New York, 2006.



Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- kolokvijum do 20 bodova

- seminarski rad do 20 bodova

- Prisustvo u nastavi 10 bodova

- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod


Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Srđan Maraš



Naziv predmeta:

Filozofija matematike

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

3.

5

3TP+0PP+2V




Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/master studije

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti treba da se upoznaju sa osnovnim problemima filozofije matematike

Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Opisuju odnos između filozofije i matematike; 2. Objašnjavaju osnovne iskaze matematike i razloge zbog kojih se filozofija bavi njima; 3. Objašnjavaju nužnost matematičkih iskaza; 4. Analiziraju semantička, ontološka i epistemološka pitanja kojima se bavi filozofija matematike; 5. Prave jasnu razliku između realističkih i anti-realističkih shvatanja matematike i opisuju tu razliku; 6. Objašnjavaju značajnija realistička i anti-realistička gledišta.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Vladimir Drekalović, Mr Darko Blagojević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, kolokvijumi

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



I) Upoznavanje sa predmetom. Pregled literature;

II) Matematika i filozofija: kratak istorijski pregled;

III) Semantička, ontološka i epistemološka pitanja u filozofiji matematike;

IV) Značenje i uloga filozofskih postavki za razvoj matematike;

V) Nužnost i slučajnost. Kripkeovi mogući svjetovi. Nužnost matematičkih aksioma i iskaza;

VI) Slučajnost u filozofiji i matematici. Slučajnost i znanje;

VII) Prvi kolokvijum;

VIII) Podjela realizam/anti-realizam;

IX) Platonizam u matematici - pitanje postojanja matematičkih objekata;

X) „Empiristički“ platonizam (Pol Benaseraf, Penelopa Medi);

XI) Gedelov platonizam;

XII) Matematičko znanje;

XIII) Intuicionizam, nominalizam, formalizam;

XIV) Drugi kolokvijum;

XV) Popravni kolokvijum.


Opterećenje studenata:


Nedeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta


Struktura:

3 sati predavanja

2 sati vježbi

1 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije




U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati


Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade seminarske radove i rade kolokvijume.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.

Literatura: M. Friend, Pluralism in Mathematics: A New Position in Philosophy of Mathematics, London 2014, Springer; O. Bueno, Ø. Linnebo, (ed.) New Waves in Philosophy of Mathematics, New York 2009, Palgrave Macmillan; A. Lautman, Mathematics, Ideas, and The Physical Real, New York 2006, Continuum; C. Parsons, (ed.) Philosophy of Mathematics in The Twentieth Century : Selected Essays, Cambridge 2014, Harvard University Press; D. Bostock, Philosophy of Mathematics: An Introduction, Oxford 2009, Wiley-Blackwell; I. Hacking, Why is There Philosophy of Mathematics at All?, Cambridge 2014, Cambridge University Press; J. Brown, Philosophy of Mathematics: A Contemporary Introduction to The World of Proofs and Pictures, New York 2008, Routledge.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Vladimir Drekalović

Dodatne informacije o predmetu:

Yüklə 0,56 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə