Osnovna podela: Osnovna podela



Yüklə 471 b.
tarix02.10.2017
ölçüsü471 b.
#2690



Osnovna podela:

  • Osnovna podela:

    • Eksperimentalna
      • Laboratorijski eksperimenti
      • Eksperimenti u prirodnim uslovima
    • Neeksperimentalna
      • Anketna istraživanja na populaciji
      • Terenska istraživanja
    • Kombinovane metode


Osnovne karakteristike:

  • Osnovne karakteristike:

    • Cilj: utvrdjivanje UZROČNE POVEZANOSTI nezavisnih i zavisnih varijabli
    • Postupak: Eksperimentalna manipulacija nezavisnom varijablom – beleženje uticaja na zavisnu varijablu
    • Ključni aspekt: kontrola svih relevantnih uslova


    • Namerno izazivanje pojave koja se želi proučavati
    • Ponavljanje javljanja pojave
    • Kontrola svih relevantnih uslova pod kojima se javlja pojava
    • Sistematsko variranje uslova pod kojima se pojava javlja
      • Uslov koji se namerno menja – NEZAVISNA PROMENLJIVA
      • Promena na pojavi koju to izaziva – ZAVISNA PROMENLJIVA
    • 5. Kvantifikacija – brojčano izražavanje posmatranih pojava


Nezavisne promenljive

  • Nezavisne promenljive

    • One koje namerno i sistematski variramo
  • Zavisne promenljive

    • One na kojima registrujemo promene
  • Eksterne (kontrolne promenljive)

    • One čiji uticaj želimo da eliminišemo


  • Ključna prednost: najpouzdaniji metod za donošenje zaključaka o kauzalnim odnosima

  • Namerno izazivanje pojave – ne čekamo da se spontano javi, proučavanje u najpogodnijim uslovima

  • Ponavljanje – mogućnost proveravanja i validiranja rezultata

    • *Repliciranje


Možemo zaključiti da varijabla X utiče na varijablu Z ukoliko su ispunjeni sledeći uslovi:

  • Možemo zaključiti da varijabla X utiče na varijablu Z ukoliko su ispunjeni sledeći uslovi:

  • sistematska kovarijacija (korelacija) varijabli

  • vremenski poredak – uzrok mora prethoditi posledici

  • eliminacija alternativnih uzroka (ne postoji treća varijabla koja je odgovorna za povezanost dve posmatrane)

  • postoji teorijsko potkrepljenje za uzročni odnos



      • Nezavisna promenljiva
      • Zavisna promenljiva
      • Eksterne promenljive
      • Manipulacija i kontrola
      • Eksperimentalni scenario
      • Dodatne mere
      • Debrifing


Promenljiva kojom eksperimentator namerno manipuliše

  • Promenljiva kojom eksperimentator namerno manipuliše

    • Aspekt scenarija koji se menja na definisan način, dok ostali uslovi treba da ostanu konstantni.
  • Svaka promena NV daje novu eksperimentalnu situaciju ili nivo promenljive

  • Subjekti treba da budu slučajno raspoređeni po nivoima varijable – kako bismo mogli pripisati efekte dejstvu ove varijable

  • Preporučljivo je izvesti proveru efektivnosti manipulacije



  • Odlika ponašanja ili unutrašnjeg stanja subjekata

  • Sistematske promene ZV treba da budu rezultat varijacija u nezavisnoj varijabli

  • Ključna pitanja:

    • koliko je dobra mera teorijskog konstrukta
    • način merenja


Promenljive koje istraživač nije uključio u istraživanje, ali koje mogu da utiču na rezultate:

  • Promenljive koje istraživač nije uključio u istraživanje, ali koje mogu da utiču na rezultate:

    • NESISTEMATSKE (VARIJABLE ŠUMA) – njihovo dejstvo na zavisnu varijablu je slučajno
      • Primer: buka, koncentracija ispitanika, zamor eksperimentatora, kvarenje opreme
    • SISTEMATSKE (KONFUNDIRAJUĆE) VARIJABLE – njihovo dejstvo na zavisnu varijablu je sistematsko – deluju u istom / suprotnom pravcu kao NV
    • Šta to podrazumeva?
    • Dolazi do mešanja (konfundacije) efekata neke varijable sa efektima naše nezavisne varijable
    • Rezultat = ne znamo šta je dovelo do efekata koje smo zabeležili
    • Primeri:
      • Inteligencija (kada ispitujemo znanje ili veštine),
      • Socijalne veštine predavača (kada ispitujemo strategije podučavanja)
      • Prvobitna jačina stava (kada ispitujemo promenu stavova)
    • Ozbiljan metodološki problem!


MANIPULACIJA

  • MANIPULACIJA

  • aktivno, namerno, sistematsko uticanje na promenljive (odnosi se na NP)

    • Direktna – primena zvučnih, taktilnih i drugih draži na čula, stavljanje ispitanika u posebne uslove (glad, izolacija), potkrepljivanje
    • Inscenirana – kreiranje situacija koje liče na životne; složena, zahteva scenario i saradnike
  • KONTROLA

  • držanje uslova konstantnim (odnosi se na eksterne varijable)

    • Nesistematske varijable – homogenizacija: svi činioci treba da budu u što većoj meri homogeni, to jest konstantni
    • Sistematske varijable – dekorelacija (ujednačavanje): grupe ispitanika treba da se ujednače s obzirom na spoljnu varijablu
    • Najpreporučljivije:
      • repeticija (korišćenje istih subjekata – ispitanik je sam sebi kontrola) i
      • randomizacija (ujednačavanje korišćenjem slučaja)


  • Kontekst u kome je studija prezentovana

  • Nalik na scenario filma ili predstave – opis situacije i uloge ispitanika koji treba da izgleda uverljivo i prirodno

  • Glavne uloge: naivni subjekt i instruirani subjekt (confederate)

    • Neki učesnici su u stvari saradnici eksperimentatora i imaju tačno predviđenu ulogu u eksperimentu
  • Primer: Milgramov ogled o poslušnosti autoritetu



Dodatne mere: provera manipulacije

  • Dodatne mere: provera manipulacije

    • Provera efikasnosti nezavisne varijable - obično percepcija ključnih odlika eksperimentalnog scenarija
    • Ključna uloga: pomoć pri interpretaciji rezultata, posebno ako ključna varijabla nema efekta
  • Debrifing – što potpunije informisanje subjekata o prirodi i svrsi eksperimenta, kao i o njihovoj specifičnoj ulozi.

    • Dešava se na kraju učešća u eksperimentu
    • Posebno važno ako je ispitanik naveden da veruje da je svrha ili procedura nešto drugo nego što zaprvo jeste.
    • Cilj: ispitanik razume svrhu eksperimenta, zadovoljan je svojim učešćem i jednako poštuje sebe kao i pre eksperimenta.


Pravi i kvazi-eksperiment razlikuju se po:

  • Pravi i kvazi-eksperiment razlikuju se po:

    • Stepenu kontrole
    • Realizmu okruženja
    • PRAVI (RANDOMIZIRANI) EKSPERIMENT
  • Istraživač kontroliše:

  • veliki broj odlika sredine (pre svega, NV)

  • ko je izložen dejstvu varijable: slučajno dodeljuje ispitanike eksperimentalnim situacijama

    • Zato kažemo da je sprovedena RANDOMIZACIJA
  • Tipično se izvodi u laboratorijskim uslovima

  • Ključna prednost: visoka pouzdanost kauzalnih zaključaka (potpuna kontrola)

  • Ključna mana: ekološka validnost (artificijelnost uslova)



KVAZI-EKSPERIMENT

  • KVAZI-EKSPERIMENT

  • Prema nekim autorima, posebna vrsta istraživanja, na granici eksperimentalnih i neeksperimentalnih

  • Ključna razlika u odnosu na eksperiment: u ovim istraživanjima ne ostvaruje se jednak nivo kontrole:

    • Istraživač ne može da kontroliše ko je izložen dejstvu varijable – postojeće grupe ljudi su joj ili izložene ili ne (NEMA RANDOMIZACIJE)
      • Dva odeljenja u školi, dobrovoljci koji probaju lek i ostali, organizaciona jedinica u kojoj je uvedena promena upravljanja...
    • Šire značenje manipulacije - uslov u kome se našla izvesna grupa ili iskustvo koje je doživela (na šta najčešće ne utiče istraživač)
      • Ali, jasno vremenski definisana i konkretna
  • Primeri:

    • istraživanje primene novih mera (školska reforma, nova terapija, novi propisi itd.)
    • istraživanje uticaja izvesnih društvenih događaja


Tipično se izvodi u terenskim, svakodnevnim uslovima

  • Tipično se izvodi u terenskim, svakodnevnim uslovima

  • * Terenski eksperimenti su većinom kvazi-eksperimenti

    • * Prirodni eksperimenti su kvazi-eksperimenti (prema nekim autorima)
  • Zašto ih uopšte koristimo?

    • Ponekad su jedini način da se neki fenomen ispita, i to iz etičkih ili praktičnih razloga
      • Da li možete da se setite nekog primera?
  • Pošto nema randomizacije, mora zadovoljiti jedan od dva uslova:

    • Mora imati najmanje dve grupe (eksperimentalnu i kontrolnu) ILI
    • Mora postojati više merenja (više od jednog pretesta i posttesta)
  • Ključna prednost: ekološka validnost (izvodi se u prirodnim uslovima)

  • Ključna mana: manje pouzdani kauzalni zaključci



Da bi eksperiment bio uspešan, postoje dva ključna uslova:

  • Da bi eksperiment bio uspešan, postoje dva ključna uslova:

    • svi uslovi eksperimenta (odlike sredine) treba da budu konstantni, sem nezavisne/ih varijable/i
    • subjekti treba da budu slučajno svrstani na nivoe nezavisne varijable
  • Cilj: eliminisati sve mogućnosti da se opažene razlike između situacija mogu pripisati nečemu drugom sem uticaju nezavisne varijable

  • Različiti tipovi dizajna na različite načine pokušavaju da ostvare ovaj cilj



Nacrt sa jednom grupom

  • Nacrt sa jednom grupom

  • Post-test dizajn sa kontrolnom grupom

  • Osnovni nacrt: pre-posttest sa dve grupe

  • Faktorijalni eksperiment

  • Nacrt sa ponovljenim merenjima



  • Jedna grupa subjekata

  • Tretman: Primenjujemo manipulaciju

  • Post-test: registrujemo ZV

    • Primer: grupi pacijenata dajemo lek i registrujemo intenzitet anksioznosti
  • Nulta tačka - nije pravi eksperiment

  • Zašto?

    • Ne dozvoljava izvlačenje gotovo nikakvog zaključka, jer nema repera za poređenje – ne možemo biti sigurni zbog čega su efekti takvi kakvi su


  • Dve grupe subjekata: eksperimentalna (E) i kontrolna (K)

  • Randomizacija (R): subjekti su slučajnim izborom dodeljeni jednoj od grupa

  • Tretman:

    • Eksperimentalna grupa izložena tretmanu (NV),
    • Kontrolna grupa nije izložena tretmanu (ili dobija placebo)
  • Post-test: registrovani mogući efekti (ZV) istovremeno u obe grupe

  • Ključna razlika u odnosu na prethodni nacrt: postojanje kontrolne grupe nam omogućava da sa nečim poredimo eksperimentalnu grupu

    • Pouzdaniji zaključak o efektima primenjene manipulacije (ZV)


  • Dve grupe: eksperimentalna (E) i kontrolna (K)

  • Randomizacija: subjekti su slučajnim izborom dodeljeni jednoj od grupa

  • Pretest: na svakoj grupi najpre se obavi merenje ZV (i drugih relevantnih varijabli)

  • Tretman: eksperimentalna grupa se podvrgava tretmanu (NV); kontrolna grupa ne prima tretman ili prima lažni tretman (placebo)

  • Posttest: ponovno merenje ZV na obe grupe istovremeno

  • Ključna razlika: Pretest omogućava registrovanje osnovnog nivoa varijabli – tek kada imamo osnovni nivo, u odnosu na njega možemo da merimo promene.



Složeniji dizajn: manipuliše se više nego jednom nezavisnom varijablom (faktorom)

  • Složeniji dizajn: manipuliše se više nego jednom nezavisnom varijablom (faktorom)

  • Opis dizajna:

  • A x B x C



Različiti tipovi u zavisnosti od

  • Različiti tipovi u zavisnosti od

    • Broja nezavisnih varijabli: dvofaktorski, trofaktorski....
    • Broja zavisnih varijabli: univarijantni, bivarijantni i multivarijantni
    • Da li su grupe subjekata zavisne: neponovljeni (between-subject) i ponovljeni (within-subject)
  • Ključno: dizajn treba da uključi sve moguće kombinacije nivoa nezavisnih varijabli

  • Osnovna prednost je mogućnost ispitivanja:

    • posebnih (GLAVNIH) efekata i
    • kombinovanih (INTERAKCIONIH) efekata
    • nezavisnih varijabli na zavisnu


Najjednostavnija varijanta – dva faktora sa po dva nivoa

  • Najjednostavnija varijanta – dva faktora sa po dva nivoa

  • Ukrštamo sve nivoe jedne varijable sa svim nivoima druge varijable

    • Ako svaka varijabla ima po 2 nivoa, to daje 4 grupe:


Statistička obrada:

  • Statistička obrada:

    • Obično: ANOVA (analiza varijanse)
    • Može i: MULTIPLA REGRESIJA


Merenja se obavljaju na istim ispitanicima (within-subjects design)

  • Merenja se obavljaju na istim ispitanicima (within-subjects design)

    • Isti ispitanici učestvuju i u eksperimentalnim i u kontrolnim uslovima – svaki ispitanik se poredi sam sa sobom
    • Istovremeno se kontroliše veliki broj potencijalnih konfundirajućih varijabli (čak i onih za koje ne znamo)
  • Četiri osnovna razloga za korišćenje:

    • Zahteva manje ispitanika
    • Efikasniji
    • Osetljiviji – veće šanse da se registruje efekat NV
      • Ujednačenost grupa je maksimalna – minimalna neželjena sistematska varijansa
    • Praćenje promena u toku vremena
  • Osnovni nedostatak: efekat redosleda

    • Isti ispitanici učestvuju na svim nivoima NV – učešće na prethodnim nivoima može izmeniti ponašanje na drugom nivou
    • Dve varijante: efekat vežbanja ili zamora
    • Kontrola: balansiranje
      • Uprosečavane efekta redosleda po eksperimentalnim situacijama – izbegava se mešanje sa efektima NV


Interna validnost – odnosi se na zaključak da opažena veza između NV i ZV odražava kauzalnu vezu

    • Interna validnost – odnosi se na zaključak da opažena veza između NV i ZV odražava kauzalnu vezu
      • Potencijalni problem: konfundacija
    • Konstrukt validnost – varijable adekvatno odražavaju konstrukte koje treba da predstavljaju
      • Problem 1: Socijalna poželjnost
      • Problem 2: Karakteristike zahteva (pretpostavke koje ispitanici imaju o prirodi eksperimenta)
      • Problem 3: Očekivanja eksperimentatora (nenamerni uticaj na ispitanike i povećanje verovatnoće da se hipoteze potvrde)
    • Eksterna validnost – u kojoj meri se utvrđeni odnos može generalizovati
      • a. na druge situacije (životni i psihološki realizam)
      • b. na druge ljude
      • Kako se ovi problemi mogu rešiti?


Ograničena primenljivost – sa nekim pojavama nije moguće eksperimentisati

  • Ograničena primenljivost – sa nekim pojavama nije moguće eksperimentisati

  • Ekološka validnost – da li se ljudi van laboratorije isto ponašaju

    • Problem posmatranja dejstva varijabli van konteksta
    • Dejstvo jedne varijable zavisi od mnoštva drugih prisutnih u socijalnoj situaciji
    • Sama eksperimentalna situacija utiče na pojavu koja se posmatra
    • Hawthorne efekat
    • Ponašanje u eksperimentalnoj situaciji ne zavisi samo od unutrašnjih stanja, već od socijalnih normi vezanih za tu situaciju
    • Primer: poslušnost autoritetu (Milgram)
  • Etički prigovori – treba im posvetiti posebnu pažnju!



Da li je uopšte etično eksperimentisati sa ljudima?

  • Da li je uopšte etično eksperimentisati sa ljudima?

  • Ne, ukoliko ogled ima štetne posledice po pojedinca i njegovu ličnost!

    • Štetne posledice: fizičko ugrožavanje, neprijatna emocionalna iskustva
  • Procena dobiti u odnosu na potencijalne rizike.

  • Smernice za delovanje definišu etički kodeksi:

    • Kod nas: kodeks Društva psihologa
    • Globalno: kodeks APA (Američkog psihološkog udruženja)
  • Osnovni princip:

  • “Vršeći empirijska istraživanja istrazivac se obavezuje na puno poštovanje ispitanika kao ravnopravnog učesnika u istraživanju.”



Prema domaćem etičkom kodeksu, istraživač je dužan da:

  • Prema domaćem etičkom kodeksu, istraživač je dužan da:

    • Informiše ispitanike / nadležna lica ili ustanove i pribavi saglasnost za učešće u istraživanju
    • Prihvati odluku ispitnika da odustane od učešća u bilo kom trenutku
    • Otkloni svaku predvidivu neugodnost ili štetu po ispitanika
  • Ukoliko bi precizno obaveštavanje ugrozilo metodološke kvalitete istraživanja:

    • Razmotriti da li su moguće alternativne procedure
    • Koristiti uopštenije instrukcije, ne obmanjivati
    • Informisati o svim ostalim aspektima
  • Ukoliko je neophodno skrenuti pažnju sa pravog predmeta istraživanja obavezno je naknadno informisanje, diskusija i preduzimanje svih koraka da se otklone moguće posledice.



Laboratorijski eksperiment

  • Laboratorijski eksperiment

      • Konformiranje grupi u donošenju jednostavnih perceptivnih sudova (Asch, 1946)
      • Socijalno učenje nasilnog ponašanja (Bobo Doll experiment, Bandura, 1961)


Eksperiment u prirodnim uslovima

  • Eksperiment u prirodnim uslovima

    • Klasični eksperimenti o uticaju takmičenja i saradnje na odnose medju malim grupama (The Robbers Cave experiment; Sherif et al, 1961; Zimbardo)
    • Samo-ispunjavajuće proročanstvo u školskom kontekstu (Rosenthal & Jackobson, 1984)


  • Film “A Class Divided”

    • http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/divided/etc/view.html
  • Zimbardo Stanford Prison Experiment

  • http://www.youtube.com/watch?v=sZwfNs1pqG0

  • Milgram Obedience Study

  • http://www.youtube.com/watch?v=yr5cjyokVUs



Filozofkinja Hannah Arendt (1965) razmatra činjenicu da većina učesnika holokausta nisu bili ni sadisti ni psihopate, već su bili obični građani izloženi složenim i moćnim socijalnim pritiscima.

  • Filozofkinja Hannah Arendt (1965) razmatra činjenicu da većina učesnika holokausta nisu bili ni sadisti ni psihopate, već su bili obični građani izloženi složenim i moćnim socijalnim pritiscima.



Milgram (1963, 1974, 1976) je ispitivao moć pokoravanja autoritetu u najpoznatijem eksperimentu u socijalnoj psihologiji. Milgramovi rezultati ukazuju na moćnu tendenciju ljudi da se pokoravaju autoritetu, čak i ukoliko se naredbe suprotstavljaju ljudskim vrednostima i moralu.

  • Milgram (1963, 1974, 1976) je ispitivao moć pokoravanja autoritetu u najpoznatijem eksperimentu u socijalnoj psihologiji. Milgramovi rezultati ukazuju na moćnu tendenciju ljudi da se pokoravaju autoritetu, čak i ukoliko se naredbe suprotstavljaju ljudskim vrednostima i moralu.







Uloga informacionog socijalnog uticaja

  • Uloga informacionog socijalnog uticaja



Drugi razlozi zbog kojih se pokoravamo

  • Drugi razlozi zbog kojih se pokoravamo











Yüklə 471 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə