Mozaična maska Palenke
Alberto Ruz je skinuo poklopac sa sarkofaga i otkrio da njegov stanovnik
nosi mozaičnu masku od žada; maska je kasnije restaurirana, ispolirana i
smeštena u Meksički muzej gde svako može da joj se divi. Kada je g. Ruz
ugledao masku, počeo je sebi da postavlja pitanja na koja do tada niko nije
uspeo da odgovori: zašto je maska imala dve vertikalne tačke iznad oba oka?
Zašto je maska imala tri tačke ispod desnog oka? Zašto je ispod levog oka
bila samo jedna tačka? Možda su to „znaci za orijentaciju", kao oni koji su
ranije korišćeni u dešifrovanju Poklopca iz Palenke?
Slika 8: Konture jednog dela zidnih slika Bonampaka koje prikazuju
„čudna" stvorenja.
17
Koristeći istu tehniku kao i pre, napravio sam dve providne kopije
maske u boji, stavio ih jednu preko druge, i kada sam poklopio tri tačke
ispod desnog oka, počele su da se pojavljuju razne slike (ilustracija 4],
Kada se providne kopije polože jedna preko druge, kao što se pokazalo
sa tri poklopljene tačke, može se videti složena slika slepog miša koji u
ustima ima perlu, baš kao i kralj Pakal u svojoj grobnici, nagoveštavajući da
i kralj Pakal i slepi miš nose smrt.
Medutim, slepi miš ima i isplažen jezik, kako je obično prikazivan bog
sunca Tonatiuh, koji je predstavljao „davaoca života" (ili rađanja). Kažu
da je Tonatiuh vladao južnim nebom pod okriljem boga Uicilopoktlija.
Znak ispod njegovog jezika koji je pokazivao četiri oblika, označavajući
četiri nebeska ugla, kazuje da je čovek s perlom u ustima upravljao i svim
nebeskim uglovima. Sa druge strane, (ilustracija 5) prikazane su mačje šape,
verovatno jaguarove; na donjem preklopu one formiraju dva mačja oka,
navodeći na neki način posmatrača da „gleda pažljivo" kako ne bi propustio
bilo koju od šifrovanih slika.
Okretanjem istog prikaza naopačke (obrtanjem za 180 stepeni), može
se videti drugi lik koji ima dva lica. Dva Lica je nadimak Jaotla, boga severa,
koji je živeo na tamnom i sumornom severnom nebu. Pošto nikada nije
jasno viđen, kažu da je bio „mračan i tajanstven" ili „dvoličan". On je bio
zao bog i njegova boja bila je crna. Legenda kaže da se Kecalkoatl, dobri
bog, borio sa Joatlom i pobedio. Joatl je zbačen s neba u more gde su
mu oči sijale kao mačje oči u mraku. S jedne strane bio je mačka (tigar),
a s druge „veliki medved", kao što se tvrdi da oči predstavljaju sazvežde
Velikog medveda na noćnom nebu.
Kad se okreću slajdovi, a ovoga puta koristi se vrh nosa kao centar
rotacije, pojavljuje se sledeća slika (ilustracija 7) koja prikazuje čoveka
sa krilima i glavom ptice. Tačke iznad levog oka postaju bradavice nagog
čoveka koji iznad svoje glave ima stvorenje s dva lica. Ova scena prikazuje
mitološku priču u kojoj Kecalkoatl pobeđuje Joatla i uspostavlja vladavinu
nad četiri nebeska ugla.
Ponovnim rotiranjem slajdova, koristeći opet nos kao epicentar
rotacije (ilustracija 8), dobijamo sliku zmijske glave s krilima na čelu, i
tako se potvrduje da je čovek s krilima i perjem takođe zmija, Kecalkoatl.
Sklupčana zmija takođe ima dve perle na vrhu repa, opisujući zvečku zmije
zvečarke.
Kad se poravnaju dva vertikalna indikatora (tačke) iznad desnog oka,
slika podseća na lice načinjeno od bojenog stakla sa cvetom lotosa na čelu
(ilustracija 9), i izgleda kao da nos i usta tog lica imaju blede crte figure koja
„meditira". Glava figure nosi šlem. Mitologija plemena Maja tvrdi da je
Sajtikutli, bog istoka, po božanstvu sličan Sajpi Toteku, mada je iz kasnijeg
perioda. Bio je bog žrtvovanja. Žrtve su spaljivane u posudi za žar koju je on
nosio na leđima, a nosio je i šlem da bi se zaštitio od vreline vatre.
18
Božanstveni cvet lotosa simbolizuje ponovno rođenje i obožavanje
sunca. Ono se svakoga dana ponovo rađa, a lotos otvara svoje latice koje
prate kretanje sunca da bi se zatvorile zajedno sa njegovim zalaskom.
U istoj sceni, ispod lotosa i lica čoveka sa šlemom, nalazi se figura
koja meditira u položaju Bude, a ispod toga glava dečaka sa šeširom od
perja koja nas zagonetno posmatra. Visuljak u obliku slepog miša pokriva
dečakova usta. Kada se ova scena kompjuterski uveća, vidi se detalj visuljka
na kojem je portret kralja Pakala sa karakterističnom visokom frizurom
koja izvire iz dečakovih usta. Njegov nos je mali i ima mačji oblik, zbog čega
dečak podseća na jaguara, alter ego kralja Pakala, duboko poštovanog kod
plemena Maja zbog svog cenjenog krzna zlatnožute boje, koje simbolizuje
boju sunca, pokrivenog braon pegama (Sunčevim).
Perje na šeširu dečaka poistovećuje sa Kecalkoatlom. Zapisi Palenke
navode na to da je kralj Pakal stupio na presto u devetoj godini života.
Kada se ova scena okrene naopačke (okretanjem za 180 stepeni),
krupan prikaz „kamene Olmek-glave" gleda u drugi prikaz belog čoveka
sa bradom ispod nje (ilustracija 10). Covekovo lice naslonjeno je na vrh
zamišljenog slepog miša koji u ustima drži još jednu perlu.
Olmek je bilo indijansko pleme u centralnoj Americi koje je prethodilo
plemenu Maja. Ziveli su u meksičkoj oblasti oko San Lorenca i La Vente na
obali zaliva, okupivši se oko 2000. godine pre nove ere i raspustivši se oko
200 godine nove ere. Istorijski se veoma malo zna o njihovoj kulturi, osim
da su se bavili rezbarenjem ogromnih bazaltnih glava crnačkih/orijentalnih
figura koje su nosile šlemove (ilustracija 10a]. Arheolozi još uvek nisu
otkrili koga ovi likovi predstavljaju. Svakako, jedna od dešifrovanih priča
sa Poklopca Palenke (ilustracija 12) govori o radanju Perjane Zmije,
Kecalkoatla. Scena 1, vrh slike, prikazuje orla sa raširenim krilima kako leti
prema posmatraču. Oko vrata mu vise dve polovine školjke, a ispod njih se
nazire ogromna zmijska glava sa isplaženim jezikom.
Scena 2 iste price (ilustracija 13) takode prikazuje orla na vrhu, s
raširenim krilima, ali ovoga puta kako odleće sa celom školjkom oko vrata.
Iznad toga, na ivici šifrovane slike (zaokruženo), mogu se videti oči kralja
Pakala kako posmatraju sopstveno rađanje.
U donjem delu slike vidi se prikaz glave Olmek sa celom školjkom
na čelu. Ove scene navode na to da je glava Olmek nešto raniji prikaz
Kecalkoatla, a obojica su bili podjednako obožavani.
Ilustracija 10 prikazuje glavu Olmek sa zamišljenim slepim mišem koji
ima perlu u svojim ustima i tako navodi na zaključak da je čovek u grobnici
(čovek s perlom u ustima, kralj Pakal) u drugom životu bio Kecalkoatl
(za Olmeka), baš kao i beli čovek sa bradom (na tlu centralne Amerike
duboko poštovan kao Kecalkoatl). Iz zajedničke scene 9 (naopačke)
može se slobodno reći da dečak sa šeširom od perja (koji nosi lotos,
simbol reinkarnacije), Kecalkoatl, nije bio samo kralj Pakal već u drugim
19