T a s o d i f i y h o l a t la r d a o b y e k tla r n i (su b y e k tlarn i) idrok
qilish y u z a g a k e itirg a n ixtiyorsiz esga tu sh irish b e ta r tib
(x a o ti k ) b o 'l m a s d a n , balki m u a y y a n narsalarga y o ‘nalish
x u su s iy a tig a egadir.
F i k r v a o b r a z l a m i esga t u s h i r i s h n i n g m a z m u n i va
y o ' n a l i s h i n i , avvalgi t a j r i b a l a r n i t o ' p l a n g a n b i l i m l a r —
a s s o t s ia t s i y a l a r b elgilaydi. G o h o in so n t o m o n i d a n esga
t u s h i r i s h t u r t k i l a r i s e z il m a s l i g i s a b a b li u s h b u j a r a y o n
o ‘z i d a n - o ‘zi vujudga k e lg a n d a y tuyuladi.
I x t i y o r s i z e s g a t u s h i r i s h y o ‘n a l g a n , t a s h k i l l a s h g a n
b o ‘lishi u c h u n o b y e k t l a r n i ( s u b y e k tla r n i) id ro k qilish n i
t a s o d i f i y t u r t k i e m a s , b a lk i m a z k u r d a q i q a l a r d a sh a x s
t o m o n i d a n a m a l g a o s h i r i l a y o t g a n m u a y y a n f a o l i y a t
m a z m u n i keltirib c h i q a r a d i . M a s a la n , o ‘qilgan k ito b n in g
m a z m u n i t a ’sirida k ishida u n in g tajribalarini ixtiyorsiz esga
t u s h i r i s h n i n g y o ‘nalganligi va tashkillashtirilganligi ortadi.
M a z k u r m u l o h a z a la r d a n kelib c h i q q a n h o ld a ixtiyorsiz esga
t u s h i r i s h n i ix tiy o rsiz e s d a o lib q o lis h j a r a y o n i s if a t i d a
b o s h q a r i s h m a q s a d g a m u v o f i q . A g a r d a o l i y m a k t a b
o 'q i t u v c h i s i m a ’ruzani m a n tiq li, m a 'n o l i, tartibli, tizimli
a m a l g a o sh irsa , m a s h g ‘u l o t la r d a talab a la rd a oldingi tajriba
m a h s u ll a r in i ta s hkilla shtirish uqu v i ortadi. O d a t d a in so n
o ‘z o ld ig a q o ‘ygan m a q s a d d a n kelib c h iq a d ig a n ixtiyoriy
esga tu s h iris h n i re p ro d u k tiv topshiriq yoki m u a m m o yuzaga
k eltirad i. M a b o d o o kzlashtirilgan m a te r ia ll a r x o t ir a d a p u x ta
m u s t a h k a m l a n g a n b o ‘lsa, u h o l d a ularn i esga tu sh iris h
yengil k e c h a d i. B a 'z a n m a te ria lia rn i h a r q a n d a y v az iya tda,
turli y o s h d a g i in s o n la r t o m o n i d a n eslash im k o n i vujudga
k e l m a s a , u t a q d i r d a q iy i n c h ili k n i o s o n , yengil y e n g ish
m a q s a d i d a faol q id iru v faoliyatini a m alg a osh irish za rur.
B u n d a y y o 'sin d a g i esga tushirish eslash jara y o n i d e b ataladi.
E slash ixtiyoriy e sd a olib qolishga o ‘xshab m u r a k k a b
aqliy h a ra k a t xususiyatiga ega bo lishi m um kin. K a sb-koridan
q a t ’i n a z a r, h a r q a n d a y shaxs oby ek t va subyektlarni o q ilo n a
eslash k o ‘n ik m asin i ega lla shga intilishi (o d a tla n ish i) lozim .
M a ’l u m k i , i n s o n n i n g o ‘z b i l im l a r i d a n f o y d a l a n i s h n i n g
tayyorgarlik darajasi va mahsuldorligi unga bevosita bog liq d ir.
252
www.ziyouz.com kutubxonasi
T a jrib a la rn in g k o ‘rsatishiga q a ra g a n d a , p u x ta , m u s t a h k a m
e s d a olib qolish j a r a y o n i m u v affaqiyatli e sg a tu s h ir i s h n i
t a ’m inlaydi.
S h u n i ta 'k i d l a s h jo iz k i, eslash n in g m u v a ff a q iy a ti k o ‘p
j i h a t d a n r e p r o d u k t iv t o p s h i r i q n i n g m a z m u n i n e c h o g i i q
a n iq , y o rq in , a n i q l a n g a n boMishiga b o g l i q . M a b o d o eslash
j a r a y o n i d a q i y i n c h i l i k l a r v u j u d g a k e l s a , u t a q d i r d a
r e p r o d u k t iv t o p s h ir i q m o h i y a t i d a n kelib c h i q q a n h o l d a
f ik r la s h , x o t i r l a s h k c n g k o l a m d a g i b i l i m l a r d a n t o r r o q
t i z i m l i b i l i m l a r sari y o 'n a l t i r i l i s h i j o i z . B u n i n g u c h u n
d a s t a v v a l n i m a n i e s g a t u s h i r i s h a n i q l a n g a n d a n k e y i n
a s s o t s i a t s i y a i a r n i f a o l l a s h t i r i s h n i a q s a d i d a s o l i s h t i r i s h ,
q i y o s l a s h , f a r q l a s h , o 'x s h a t i s h , a q l i y o p e r a t s i y a l a r d a n
f o y d a la n i s h m a q s a d g a m u v o fiq . E slash x o t i r a n i n g esga
tu sh irish ja ra y o n i singari ta n l a s h yoki sa ra la sh x u s u siy a tig a
ega. Inson n u tq id a a n i q m u ja s s a m la s h g a n v a a n g l a n i lg a n
re p ro d u k tiv to p s h iriq (vazifa, m asala , m u a m m o ) e s l a s h
n in g keyingi aqliy h a r a k a tg a yo'n a ltirilg an lig i tu fa y li x o tira
m a h s u i i n i n g e n g m u h i m i n i a jra tib y o k i t a n l a b o l i s h g a
y o r d a m beradi.
E s l a s h n i n g m u v a ff a q iy a ti k o ‘p j i h a t d a n u n i a m a l g a
o s h iris h d a aqliy usul va v o sita la rd a n q a n d a y f o y d a la n i s h g a
b o g ’liq. X o tira n in g m u h i m vositalari q a to r i g a q u y id a g ila r
kiradi: m ateria lla rn i ( k o i a m i va h ajm iga b i n o a n ) e s la s h n in g
r e j a s i n i t u z i s h ; o b y e k t v a s u b y e k t m o h i y a t i h a m d a
xususiyatiga m u ta n o s ib o b ra z la rn i (tim so llarn i) k o ‘z o ‘ngiga
keltirish; bilvosita assotsiatsiyaiarni p a y d o qiluvchi m a q s a d g a
y o ‘n altirilgan ichki va tash q i turtki ( m o tiv )la rn i q o ‘z g ‘atish
va boshqarish.
E s l a s h n i n g m u v a f f a q i y a t l i k e c h i s h i k o ‘p j i h a t d a n
r e p r o d u k t i v t o p s h i r i q n i b a j a r i s h n i n g q a n c h a l i k a s o s -
lan g an lig ig ajid d iy b o g ‘liq. M u a m m o n i n g a s o s la n g a n lig i u n i
shaxs t o m o n i d a n an g lash sari yetaklaydi.
Eslash j a r a y o n i o ‘t m i s h ta a s s u r o tl a r i n i o d d i y t a r z d a
esga t u s h iris h g in a e m a s , balki u oldingi b i l im l a r n i n g y a n g i-
lari bilan a lo q a g a kirishuvi, y a n g ic h a ta rtib g a k eltirilishi,
c h u q u r r o q an g la n ish d arajasiga o ‘sib o ‘tishi h a m d i r .
www.ziyouz.com kutubxonasi
Dostları ilə paylaş: |