Osnovna podela: Osnovna podela: - Eksperimentalna
- Laboratorijski eksperimenti
- Eksperimenti u prirodnim uslovima
- Neeksperimentalna
- Anketna istraživanja na populaciji
- Terenska istraživanja
- Kombinovane metode
Osnovne karakteristike: Osnovne karakteristike: - Cilj: utvrdjivanje UZROČNE POVEZANOSTI nezavisnih i zavisnih varijabli
- Postupak: Eksperimentalna manipulacija nezavisnom varijablom – beleženje uticaja na zavisnu varijablu
- Ključni aspekt: kontrola svih relevantnih uslova
- Namerno izazivanje pojave koja se želi proučavati
- Ponavljanje javljanja pojave
- Kontrola svih relevantnih uslova pod kojima se javlja pojava
- Sistematsko variranje uslova pod kojima se pojava javlja
- Uslov koji se namerno menja – NEZAVISNA PROMENLJIVA
- Promena na pojavi koju to izaziva – ZAVISNA PROMENLJIVA
- 5. Kvantifikacija – brojčano izražavanje posmatranih pojava
Nezavisne promenljive - One koje namerno i sistematski variramo
Zavisne promenljive - One na kojima registrujemo promene
Eksterne (kontrolne promenljive) - One čiji uticaj želimo da eliminišemo
Ključna prednost: najpouzdaniji metod za donošenje zaključaka o kauzalnim odnosima Namerno izazivanje pojave – ne čekamo da se spontano javi, proučavanje u najpogodnijim uslovima Ponavljanje – mogućnost proveravanja i validiranja rezultata
Možemo zaključiti da varijabla X utiče na varijablu Z ukoliko su ispunjeni sledeći uslovi: Možemo zaključiti da varijabla X utiče na varijablu Z ukoliko su ispunjeni sledeći uslovi: sistematska kovarijacija (korelacija) varijabli vremenski poredak – uzrok mora prethoditi posledici eliminacija alternativnih uzroka (ne postoji treća varijabla koja je odgovorna za povezanost dve posmatrane) postoji teorijsko potkrepljenje za uzročni odnos
- Nezavisna promenljiva
- Zavisna promenljiva
- Eksterne promenljive
- Manipulacija i kontrola
- Eksperimentalni scenario
- Dodatne mere
- Debrifing
Promenljiva kojom eksperimentator namerno manipuliše Promenljiva kojom eksperimentator namerno manipuliše - Aspekt scenarija koji se menja na definisan način, dok ostali uslovi treba da ostanu konstantni.
Svaka promena NV daje novu eksperimentalnu situaciju ili nivo promenljive Subjekti treba da budu slučajno raspoređeni po nivoima varijable – kako bismo mogli pripisati efekte dejstvu ove varijable Preporučljivo je izvesti proveru efektivnosti manipulacije
Odlika ponašanja ili unutrašnjeg stanja subjekata Sistematske promene ZV treba da budu rezultat varijacija u nezavisnoj varijabli Ključna pitanja: - koliko je dobra mera teorijskog konstrukta
- način merenja
Promenljive koje istraživač nije uključio u istraživanje, ali koje mogu da utiču na rezultate: Promenljive koje istraživač nije uključio u istraživanje, ali koje mogu da utiču na rezultate: - NESISTEMATSKE (VARIJABLE ŠUMA) – njihovo dejstvo na zavisnu varijablu je slučajno
- Primer: buka, koncentracija ispitanika, zamor eksperimentatora, kvarenje opreme
- SISTEMATSKE (KONFUNDIRAJUĆE) VARIJABLE – njihovo dejstvo na zavisnu varijablu je sistematsko – deluju u istom / suprotnom pravcu kao NV
- Šta to podrazumeva?
- Dolazi do mešanja (konfundacije) efekata neke varijable sa efektima naše nezavisne varijable
- Rezultat = ne znamo šta je dovelo do efekata koje smo zabeležili
- Primeri:
- Inteligencija (kada ispitujemo znanje ili veštine),
- Socijalne veštine predavača (kada ispitujemo strategije podučavanja)
- Prvobitna jačina stava (kada ispitujemo promenu stavova)
- Ozbiljan metodološki problem!
MANIPULACIJA MANIPULACIJA aktivno, namerno, sistematsko uticanje na promenljive (odnosi se na NP) - Direktna – primena zvučnih, taktilnih i drugih draži na čula, stavljanje ispitanika u posebne uslove (glad, izolacija), potkrepljivanje
- Inscenirana – kreiranje situacija koje liče na životne; složena, zahteva scenario i saradnike
KONTROLA držanje uslova konstantnim (odnosi se na eksterne varijable) - Nesistematske varijable – homogenizacija: svi činioci treba da budu u što većoj meri homogeni, to jest konstantni
- Sistematske varijable – dekorelacija (ujednačavanje): grupe ispitanika treba da se ujednače s obzirom na spoljnu varijablu
- Najpreporučljivije:
- repeticija (korišćenje istih subjekata – ispitanik je sam sebi kontrola) i
- randomizacija (ujednačavanje korišćenjem slučaja)
Kontekst u kome je studija prezentovana Nalik na scenario filma ili predstave – opis situacije i uloge ispitanika koji treba da izgleda uverljivo i prirodno Glavne uloge: naivni subjekt i instruirani subjekt (confederate) - Neki učesnici su u stvari saradnici eksperimentatora i imaju tačno predviđenu ulogu u eksperimentu
Primer: Milgramov ogled o poslušnosti autoritetu
Dodatne mere: provera manipulacije Dodatne mere: provera manipulacije - Provera efikasnosti nezavisne varijable - obično percepcija ključnih odlika eksperimentalnog scenarija
- Ključna uloga: pomoć pri interpretaciji rezultata, posebno ako ključna varijabla nema efekta
Debrifing – što potpunije informisanje subjekata o prirodi i svrsi eksperimenta, kao i o njihovoj specifičnoj ulozi. - Dešava se na kraju učešća u eksperimentu
- Posebno važno ako je ispitanik naveden da veruje da je svrha ili procedura nešto drugo nego što zaprvo jeste.
- Cilj: ispitanik razume svrhu eksperimenta, zadovoljan je svojim učešćem i jednako poštuje sebe kao i pre eksperimenta.
Pravi i kvazi-eksperiment razlikuju se po: Pravi i kvazi-eksperiment razlikuju se po: - Stepenu kontrole
- Realizmu okruženja
- PRAVI (RANDOMIZIRANI) EKSPERIMENT
Istraživač kontroliše: veliki broj odlika sredine (pre svega, NV) ko je izložen dejstvu varijable: slučajno dodeljuje ispitanike eksperimentalnim situacijama - Zato kažemo da je sprovedena RANDOMIZACIJA
Ključna prednost: visoka pouzdanost kauzalnih zaključaka (potpuna kontrola) Ključna mana: ekološka validnost (artificijelnost uslova)
KVAZI-EKSPERIMENT KVAZI-EKSPERIMENT Prema nekim autorima, posebna vrsta istraživanja, na granici eksperimentalnih i neeksperimentalnih Ključna razlika u odnosu na eksperiment: u ovim istraživanjima ne ostvaruje se jednak nivo kontrole: - Istraživač ne može da kontroliše ko je izložen dejstvu varijable – postojeće grupe ljudi su joj ili izložene ili ne (NEMA RANDOMIZACIJE)
- Dva odeljenja u školi, dobrovoljci koji probaju lek i ostali, organizaciona jedinica u kojoj je uvedena promena upravljanja...
- Šire značenje manipulacije - uslov u kome se našla izvesna grupa ili iskustvo koje je doživela (na šta najčešće ne utiče istraživač)
- Ali, jasno vremenski definisana i konkretna
Primeri: - istraživanje primene novih mera (školska reforma, nova terapija, novi propisi itd.)
- istraživanje uticaja izvesnih društvenih događaja
Tipično se izvodi u terenskim, svakodnevnim uslovima Tipično se izvodi u terenskim, svakodnevnim uslovima * Terenski eksperimenti su većinom kvazi-eksperimenti - * Prirodni eksperimenti su kvazi-eksperimenti (prema nekim autorima)
Zašto ih uopšte koristimo? - Ponekad su jedini način da se neki fenomen ispita, i to iz etičkih ili praktičnih razloga
- Da li možete da se setite nekog primera?
Pošto nema randomizacije, mora zadovoljiti jedan od dva uslova: - Mora imati najmanje dve grupe (eksperimentalnu i kontrolnu) ILI
- Mora postojati više merenja (više od jednog pretesta i posttesta)
Ključna prednost: ekološka validnost (izvodi se u prirodnim uslovima) Ključna mana: manje pouzdani kauzalni zaključci
Da bi eksperiment bio uspešan, postoje dva ključna uslova: Da bi eksperiment bio uspešan, postoje dva ključna uslova: - svi uslovi eksperimenta (odlike sredine) treba da budu konstantni, sem nezavisne/ih varijable/i
- subjekti treba da budu slučajno svrstani na nivoe nezavisne varijable
Cilj: eliminisati sve mogućnosti da se opažene razlike između situacija mogu pripisati nečemu drugom sem uticaju nezavisne varijable
Različiti tipovi dizajna na različite načine pokušavaju da ostvare ovaj cilj
Nacrt sa jednom grupom Post-test dizajn sa kontrolnom grupom Osnovni nacrt: pre-posttest sa dve grupe Faktorijalni eksperiment Nacrt sa ponovljenim merenjima
Jedna grupa subjekata Tretman: Primenjujemo manipulaciju Post-test: registrujemo ZV - Primer: grupi pacijenata dajemo lek i registrujemo intenzitet anksioznosti
Nulta tačka - nije pravi eksperiment Zašto? - Ne dozvoljava izvlačenje gotovo nikakvog zaključka, jer nema repera za poređenje – ne možemo biti sigurni zbog čega su efekti takvi kakvi su
Dve grupe subjekata: eksperimentalna (E) i kontrolna (K) Randomizacija (R): subjekti su slučajnim izborom dodeljeni jednoj od grupa Tretman: - Eksperimentalna grupa izložena tretmanu (NV),
- Kontrolna grupa nije izložena tretmanu (ili dobija placebo)
Post-test: registrovani mogući efekti (ZV) istovremeno u obe grupe Ključna razlika u odnosu na prethodni nacrt: postojanje kontrolne grupe nam omogućava da sa nečim poredimo eksperimentalnu grupu - Pouzdaniji zaključak o efektima primenjene manipulacije (ZV)
Dve grupe: eksperimentalna (E) i kontrolna (K) Randomizacija: subjekti su slučajnim izborom dodeljeni jednoj od grupa Pretest: na svakoj grupi najpre se obavi merenje ZV (i drugih relevantnih varijabli) Tretman: eksperimentalna grupa se podvrgava tretmanu (NV); kontrolna grupa ne prima tretman ili prima lažni tretman (placebo) Posttest: ponovno merenje ZV na obe grupe istovremeno Ključna razlika: Pretest omogućava registrovanje osnovnog nivoa varijabli – tek kada imamo osnovni nivo, u odnosu na njega možemo da merimo promene.
Složeniji dizajn: manipuliše se više nego jednom nezavisnom varijablom (faktorom) Složeniji dizajn: manipuliše se više nego jednom nezavisnom varijablom (faktorom) Opis dizajna: A x B x C
Različiti tipovi u zavisnosti od Različiti tipovi u zavisnosti od - Broja nezavisnih varijabli: dvofaktorski, trofaktorski....
- Broja zavisnih varijabli: univarijantni, bivarijantni i multivarijantni
- Da li su grupe subjekata zavisne: neponovljeni (between-subject) i ponovljeni (within-subject)
Ključno: dizajn treba da uključi sve moguće kombinacije nivoa nezavisnih varijabli
Osnovna prednost je mogućnost ispitivanja: - posebnih (GLAVNIH) efekata i
- kombinovanih (INTERAKCIONIH) efekata
- nezavisnih varijabli na zavisnu
Najjednostavnija varijanta – dva faktora sa po dva nivoa Najjednostavnija varijanta – dva faktora sa po dva nivoa Ukrštamo sve nivoe jedne varijable sa svim nivoima druge varijable - Ako svaka varijabla ima po 2 nivoa, to daje 4 grupe:
Statistička obrada: Statistička obrada: - Obično: ANOVA (analiza varijanse)
- Može i: MULTIPLA REGRESIJA
Merenja se obavljaju na istim ispitanicima (within-subjects design) Merenja se obavljaju na istim ispitanicima (within-subjects design) - Isti ispitanici učestvuju i u eksperimentalnim i u kontrolnim uslovima – svaki ispitanik se poredi sam sa sobom
- Istovremeno se kontroliše veliki broj potencijalnih konfundirajućih varijabli (čak i onih za koje ne znamo)
Četiri osnovna razloga za korišćenje: - Zahteva manje ispitanika
- Efikasniji
- Osetljiviji – veće šanse da se registruje efekat NV
- Ujednačenost grupa je maksimalna – minimalna neželjena sistematska varijansa
- Praćenje promena u toku vremena
Osnovni nedostatak: efekat redosleda - Isti ispitanici učestvuju na svim nivoima NV – učešće na prethodnim nivoima može izmeniti ponašanje na drugom nivou
- Dve varijante: efekat vežbanja ili zamora
- Kontrola: balansiranje
- Uprosečavane efekta redosleda po eksperimentalnim situacijama – izbegava se mešanje sa efektima NV
Interna validnost – odnosi se na zaključak da opažena veza između NV i ZV odražava kauzalnu vezu - Interna validnost – odnosi se na zaključak da opažena veza između NV i ZV odražava kauzalnu vezu
- Potencijalni problem: konfundacija
- Konstrukt validnost – varijable adekvatno odražavaju konstrukte koje treba da predstavljaju
- Problem 1: Socijalna poželjnost
- Problem 2: Karakteristike zahteva (pretpostavke koje ispitanici imaju o prirodi eksperimenta)
- Problem 3: Očekivanja eksperimentatora (nenamerni uticaj na ispitanike i povećanje verovatnoće da se hipoteze potvrde)
- Eksterna validnost – u kojoj meri se utvrđeni odnos može generalizovati
- a. na druge situacije (životni i psihološki realizam)
- b. na druge ljude
- Kako se ovi problemi mogu rešiti?
Ograničena primenljivost – sa nekim pojavama nije moguće eksperimentisati Ograničena primenljivost – sa nekim pojavama nije moguće eksperimentisati Ekološka validnost – da li se ljudi van laboratorije isto ponašaju - Problem posmatranja dejstva varijabli van konteksta
- Dejstvo jedne varijable zavisi od mnoštva drugih prisutnih u socijalnoj situaciji
- Sama eksperimentalna situacija utiče na pojavu koja se posmatra
- Hawthorne efekat
- Ponašanje u eksperimentalnoj situaciji ne zavisi samo od unutrašnjih stanja, već od socijalnih normi vezanih za tu situaciju
- Primer: poslušnost autoritetu (Milgram)
Etički prigovori – treba im posvetiti posebnu pažnju!
Da li je uopšte etično eksperimentisati sa ljudima? Da li je uopšte etično eksperimentisati sa ljudima? Ne, ukoliko ogled ima štetne posledice po pojedinca i njegovu ličnost! - Štetne posledice: fizičko ugrožavanje, neprijatna emocionalna iskustva
Procena dobiti u odnosu na potencijalne rizike. Smernice za delovanje definišu etički kodeksi: - Kod nas: kodeks Društva psihologa
- Globalno: kodeks APA (Američkog psihološkog udruženja)
Osnovni princip: “Vršeći empirijska istraživanja istrazivac se obavezuje na puno poštovanje ispitanika kao ravnopravnog učesnika u istraživanju.”
Prema domaćem etičkom kodeksu, istraživač je dužan da: Prema domaćem etičkom kodeksu, istraživač je dužan da: - Informiše ispitanike / nadležna lica ili ustanove i pribavi saglasnost za učešće u istraživanju
- Prihvati odluku ispitnika da odustane od učešća u bilo kom trenutku
- Otkloni svaku predvidivu neugodnost ili štetu po ispitanika
Ukoliko bi precizno obaveštavanje ugrozilo metodološke kvalitete istraživanja: - Razmotriti da li su moguće alternativne procedure
- Koristiti uopštenije instrukcije, ne obmanjivati
- Informisati o svim ostalim aspektima
Ukoliko je neophodno skrenuti pažnju sa pravog predmeta istraživanja obavezno je naknadno informisanje, diskusija i preduzimanje svih koraka da se otklone moguće posledice.
Laboratorijski eksperiment Laboratorijski eksperiment - Konformiranje grupi u donošenju jednostavnih perceptivnih sudova (Asch, 1946)
- Socijalno učenje nasilnog ponašanja (Bobo Doll experiment, Bandura, 1961)
Eksperiment u prirodnim uslovima Eksperiment u prirodnim uslovima - Klasični eksperimenti o uticaju takmičenja i saradnje na odnose medju malim grupama (The Robbers Cave experiment; Sherif et al, 1961; Zimbardo)
- Samo-ispunjavajuće proročanstvo u školskom kontekstu (Rosenthal & Jackobson, 1984)
Film “A Class Divided” - http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/divided/etc/view.html
Zimbardo Stanford Prison Experiment http://www.youtube.com/watch?v=sZwfNs1pqG0 Milgram Obedience Study http://www.youtube.com/watch?v=yr5cjyokVUs
Filozofkinja Hannah Arendt (1965) razmatra činjenicu da većina učesnika holokausta nisu bili ni sadisti ni psihopate, već su bili obični građani izloženi složenim i moćnim socijalnim pritiscima. Filozofkinja Hannah Arendt (1965) razmatra činjenicu da većina učesnika holokausta nisu bili ni sadisti ni psihopate, već su bili obični građani izloženi složenim i moćnim socijalnim pritiscima.
Milgram (1963, 1974, 1976) je ispitivao moć pokoravanja autoritetu u najpoznatijem eksperimentu u socijalnoj psihologiji. Milgramovi rezultati ukazuju na moćnu tendenciju ljudi da se pokoravaju autoritetu, čak i ukoliko se naredbe suprotstavljaju ljudskim vrednostima i moralu. Milgram (1963, 1974, 1976) je ispitivao moć pokoravanja autoritetu u najpoznatijem eksperimentu u socijalnoj psihologiji. Milgramovi rezultati ukazuju na moćnu tendenciju ljudi da se pokoravaju autoritetu, čak i ukoliko se naredbe suprotstavljaju ljudskim vrednostima i moralu.
Uloga informacionog socijalnog uticaja Uloga informacionog socijalnog uticaja
Drugi razlozi zbog kojih se pokoravamo Drugi razlozi zbog kojih se pokoravamo
Dostları ilə paylaş: |