Oebs skup u Berlinu 2014



Yüklə 22,58 Kb.
tarix14.05.2018
ölçüsü22,58 Kb.
#43551


OEBS - Skup u Berlinu 2014.
U Berlinu je, 12 i 13 novembra, u Ministarstvu inostranih poslova Nemačke, održan vrlo interesantan i vrlo važan međunarodni skup, o kome naši mediji nisu dovoljno ili nisu uopšte informisali javnost. Nalazim da je potrebno da bar jevrejska javnost i oni koji posećuju sajt JOZ (a njih nije malo) saznaju nešto o pomenutom skupu, izlaganjima i preporučenim zaključcima. Zato ću ukratko izneti svoje utiske.
Povodom 10 godišnjice Berlinske deklaracije o borbi protiv antisemitizma, donete na konferenciji OEBS-a 2004. godine u Berlinu, 12 i 13 novembra ove godine, održan je prigodan sastanak učesnika visokog nivoa, kao i Foruma civilnog društva.

Nacionalne OSCE (OEBS) delegacije predvodili su ministri inostranih poslova zemalja učesnica, ambasadori i visoki funkcioneri vlada: SAD, Albanije, Nemačke, Jermenije, Austrije, Azerbejdžana, Belgije, Kanade, Danske, Španije, Estonije, Finske, Francuske, Velike Britanije, Grčke, Mađarske, Islanda, Italije, Makedonije, Litvanije, Malte, Monaka, Norveške, Holandije, Poljske, Rumunije, Rusije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Švedske, Češke, Turske, Ukrajine, Izraela i Švajcarske kao zemlje koja predsedava OEBS u ovom periodu. Skupu su takođe prisustvovale i u radu uzele aktivno učešće i veliki broj međunarodnih organizacija i institucija kao što su: ECRI, ITF ili IHRA, ICCA, PACE, UNESCO, UNHCR, OHCHR i mnoge druge. Organizacije civilnog društva, Abraham centar, Američki jevrejski komitet, Centar Ana Frank, Kuća Ane Frank, ADL, AAJC, VDK, fondacija Axel Spriger, B´nai B´brit International, CEJI, Claims Conference, CST, Rabinska evropska konferencija, EUJS, CDEC, Fondacija Fridrih Ebert, Fondacija Heinrih Bell, veliki broj jevrejskih zajednica, NCSEJ, mnogi jevrejski muzeji, Svetski jevrejski kongres, Ruski jevrejski kongres, SACC by JEC, Centar Simon Wiesental, Terraforming, New York Times i mnogi drugi.

Rad skupa odvijao se u osam radnih grupa na kojima se diskutovalo o vrlo interesantnim temama. Učesnici timova koji su vodili organizovanu diskusiju u svakoj od osam grupa bili su predstavnici političkog i društvenog života visokog ranga, kao i vrlo visoki predstavnici jevrejskih organizacija i institucija.

Prva grupa je razgovarala o osnaživanju političkih rukovodstava država u borbi protiv antisemitizma.

Zatim, II grupa je razmatrala izazove u vezi sa bezbednošću Jevreja i jevrejskih zajednica.

Na III grupi je tema bila kako se suprotstaviti antisemitizmu koji se manifestuje na internetu.

IV grupa je upozorila na odnos između nacionalizma i antisemitizma.

Reagovanje na negiranje Holokausta i iskrivljavanje istorije bila je tema V radne grupe.

VI grupa je ukazala na porast antisemitizma vezano za sukobe na Bliskom istoku.

VII grupa je diskutovala o uticaju nedavnih izazova na upražnjavanje verskih obreda.

I na kraju VIII grupa je razmatrala kako podsticati civilne društvene mreže na borbu protiv antisemitizma.

Osim sastanaka radnih grupa, koje su se održavale paralelno po četiri u isto vreme tako da je svaki učesnik skupa mogao da učestvuje samo u dve od osam grupa, održane su i dve plenarne sednice.

Na otvaranju sednice, Forum civilnog društva o antisemitizmu, govorili su:



Michael Roth, Nemački državni ministar za Evropu, održao je pozdravni govor na Forumu civilnog društva.

Felix Klein, ambasador, specijalni predstavnik Saveznog ministarstva spoljnih poslova Nemačke, za odnose sa jevrejskim organizacijama.

Heidi Grau, ambasador, šef OEBS-a predsedavajući radne grupe, švajcarskog saveznog odeljenja za inostrane poslove.

Rabbi Andrew Baker, lični predstavnik OEBS-a i predsedavajući OEBS-a za borbu protiv antisemitizma,

Cristina M. Finch, šef odeljenja za toleranciju i protiv diskriminacije u ODIHR-u.

Na prvoj plenarnoj sednici panelisti (grupa koja je vodila organizovanu diskusiju) bili su

Daniel Bodnar, predsednik upravnog odbora, Fondacije akcije i zaštite, Mađarska.

Ilja Sichrovsky, osnivač i generalni sekretar Muslimansko-Jevrejske konferencije (MJC).

Jane Braden-Golay, predsednik Evropske unije jevrejskih studenata (EUJS)

Hanne Thomas, koordinator radne grupe za obrazovanje o antisemitizmu, Nemačka.

Karen polak, direktor projekta Kuće Ane Frank, Holandija.

Vitalii Bobrov, koordinator obrazovnih programa ukrajinskog centra za studije o Holokaustu.

Moderatori na ovoj plenarnoj sednici su bili:

Deidre Berger, direktor Američkog jevrejskog komiteta (AJC), Ramer institut za –nemačko-jevrejske odnose u Berlinu.

Juliane Wetzel, stariji istraživač i stariji član uprave Centra za istraživanje antisemitizma pri tehničkom univerzitetu u Berlinu.

Na drugoj plenarnoj sednici, koja se održala posle sastanaka radnih grupa, govorio je Gideon Bahar, ambasador, direktor odelenja za borbu protiv antisemitizma pri ministarstvu spoljnih poslova Izraela.

Moderatori su bili Deidre Berger i Juliane Wetzel.

Drugog dana, posle uvodnih napomena održana su dva panela. Prvi panel: Od 2004 do 2014; prezentacija napora širom OSCE regiona od donošenja Berlinske deklaracije do danas. Učesnici panela su bili Miroslav Lajčak, zamenik premijera i ministar spoljnih i evropskih poslova Slovačke, Lynne Yelich, ministar spoljnih poslova Kanade, Paavo Lipponen, bivši premijer Finske, Tzachi Hanegbi, zamenik ministra inostranih poslova Izraela. Moderator je bila Melissa Eddy, dopisnik New York Taimes-a iz Berlina.



Drugi panel: Od reči do dela, suprotstavljanje savremenom antisemitizmu.

Učesnici su bili Petra Pau, podpredsednik Nemačke vlade, Cristian Ahlund, predsedavajući evropske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije pri evropskom savetu, Heiner Bielefeldt, specijalni izvestilac UN za slobodu izražavanja vere ili uverenja, John Mann, suosnivač i predsedavajući Interparlamentarne koalicije za borbu protiv antisemitizma ICCA, Michael Georg Link, direktor ODIHR-a.

Visoki predstavnici civilnog društva na svom forumu imali su temu: Aktiviranje baze – preporuke civilnog društva.

Učesnici ovog panela bili su Deidre Berger, direktor Američkog jevrejskog komiteta (AJC,) Ramer institut za –nemačko-jevrejske odnose u Berlinu, Jane Braden-Glay, predsednik evropske unije jevrejskih studenata (EUJS), Yury Kanner, predsednik Ruskog jevrejskog kongresa, Ilja Sichrovsky, osnivač i generalni sekretar muslimansko-jevrejske konferencije (MJC), Juliane Wetzel, stariji istraživač i stariji član uprave Centra za istraživanje antisemitizma pri tehničkom univerzitetu u Berlinu, Michael Whine, direktor vladinih i međunarodnih poslova, zajednice bezbednosti i poverenja (CST,) Velika Britanija, Cristina M. Finch, šef odeljenja za toleranciju i protiv diskriminacije u ODIHR.



Skup je završen na kraju drugog dana zasedanja, završnim odredbama koje su u svojim govorima istakli Rabbi Andrew Baker, lični predstavnik OEBS-a i predsedavajući OEBS-a za borbu protiv antisemitizma, i prvi potpredsednik i ministar inostranih poslova Srbije, gospodin Ivica Dačić Stavovi i govori, koje smo čuli 12 i 13 novembra 2014. godine u Berlinu morali bi nas zabrinuti jer ukazuju na porast antisemitizma (prema nekim izvorima 382%) u svetu. Mnoga izlaganja su bila brilijantna. Nažalost, nisam u mogućnosti da vam sve prenesem niti da vam dočaram pozitivno raspoloženje koje je vladalo na skupu, kao ni da vam nabrojim veliki broj pojedinačnih susreta u “kuloarima“ prilikom kojih je najčešće razgovarano o događanjima u jevrejskim zajednicama i o samim jevrejskim zajednicama sa prostora bivše Jugoslavije.

Obeležavanje desete godišnjice konferencije OEBS na kojoj je doneta Berlinska deklaracija 2004. o obavezujućoj borbi protiv antisemitizma, bila je dobra prilika da se zbog kontinuirano narastajućeg oživljavanja antisemitizma održi ovaj skup visokog nivoa i da se, pozivajući se na „Berlinsku deklaraciju 2004“, obnove obaveze vlada u borbi protiv antisemitizma. Smatra se da će dosadašnji napori OEBS biti ojačani i prošireni učešćem građanskog društva, sudeći prema izraženim stavovima na Forumu civilnog društva o antisemitizmu, u Berlinu 2014. godine.

Većina stavova i suština brilijantnih izlaganja, na skupu OEBS i Foruma civilnog društva, kao što to obično biva, sažeta je u zaključcima koji su posebno preporučeni svim državama članicama OEBS i koji imaju za cilj da intenziviraju borbu protiv antisemitizma.

Verujem da je kod nas većina ljudi protiv antisemitizma, ali isto tako verujem da ne zna, i da nije imala priliku da se upozna, sa radnom definicijom antisemitizma koja je usvojena još 2004. godine - Berlinska deklaracija. Ako želimo da se borimo protiv antisemitizma moramo znati protiv čega se borimo, moramo poznavati radnu definiciju antisemitizma.

Upravo pozivajući se na Berlinsku deklaraciju, ovogodišnji skup u Berlinu ističe, da je ona (Berlinska deklaracija 2004) nedvosmisleno ukazala da međunarodna kretanja ili politička pitanja, uključujući i ona u Izraelu ili na Bliskom istoku, nikada ne mogu biti opravdanje za antisemitizam. Srbija, kao i sve zemlje članice OEBS-a treba da prati i evidentira antisemitske pojave u zemlji, da sačini godišnji izveštaj o antisemitskim pojavama, sa statističkim podacima o broju i prirodi incidenata, da o tome razmeni informacije sa ODIHR-om, kao i o naporima vlade u borbi protiv antisemitizma. Preporuka ovogodišnjeg skupa je da prilikom praćenja i evidentiranja antisemitskih pojava potrebno koristiti EUMS radnu definiciju antisemitizma.

Imajući u vidu da je edukacija najefikasniji način u borbi protiv antisemitizma i svih oblika mržnje, koja proističe iz primitivnosti, neznanja i stereotipa, i da je to način da se spreči ponavljanje zla (zločin iz mržnje), u svrhu borbe protiv antisemitizma treba ustanoviti obuku nastavnika i obrazovni program na svim nivoima, posebno se fokusirajući na širenje antisemitskih informacija u društvenim medijima.

Preporuka je da vlada odredi odgovorno lice ili koordinaciono telo za sveobuhvatnu saradnju na praćenju antisemitskih pojava, krivičnom gonjenju, kao i na jačanju građanske svesti i obrazovanju u borbi protiv antisemitizma.

Potrebno je promovisati saradnju među svim evropskim agencijama koje se bave borbom protiv antisemitizma, ukloniti takmičarske pojave, a unaprediti stratešku i praktičnu saradnju među njima.

I ako je to samo preporuka, s obzirom da Srbija od 1. januara 2015. preuzima predsedavanje OEBS-om, bilo bi dobro ako bi vlada objavila pregled zakona i njihovu primenu u suprotstavljanju antisemitizmu. Isto tako bi bilo dobro i korisno sazivati godišnji sastanak vladinih zvaničnika, predstavnika pravosuđa, predstavnika izvršne vlasti, jevrejske zajednice i drugih zainteresovanih gde bi se sumirali rezultati iz prethodnog perioda.

Jevrejska zajednica u Srbiji bi morala da insistira da se u smislu radne definicije antisemitizma i primene zakona obuči policija da mogu da identifikuju antisemitske pojave. Da se promoviše medijska pismenost i borba protiv zločina iz mržnje, kao i protiv govora mržnje. Vlada bi trebalo da obezbedi finansijsku podršku inicijativama građanskog društva za promovisanje programa i metoda za zaustavljanje ONLINE antisemitizma i negiranja Holokausta. Mi kao zajednica moramo, ali pre svega vlada Srbije treba da osudi sve oblike negiranja Holokausta i uloži napore protiv izvrtanja njegovog značenja, u saradnji sa Alijansom za međunarodno sećanje na Holokaust (IHRA).

Jedan od zaključaka ovogodišnjeg skupa u Berlinu je i priznavanje i zaštita prava Jevreja u vezi sa njihovim verskim običajima.



Iz svega izloženog jasno je da antisemitizam nije samo jevrejska briga.

Antisemitizam je pre svega društvena opasnost kojoj se društvo mora najenergičnije suprotstaviti.


Aleksandar Nećak
Yüklə 22,58 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə