Odluk u o proglašenju Regionalnog parka „Komovi“

o proglašenju Regionalnog parka „Komovi“ za teritoriju Glavnog grada Podgorica sadržan je u članu 55 stav 3 Zakona o zaštiti prirode ("Sl. list CG", br. 51/08, 21/09, 40/11 i 62/13).
Navedenom Odlukom se dio planinskog masiva Komova, koji se nalazi na teritoriji Glavnog grada Podgorica proglašava zaštićenim prirodnim dobrom od lokalnog značaja.
Shodno definisanoj proceduri pokrenuta je inicijativa za proglašenje dijela planinskog masiva Komova zaštićenim prirodnim dobrom od lokalnog značaja, u kategoriji regionalni park, a istu je podržala Kancelarija UN za razvoj kroz Projekat Jačanja održivosti sistema zaštićenih područja u Crnoj Gori – Komponenta II.
Shodno navedenom pristupilo se izradi stručne podloge – Studije zaštite. Kako se istom nesporno utvrdilo da dati prostor posjeduje svojstva i vrijednosti koje treba zaštiti to se pristupilo donošenju Odluke o proglašenju Regionalnog parka „Komovi“. Shodno članu 55 stav 3 Zakona o zaštiti prirode, Glavni grad Podgorica donosi odluku da dio planinskog masiva Komova, koji se nalazi na njegovoj teritoriji proglasi Regionalnim parkom „Komovi“.
Naime, navedenom odredbom definisano je da regionalni park, park prirode, spomenik prirode i predio izuzetnih odlika, koji se nalazi na području jedinice lokalne samouprave proglašava odlukom skupština jedinice lokalne samouprave, po prethodno dobijenoj saglasnosti Ministarstva i mišljenja ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Dalje, u članu 40 precizirano je da je regionalni park prostrani prirodni ili dijelom kultivisani lokalitet kopna ili mora, odnosno kopna i mora sa ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti i predionim vrijednostima. U regionalnom parku i parku prirode zabranjeno je vršiti radnje i aktivnosti i obavljati djelatnosti kojima se ugrožavaju obilježja, vrijednosti i uloga parka. Na

in vršenja radnji i obavljanja aktivnosti i koriš

enje prirodnih dobara u regionalnom parku i parku prirode utvrđuje se aktom o proglašenju, u skladu sa Zakonom, dok je u članu 57 dat oblik i sadržaj akta o proglašenju. Nakon proglašenja Regionalnog parka, donosi se prostorni plan posebne namjene u skladu sa članom 21 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, od strane nadležnog Ministarstva.
Regionalni park „Komovi“ obuhvata djelove teritorije Glavnog grada Podgorica i njegova površina iznosi 13.23 ha.
U članu 3 Odluke date su osnovne odlike zbog kojih se prostor Regionalnog parka „Komovi“ stavlja pod zaštitu. Područje planinskog masiva Komova karakteriše visok stepen biodiverziteta - specijskog i ekosistemskog - koji se ogleda u prisustvu velikog broja endemičnih i reliktnih biljnih vrsta i fitocenoza. Na području Komova prisutan je određeni broj lokalnih endema koji predstavljaju najznačajniji element visokoplaninske flore ovog područja. Flora Komova obiluje i velikim brojem dinarskih i balkanskih endema.
Posebnu vrijednost genofonda vaskularne flore ovog prostora, pored endema, čine i reliktne vrste biljaka. To su biljke tercijarne starosti tzv. tercijarni i glacijalni relikti (ostaci flore ledenih doba, rasprostranjene su u najvišim regionima planina na refugijalnim i hladnim staništima kakvi su snježanici, sipari i rudine na kojima se snijeg dugo zadržava).

Na Komovima su prisutne posebno vrijedne šumske zajednice, jedinstveni primjerci mahovina i gljiva. Od faune registrovani su značajne vrste ptica, gmizavaca, vodozemaca, puževa i sisara.

U periodu od 2007 – 2009. godine u Crnoj Gori se sprovodio Program važnih biljnih staništa (IPA programme). Ovaj program je imao za cilj da identifikuje i sačuva mrežu najboljih staništa (tzv. sajtova) za divlje vrste biljaka, gljiva kao i njihove habitate širom svijeta kako bi se omogućilo njihovo dugoročno očuvanje. Identifikovani IPA sajtovi nijesu zakonski obavezujući za datu državu, ali su oni najbolja referenca za određivanje onih područja značajnih za biljne vrste, gdje je moguće ostvariti najviši stepen zaštite, na osnovu postojećih zakonskih odredbi. Osim toga IPA identifikovani sajtovi predstavljaju osnovu za implementaciju Direktive habitata EU i formiranje mreže - Natura 2000, što je naša obaveza u procesu pristupanja EU. Komovi zadovoljavaju 2 kriterijuma IPA Programa, i to: A i C. Kriterijum A - Komovi su područje na kojem je prisutna populacija/e jedne ili više vrsta koje su od globalnog ili evropskog značaja za zaštitu. Kriterijum C – Komovi su primjer staništa od globalnog ili evropskog značaja za zaštitu ili botaniku. Na ovom prostoru je prepoznato 5 habitata. Osim biljnih vrsta, na Komovima su registrovane i životinjske vrste koje su od globalnog ili evropskog značaja za zaštitu. Od krupnih sisara prisutni su vuk, medvjed i ris.
U odredbama člana 4 data su generalna polazišta načina zaštite i razvoja Regionalnog parka „Komovi“, dok su u članu 5 definisane zone sa propisanim režimima zaštite. Odredbama člana 6 definisane su mjere kojima će se obezbijediti zaštita i očuvanje odlika zbog kojih je dati prostor i zaštićen.
Aktom je određen upravljač Regionalnog parka ''Komovi'' (član 7) do donošenja akta o osnivanju privrednog društva. Očuvanje, unaprjeđenje i održivo korišćenje prirodnih resursa Regionalnog parka „Komovi“ sprovodi se prema Planu upravljanja, koji donosi organ lokalne samouprave uz saglasnost Ministarstva, na period od pet godina (član 8). Plan upravljanja ostvaruje se godišnjim programom upravljanja koji donosi upravljač, a na koji saglasnost daje nadležni organ lokalne uprave (član 9). Pored navedenog Upravljač je dužan da donese i Pravilnik o unutrašnjem redu i službi zaštite (član 10). Osniva se Savjet Regionalnog parka ''Komovi'', radi uključivanja relevantnih subjekata i davanja prijedloga i mišljenja u procesu donošenja odluka (članovi 11, 12 i 13).

Sredstva za rad upravljača obezbjeđuju se iz budžeta jedinice lokalne samouprave, od naknada za korišćenje zaštićenog prirodnog dobra i donacija, kao i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

I Z V J E Š T A J

O SPROVEDENOJ JAVNOJ RASPRAVI O NACRTU

ODLUKE O PROGLAŠENJU REGIONALNOG PARKA „KOMOVI“ ZA TERITORIJU GLAVNOG GRADA - PODGORICA

U skladu sa članom 57a Zakona o zaštiti prirode (''Sl.list CG'', br. 51/08, 21/09, 40/11 i 62/13), kao i odredbama Odluke o učešću lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova („Sl. list CG'' - opštinski propisi“, br. 37/11 i 30/12) definisana je obaveza predlagača akta da obezbijedi javni uvid i organizuje javnu raspravu o nacrtu akta o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra.

U skladu sa navedenim, u okviru postupka usvajanja Odluke o proglašenju Regionalnog parka ''Komovi'', Gradonačelnik Glavnog grada donio je zaključak broj 01-031/14-4909 od 25. septembra 2014. godine, kojim se utvrđuje Nacrt navedene Odluke i isti stavlja na javnu raspravu.

Javna rasprava trajala je u periodu od 26. septembra 2014. do 10. oktobra 2014. godine. Javnost je obaviještena o organizovanju javne rasprave putem web sajta Glavnog grada, sa koga je moguće i preuzeti Nacrt navedenog dokumenta, objavljivanjem podliska u dnevnom listu ''Pobjeda'' i upoznavanjem nevladinog sektora preko NVO ''CRNVO''.

U navedenom periodu Nacrt predmetne Odluke sa Studijom zaštite za Regionalni park „Komovi“, bio je dostupan u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada Podgorice.

Prva opšta javna rasprava o datom dokumentu održana je 01. oktobra 2014. godine sa početkom u 11:00h u KIC-u „Budo Tomović“ i istoj su prisustvovali pomoćnica sekretara u Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, zaposleni u Sektoru za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, kao i menadžer Glavnog grada, predstavnici službi i organa Glavnog grada, Borko Vulikić iz UNDP-a, ekspert angažovan od strane UNDP-a Snežana Dragićević i predstavnici medija, dok zainteresovanih građana nije bilo.

U uvodnom dijelu, pomoćnica sekretara upoznala je prisutne sa značajem ovog dokumenta za Glavni grad i Crnu Goru, kao i sa činjenicom da je cjelokupni postupak sproveden u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. U svojoj prezentaciji pomoćnica je ukazala da je Inicijativu za proglašenje dijela planinskog masiva Komova zaštićenim prirodnim dobrom u kategoriji regionalni park, pokrenuo Glavni grad i opštine Andrijevica i Kolašin, te da je ista podržana kroz projekat ''Jačanja održivosti sistema zaštićenih područja u Crnoj Gori – Komponenta II'' koji implementira Kancelarija Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), a finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF). Dalje, u prezentaciji je istaknuto da se očuvanje, unaprjeđenje i održivo korišćenje prirodnih resursa Regionalnog parka „Komovi“ sprovodi prema Planu upravljanja, koji donose organi zaštite životne sredine u lokalnim samoupravama, na period od pet godina. Plan upravljanja se ostvaruje donošenjem godišnjeg programa upravljanja, koji donosi upravljač, a na koji saglasnost daju navedeni organi.

Menadžer Glavnoga grada se zahvalio na izradi ovog značajnog dokumenta i iskazao podršku datom procesu.

Opšta javna rasprava u Mjesnoj zajednici ''Ubli'', održana je 06. oktobra 2014. godine, sa početkom u 11:00h, u sali mjesne zajednice i istoj su prisustvovali predstavnici Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, predstavnik UNDP-a i desetak građana.

Nakon uvodne riječi i upoznavanja građana sa Nacrtom dokumenta, predsjednik MZ Milenko Pavićević, je istakao da podržava ideju proglašenja Regionalnog parka ''Komovi'' i ukazao na probleme sječe šume, izgradnje velikog broja vikendica oko Bukumirskog i Rikavačkog jezera, kao i da mještani sa teritorije Kuča nijesu zadovoljni brigom nadležnih organa o tom području. Sekretar MZ Milovan Pavićević se složio sa iznijetim i rekao da će svoje prijedloge i sugestije dostaviti pisanim putem.

Adv. Radomir Prelević, pozdravio je sve prisutne u ime ''Fonda za razvoj Kuča Marko Miljanov'', napominjući da se stanovnici porijeklom sa ovog područja sve više okreću Kučima i da kučke planine predstavljaju polovinu teritorije plemena Kuča. Elaborirajući dokument g-din Prelević je pojasnio neke istorijske činjenice i priložio kopiju dokumenta ''Ugovor plemena Kuča'' iz 1922. godine. Takođe je upoznao prisutne sa aktivnostima koje je imenovani Fond uradio i koje planira realizovati, a sve u cilju poboljšanja života na tom području. Kada je u pitanju sami dokument imenovani je imao niz primjedbi, a koje se odnose na proširenje granica parka, proširenje II zone zaštite, termine i pojmove iz same odluke. G-din Prelević je od strane predstavnika Sekretarijata zamoljen da iznijete prijedloge i sugestije dostavi i u pisanoj formi.

G-din Jelenko Mijović, se interesovao da li će građani sa tog područja morati da plaćaju naknadu za ulazak u park i složio se da granice parka i zaštitnih zona treba proširiti, navodeći konkretne primjere.

Predstavnici Sekretarijata su objasnili prisutnim građanima sve u vezi sa nacrtom Odluke i pojasnili da se istom ne mogu regulisati sva pitanja, već da će određeni dio njih rješavati kroz izradu plana upravljanja, kao i kroz budući rad savjeta Regionalnog parka.

Opšta javna rasprava u Mjesnoj zajednici ''Lijeva rijeka'', održana je 07. oktobra 2014. godine, sa početkom u 11:00h, u sali mjesne zajednice i istoj su prisustvovali predstavnici Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, predstavnik UNDP-a i desetak građana.

Uvodnu riječ je imao predsjednik mjesne zajednice Pavle Boričić, nakon čega su predstavnici Sekretarijata prisutne upoznali sa Nacrtom Odluke.

Mještanina g-dina Čeda Dujovića, je interesovalo da li će biti dozvoljena rekonstrukcija postojećih objekta u naseljima i katunima koji će biti obuhvaćeni budućim granicama parka, kao i da li će stanovnici sa tih područja plaćati ulazak u isti.

G-din Dragoljuba Dujović je pitao da li će biti izgrađena infrastruktura i da li će biti definisano branje i korišćenje ljekovitog bilja i plodova.

G-din Vlado Dabetić je istakao da Komovi predstavljaju izvor zarade lokalnom stanovništvu, da je probijen put do podnožja planine, kao i da pojedini djelovi izgledaju sablasno zbog intezivne sječe šume.

G-din Miodrag Marović je u nastavku diskusije rekao da katastarskoj opštini Brskut, pripada značajan dio ovog regionalnog parka, da je ograničena sječa šume do 20m³ za privatno domaćinstvo i da svakako treba uvesti naplatu naknade za sve koji posjećuju budući park ali ne i mještanima, kao i da treba povesti računa o zaštiti borovnjaka.

G-din Luka Dujović smatra da je trebao biti prisutan i neko ispred Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume i istakao da se Komovi više ne mogu prepoznati, da je sječa šume tolika da može doći do erozije i predložio pošumljavanje. G-din Radomir Dujović se složio sa prethodnikom, iznio podatke koliko je domaćinstava izdizalo na katune i predložio obaveznu zaštitu borovnjaka, jer je već bilo incidenata prilikom branja.

G-dina Martina Čađenovića je interesovalo da li će se za dozvole za sječu šume obraćati budućem upravljaču parka i predložio donošenje uredbe kojim bi se zabranila gradnja objekata osim za ljude sa tog područja.

Predstavnici Sekretarijata su prisutnim građanima odgovorili na pitanja u vezi sa nacrtom Odluke i pojasnili da se istom ne mogu regulisati i riješiti sva pitanja, već da će se određeni dio njih rješavati kroz izradu plana upravljanja, kao i kroz budući rad savjeta Regionalnog parka

Završna javna rasprava je održana u prostorijama KIC-a Budo Tomović, dana 10. oktobra. 2014. godine, sa početkom u 11:00h. Istoj su prisustvovali pomoćnik sekretara u Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, zaposleni u Sektoru za zaštitu životne sredine i održivi razvoj Sekretarijata, predstavnici medija i zanteresovani građani.

Nakon prezentacije o sadržaju datog akta, učešće je uzeo predstavnik NVO ''Rikavačko jezero'', g-din Dušan Rašović, koji je istakao značaj proglašenja Regionalnog parka u što skorije vrijeme, zatražio proširenje granica parka i stavljanja Rikavačkog jezera u II zonu zaštite, inkorporiranje običajnog prava u akt o proglašenju, te da se spriječi izgradnja objekata oko Bukumirskog i Rikavačkog jezera.

G-din Miloš Milić, osnivač NVO u Kučima, se slaže da se usvoji sve što stoji u Nacrtu Odluke, kako bi se što prije zaštitila planina i iznio svoj stav da su Komovi najljepši dio Crne Gore.

Odbornik g-din Vladimir Čađenović, je istakao da se mnogo ranije trebalo posvetiti ovom pitanju i da se zbog devastacije prostora prilično kasni sa donošenjem ovog akta. Takođe ga je interesovalo da li će naselje Veruša biti van granica parka, da li će biti omogućena rekonstrukcija postojećih objekata u postojećim gabaritima i dao konkretni predlog da granice parka obuhvate i kat. opštinu Brskut.

Nakon održane završne javne rasprave Gradonačelnik Glavnog grada je donio zaključak broj 01-031/14-4909/1 od 10.10.2014. godine, kojim se produžava trajanje javne rasprave o Nacrtu Odluke o proglašenju Regionalnog parka ''Komovi'', u trajanju od sedam dana.

Produžena javna rasprava trajala je u periodu od 13. oktobra 2014. do 20. oktobra 2014. godine. Javnost je o istom obaviještena putem web sajta Glavnog grada, objavljivanjem oglasa u dnevnom listu ''Pobjeda'' i upoznavanjem nevladinog sektora preko NVO ''CRNVO''.

Završna javna rasprava je održana u prostorijama KIC-a Budo Tomović, dana 16. oktobra 2014. godine, sa početkom u 11:00h. Istoj su prisustvovali pomoćnik sekretara u Sekretarijatu za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, zaposleni u Sektoru za zaštitu životne sredine i održivi razvoj Sekretarijata, predstavnici medija i zanteresovani građani.

U uvodnoj riječi pomoćnik sekretara upoznao je prisutne sa Nacrtom predmetnog dokumenta i sprovedenim postupkom.

Učešće u raspravi su uzeli odbornici Skupštine glavnog grada g-đa Snežana Pantović, g-đa Nataša Tomović i g-din Dragutin Klikovac, kao i predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma g-đa Ana Pavićević.

Odbornica g-đa Snežana Pantović, je pozdravila donošenje odluke i ukazala na potrebu da se upravljanje datim prostorom što bolje organizuje, te da nam dobra praksa u nekom od nacionalnih parkova treba poslužiti kao primjer. Takođe ona je ukazala da treba kontaktirati što više ljudi sa terena i stimulisati ih da se uključe i daju svoj doprinos radi boljeg funkcionisanja parka.

Odbornica g-đa Nataša Tomović, je istakla da je za dati prostor emotivno vezana, napominjući da je njen ujak Pavle Milošević, poznati crnogorski alpinista, u čiju čast se svake godine organizuje memorijal, imao životnu želju da se prostor Komova stavi pod zaštitu. Kao konkretan prijedlog ukazala je na potrebu markiranja planinarskih staza na datom području.

Odbornik Dragutin Klikovac, je iznio bojazan kako će budući park funkcionisati, navodeći različite primjere devastacije prostora i životne sredine u okolini Glavnog grada.

Zaključak svih prisutnih je bio da je izuzetno važno što prije Komove proglasiti Regionalnim parkom, donijeti plan upravljanja i formirati zajednički organ kojem će biti povjereno upravljanje.

U roku predviđenom za trajanje javne rasprave, na adresu Sekretarijata dostavljene su sljedeće pisane primjedbe:

- Sekretarijat za finansije -

Generalna primjedba:

Odnosi se način finansiranja upravljača, tj. njegovo finansiranje iz Budžeta Glavnog grada u skladu sa godišnjim programima, planovima i projektima u oblasti zaštite životne sredine, što će predstavljati opterećenje za isti.

Komentar: /

Kao pojedinačna primjedba navedeno je sljedeće:

U članu 11, stav 3, treba definisati organ koji je nadležan za davanje saglasnosti na akt upravljača kojim se utvrđuje visina i način plaćanja naknade.

Komentar: usvojena

- Sekretarijat za lokalnu samoupravu -

Načelne primjedbe:

Pravni osnov za donošenje Nacrta predmetne odluke treba da glasi:

"Na osnovu člana 55 stav 3 i 4 a u vezi sa članom 40 i 57 Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br. 51/08, 21/09, 40/11 i 62/13) i člana 48 Statuta Glavnog grada Podgorice ("Sl.list RCG" - opštinski propisi br. 28/06 i "Sl.list CG"- opštinski propisi br. 39/10 i 18/12), po predhodno dobijenoj saglasnosti Ministarstva i mišljenja Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Skupština Glavnog grada - Podgorice na sjednici održanoj ________ dana 2014.godine donijela je".
Ovo iz razloga što je u članu 55 stav 3 Zakona propisano da se regionalni park koji se nalazi na teritoriji jedinice lokalne samouprave proglašava odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave, po predhodno dobijenoj

saglasnosti Ministarstva i mišljenja ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a u skladu sa Pravno-tehničkim pravilima za izradu propisa ("Sl.list CG", br.2/10), Poglavlje B. Izrada podzakonskih akata, tačka 3. Sistematika i struktura podzakonskog akta, podtačka 3.5 u kojoj je propisano da kada je organ koji donosi podzakonski akt obavezan da predhodno pribavi saglasnost ili mišljenje nekog drugog organa, preambula treba da sadrži i naziv organa koji je dao saglasnost, odnosno mišljenje za donošenje pravnog propisa.

Takođe, kod pravnog osnova pored stava 3 člana 55 treba da stoji i stav 4 u kojem je propisano da odluku o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra koje se nalazi na teritoriji dvije ili više jedinice lokalne samouprave donose skupštine jedinice lokalne samouprave na čijim se teritorijama nalazi to dobro.

Član 1 stav 1 Nacrta odluke treba da glasi.

"Ovom odlukom se dio planinskog masiva Komova, koji se nalazi na teritoriji Glavnog grada Podgorice, proglašava zaštićenim prirodnim dobrom od lokalnog značaja i čini dio Regionalnog parka "Komovi".

"Alternativa: "Ovom odlukom proglašava se zaštićenim područjem dio planinskog masiva Komova, Gornje Stravče, Veruša i Opasanica pod nazivom Regionalni park "Komovi", kao zaštićeno prirodno dobro od lokalnog značaja."

U članu 55 stav 4 Zakona propisano je da se regionalni park koji se nalazi na području jedinice lokalne samouprave proglašava odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave, a ne stavlja pod zaštitu. Takođe shodno članu 35a u vezi sa članom 56 stav 5 prirodna dobra se razvrstavaju i mogu biti međunarodnog, nacionalnog i lokalnog značaja, pa isto treba propisati u članu 1 nacrta odluke.

Komentar: djelimično usvojena. U skladu sa mišljenjem Ministarstva održivog razvoja i turizma u preambuli Nacrta odluke ne treba da stoji poziv na odredbe članova 40 i 57 Zakona o zaštiti prirode. Takođe ostaje pozivanje samo na stav 3 člana 55 iz razloga što se predmetna Odluka donosi samo za teritoriju Glavnog grada. Usvojen je dio koji se odnosi na preambulu a odnosi se na saglasnost Ministarstva i mišljenje Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Kao pojedinačne primjedbe navedeno je sljedeće:

- U član 2 stav 2 prije riječi "površina" treba da stoji riječ "ukupna";

- U članu 2 stav 3 da glasi: "Opis granica, zaštitne zone i spisak katastarskih parcela zaštićenog područja po režimima zaštite, kao i grafički prikaz granica zaštićenog područja i zaštitne zone, koji su sastavni dio ove odluke";

- U stavu 2 istog člana riječ ‘’zasnivaće’’ zemjenjuje se riječju: ‘’zasniva’’;

- U članu 5 riječi: ‘’definisane su zone zaštite na kojima se sprovode režimi zaštite II I II stepena’’, zamjenjuju se riječima: ‘’određuju se režimi zaštite II i III stepena’’, u skladu sa članom 54 Zakona;

- Poslije člana 13 dodaje se novi član u kojem treba propisati rok u kojem je upravljač obavezan da donese akt iz člana 10 Nacrta odluke (Pravilnik o unutrašnjem redu I čuvarskoj službi).

Komentar: usvojene

- Uprava za šume -

Sugestija

Područje Parka zahvata kompletnu GJ-cu Opasanica - Travska gora. U okviru iste je druga zona zaštite u kojoj je zabranjen bilo koji oblik komercijalne djelatnosti i eksploatacije prirodnih resursa, i koja obuhvata površinu od 270.33 ha, površina pod šumom koje su i u dosadašnjem periodu tretirane kao zaštitne šume, tako da predloženo zoniranje predstavlja kontinuitet u dosadašnjem gazdovanju.

Potenciramo potrebu jače kontrole u sprečavanju bespravne gradnje u neposrednoj blizini Rikavačkog i Bukumirskog jezera, sa čime Uprava za šume pokušava da se izbori kroz duži vremenski period.

Komentar: prihvaćena

Generalne napomene

U nacrtu Odluke stoji da se u zoni dva zabranjuje lov u potpunosti, a trebalo bi navesti činjenicu da se može vršiti selektivni odstrel u slučaju pojave zaraznih bolesti kod životinja. Takodje lovni zabrani koji su definisani u lovnoj osnovi "Komovi", se u potpunosti ne poklapaju sa zonom dva u kojoj se zabranjuje lov, tako da bi u daljoj komunikaciji granice zona trebalo usaglasiti

Komentar: djelimično usvojena. Zone zaštite su date u skladu sa smjernicama iz Studije zaštite i iste se ne moraju poklapati sa zonom lovnog zabrana. U Odluci je uvrštena odredba kojom se u II zoni zaštite omogućava lov u izuzetnim slučajevima zaštite divljih vrsta biljaka i životinja, očuvanja prirodnih staništa i zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi;

U Članu 7. stav 2, odnosno Članu 10. stav 1 Odluke, između ostalog, navodi se:

Upravljač ima prava i obaveze naročito da:

- donese godišnji program upravljanja;

- akt o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi;

- organizuje službu zaštite;

- obezbijedi sprovođenje mjera zaštite;

- obezbijedi održivo korišćenja prirodnih resursa;

- učestvuje u postupcima izdavanja saglasnosti i odobrenja,

- upravljač je dužan da obezbijedi unutrašnji red i čuvanje zaštićenog prirodnog dobra u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi koji se donosi uz saglasnost nadležnih organa.

Uprava za šume, na područjima navedenih GJ-ca, šumom i šumskim zemljištem gazduje na osnovu važećih Programa gazdovanja šumama, na koje mišljenje daje Ministarstvo turizma i održivog razvoja, a saglasnost Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Sve aktivnosti gazdovanja šumama obavljaju se u skladu sa Zakonom o šumama (‘’Sl.list RCG’’ br.74/10) i pratećim pravilnicima.

Sva navedena prava i obaveze u okviru su poslova i radnih zadataka zaposlenih u Upravi za šume, odnosno predviđeni su aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Iz Odluke nije moguće iskristalisati moguće preplitanje, ili u najgorem slučaju, eventualno ograničavanje Zakonom već utvrđenih nadležnosti Uprave za šume.