Deflator BDP-a se definiše kao odnos nominalnog BDP-a i realnog BDP-a (BDPn/BDPr) Deflator BDP-a se definiše kao odnos nominalnog BDP-a i realnog BDP-a (BDPn/BDPr) Stopa rasta deflatora BDP-a može se aproksimirati izrazom: Inflacija=stopa rasta BDPn − stopa rasta BDPr Formula se može koristiti samo kada su stope rasta nominalnog BDP i realnog BDP relativno male U suprotnom, inflaciju izračunavamo kada stopu rasta nominalnog BDP-a podelimo sa stopom rasta realnog BDP-a
Realni BDP je rastao po stopi g Realni BDP je rastao po stopi g Inflacija je rasla po stopi Π Nominalna stopa rasta BDP-a je jednaka: Ako su vrednosti g i Π male onda je njihov proizvod još manji tj. približno je jednak 0 Onda se stopa rasta nominalnog BDP-a može aproksimirati kao zbir realne stope rasta BDP-a i inflacije Inflacija je aproksimatvino jednaka razlici između stope nominalnog i realnog BDP-a
Smatra se da je deflator BDP-a u visokoj korelaciji sa indeksom potrošačkih cena Smatra se da je deflator BDP-a u visokoj korelaciji sa indeksom potrošačkih cena - Potrošnja domaćinstva čini najveći deo BDP-a (uobičajeno u rasponu 40−60 procenata)
Smatra se da vrednost deflatora BDP-a treba da bude bliska (ne-ponderisanom) proseku indeksa potrošačkih cena i cena proizvođača
Postoji nekoliko razloga zbog kojih promene deflatora BDP-a ne moraju odgovarati ni: Postoji nekoliko razloga zbog kojih promene deflatora BDP-a ne moraju odgovarati ni: - promenama indeksa potrošačkih cena
- promenama proseka između indeksa potrošačkih cena i indeksa cena proizvođača
1. 1. Promena deflatora BDP-a meri promenu cena domaćih proizvoda koji se koriste za sve vidove finalne potrošnje Indeks potrošačkih cena meri promene cena domaćih i uvoznih proizvoda namenjenih finalnoj potrošnji samo sektora domaćinstva - velike promene cena uvoznih proizvoda utiču na kretanje indeksa potrošačkih cena, ali ne i na kretanje deflatora BDP-a
2. 2. Indeks cena proizvođača meri promenu cena proizvoda primarnih proizvođača na domaćem tržištu namenjenih finalnoj i međufaznoj potrošnji U nekim zemljama iz obuhvata su isključeni uvozni proizvodi Ovaj indeks ne obuhvata proizvodne aktivnosti kao što je poljoprivreda, zatim većinu tržišnih usluga, kao i sve usluge državnog sektora i ostale ne-tržišne usluge
3. 3. Deflator BDP-a se zasniva na različitoj indeksnoj formuli u odnosu na indeks potrošačkih cena i indeks cena proizvođača Deflator BDP-a je implicitno izveden Pašeov indeks Indeks potrošačkih cena i indeks cena proizvođača se izračunavaju na osnovu Lasperove formule
Indeksi cena proizvođača poljoprivrednih proizvoda Indeksi cena proizvođača poljoprivrednih proizvoda Indeksi cena proizvođača poljoprivrednih proizvoda mere promene cena po kojima poljoprivredni proizvođači prodaju svoje proizvode (cene autputa) Zemlje EU prate indeks cena inputa koje proizvođači kupuju za obavljanje poljoprivredne proizvodnje (npr. stočna hrana, đubrivo, električna energija, gorivo)
Indeksi cena poljoprivrednih proizvoda - Lasperov indeks Indeksi cena poljoprivrednih proizvoda - Lasperov indeks Vrednost pondera u baznom periodu koji odgovara svakom individualnom indeksu cena jednaka je vrednosti prodaje tog proizvoda kod indeksa autputa Vrednosti izdataka proizvođača za kupovinu inputa za poljoprivrednu proizvodnju kod indeksa inputa
RZS izračunava indeks cena proizvođača poljoprivrede i ribarstva RZS izračunava indeks cena proizvođača poljoprivrede i ribarstva Cene proizvođača poljoprivrede i ribarstva obuhvataju otkupne cene i prodajne cene Otkupne cene su cene po kojima ovlašćena preduzeća i organizacije otkupljuju poljoprivredne proizvode individualnih proizvođača Prodajne cene su cene po kojima poljoprivredna preduzeća i poljoprivredne zadruge prodaju svoje proizvode Otkupne i prodajne cene se prate za 129 izabranih proizvoda poljoprivrede i ribarstva
Statistika cena poljoprivrede obično prati kretanje apsolutnih cena poljoprivrednih proizvoda Statistika cena poljoprivrede obično prati kretanje apsolutnih cena poljoprivrednih proizvoda Koristi se za komparativnu analizu nivoa cena ovih proizvoda između zemalja U Srbiji se prate prosečne godišnje otkupne cene poljoprivrednih proizvoda
Indeksi cena proizvođača sektora usluga Indeksi cena proizvođača sektora usluga Počeo je da se izračunava u zemljama EU od kraja 2008. godine Može da služi kao: - indikator budućih inflatornih pritisaka
- deflator u sistemu nacionalnih računa za konverziju vrednosti usluga u jedinice fizičkog obima
- za evaluaciju određenih segmenata tržišta usluga od strane privrednika
Indeks cena proizvođača sektora usluga ne obuhvata uvozne usluge - usluge čiji su pružaoci rezidenti drugih zemalja Indeks cena proizvođača sektora usluga ne obuhvata uvozne usluge - usluge čiji su pružaoci rezidenti drugih zemalja - Cene reprezentativnih usluga su stvarne cene po kojima je kupoprodajna transakcija izvršena
- Uključuju popust ili rabat koji proizvođač odobrava kupcu
- Prodajna cena proizvođača ne obuhvata porez na dodatu vrednost, a obuhvata subvencije ako ih je proizvođač ostvario
Indeksi cena proizvođača sektora usluga koje izračunavaju zemlje EU obuhvataju: Indeksi cena proizvođača sektora usluga koje izračunavaju zemlje EU obuhvataju: - Usluge transporta i skladištenja
- Komunikacije
- Profesionalne, naučne i tehničke aktivnosti
- Administrativne usluge
Sektori H, J, M, N, klasifikacije NACE U Srbiji se ovaj indeks cena ne izračunava
Metodi određivanja cene usluge mogu biti sledeći: Metodi određivanja cene usluge mogu biti sledeći: korišćenje stvarne cene transakcije za istu ili sličnu vrstu usluge koja se realizuje periodično tokom određenog vremenskog perioda (npr. ugovorne usluge) metod jedinične vrednosti na osnovu vrednosti i količine pružene usluge određivanje cene komponenata usluge - ukupna cena usluge koja se koristi za izračunavanje indeksa cena suma (ponderisana ili neponderisana) cena komponenata
određivanje cene je bazirano na izračunavanju procenta vrednosti imovine sa kojom je usluga povezana određivanje cene je bazirano na izračunavanju procenta vrednosti imovine sa kojom je usluga povezana ekspertska procena cene usluge na osnovu radnog vremena - pogodno za poslovne usluge kod kojih se cena formira po času
Zemlje EU izračunavaju i prate kretanje (Eurostat, 2008): Zemlje EU izračunavaju i prate kretanje (Eurostat, 2008): - indeksa troškova rada
- indeksa cene energije
- indeksa troškova izgradnje
Indeks troškova rada pokazuje promenu „troškova rada po času“ tokom vremena
„Troškovi rada“ obuhvataju sledeće kategorije: „Troškovi rada“ obuhvataju sledeće kategorije: neto plate i zarade zaposlenih porez na plate i zarade doprinose za socijalno osiguranje zaposlenih subvencije koje prima poslodavac koje treba oduzeti od troškova rada druge izdatke poslodavaca (npr. troškove zapošljavanja i sl.) Odnosi se na sve ekonomske aktivnosti i definiše se kao Lasparov indeks troškova rada po času Zemlje EU izračunavaju i prate kretanje ovog indeksa od 1996. na kvartalnom nivou
Statistika cena energetskog sektora zemalja EU obuhvata cene: Statistika cena energetskog sektora zemalja EU obuhvata cene: - gasa i električne energije
- cene bezolovnog benzina i dizela
Cene gasa i električne energije posebno se prate za sektor domaćinstva i sektor industrije Cene su izražene u nacionalnoj valuti za praćenje dinamike u okviru date zemlje Za potrebe poređenja između zemalja EU cene se izražavaju u evrima i u evrima preračunatim u jedinice iste kupovne snage
Indeks troškova izgradnje Indeks troškova izgradnje Prikazuje kretanje cena glavnih faktora proizvodnje koji se koriste u sektoru građevinarstva (materijalni troškovi i troškovi rada) Izračunava se kao ponderisana suma indeksa materijalnih troškova i indeksa troškova rada za sektor građevinarstva Indeks materijalnih troškova izračunava se na osnovu stvarne cene utrošenog materijala za reprezentativan skup materijala
Indeks troškova rada za sektor građevinarstva obuhvata plate i zarade, kao i doprinose za socijalno osiguranje zaposlenih u ovom sektoru Indeks troškova rada za sektor građevinarstva obuhvata plate i zarade, kao i doprinose za socijalno osiguranje zaposlenih u ovom sektoru - Ne uzimaju se u obzir moguća poboljšanja produktivnosti rada ili efikasnije korišćenje materijala
RZS izračunava indeks cena ugostiteljskih usluga RZS izračunava indeks cena ugostiteljskih usluga Indeks cena ugostiteljskih usluga (vrsta indeksa cena na malo) meri promenu opšteg nivoa cena usluga u ugostiteljskim objektima tokom vremena Cene ugostiteljskih usluga se prikupljaju u hotelima i restoranima u 15 izabranih gradova u Srbiji koji predstavljaju administrativne i trgovačke centre Ugostiteljske usluge su sada obuhvaćene indeksom potrošačkih cena koji RZS objavljuje od 2007. godine
Za međunarodna poređenja BDP-a koristio se devizni kurs pre pojave PPP Za međunarodna poređenja BDP-a koristio se devizni kurs pre pojave PPP Devizni kurs obezbeđuje da BDP različitih zemalja bude iskazan u istoj valuti Ne omogućava da BDP različitih zemalja bude vrednovan istim cenama BDP preračunat pomoću deviznog kursa precenjen je u zemljama s relativno visokim opštim nivoom cena, a potcenjen u zemljama s niskim nivoom cena - Razlike u proizvedenim količinama
- Razlike u nivou cena između zemalja
Paritet kupovne moći valute je istovremeno odnos za konverziju nacionalne valute u zajedničku valutu i prostorni deflator cena Paritet kupovne moći valute je istovremeno odnos za konverziju nacionalne valute u zajedničku valutu i prostorni deflator cena - Vrednovan jedinstvenim cenama
- Odražava samo promene količina
Program pariteta kupovne moći (snage) je pokrenula Svetska banka 1968. godine i danas obuhvata više od 140 zemalja širom sveta Evrostat i OECD izradile su svoj program pariteta kupovne moći u koji je uključeno 46 zemalja
Najčešće korišćeni izvedeni indikator je realni BDP per capita izražen u PPP Najčešće korišćeni izvedeni indikator je realni BDP per capita izražen u PPP Ovaj indikator se koristi i za alokaciju strukturnih fondova u okviru EU Realni BDP per capita i realna finalna potrošnja per capita, međunarodna poređenja blagostanja
PPP se koristi prilikom komparacije stope siromaštva između različitih zemalja PPP se koristi prilikom komparacije stope siromaštva između različitih zemalja - međunarodna apsolutna linija siromaštva od jednog dolara per capita po danu izražava se u jedinicama iste kupovne snage
Rezultati PPP se koriste i kod: - izračunavanja Indeksa humanog razvoja i Indikatora rodnog osnaživanja UN-a
- izračunavanja izdataka za zdravstvo po stanovniku
Indeks nivoa cena (PLI) odražava opšti nivo cena date zemlje u odnosu na drugu zemlju ili grupu zemalja Indeks nivoa cena (PLI) odražava opšti nivo cena date zemlje u odnosu na drugu zemlju ili grupu zemalja Dobija se kada se PPP podeli sa nominalnim deviznim kursom Vrednosti indeksa preko (ispod) 100 označavaju da su proizvodi finalne potrošnje u tim zemljama skuplji (jeftiniji) u odnosu na prosek 27 zemalja EU
Za izračunavanje pariteta kupovne moći sa rashodne strane zemlje koje učestvuju u ovom programu potrebno je da obezbede dve vrste podataka: Za izračunavanje pariteta kupovne moći sa rashodne strane zemlje koje učestvuju u ovom programu potrebno je da obezbede dve vrste podataka: - BDP obračunat prema metodologiji SNA 1993. izražen u nacionalnoj valuti
- prosečne godišnje cene korpe uporedivih i reprezentativnih proizvoda
BDP treba da bude obračunat po rashodnom metodu s komponentama (tj. potrošnjom) koje odgovaraju „grupama proizvoda“ (155 grupa proizvoda)
Za individualnu potrošnju domaćinstva koristi se COICOP klasifikacija proizvoda prema nameni koja obuhvata 110 „grupa proizvoda“ Za individualnu potrošnju domaćinstva koristi se COICOP klasifikacija proizvoda prema nameni koja obuhvata 110 „grupa proizvoda“ Ostale grupe proizvoda odnose se na potrošnju države (individualnu i kolektivnu) i investicionu potrošnju Potrošnja za svaku „grupu proizvoda“ koristi se za ponderisanje PPP „grupa proizvoda“ kako bi se dobili PPP na raznim višim nivoima agregacije (na nivou BDP-a)
Paritet kupovne moći valute izračunava se u tri koraka: Paritet kupovne moći valute izračunava se u tri koraka: Izračunavaju se odnosi cena pojedinačnih proizvoda koji pripadaju određenim „grupama proizvoda“ Odnosi cena za „grupu proizvoda“ se izračunavaju (neponderisanim) uprosečavanjem odnosa cena pojedinačnih proizvoda PPP za grupe proizvoda koje su obuhvaćene na višem ili ukupnom nivou agregacije − ponderišu se i uprosečuju da bismo dobili ponderisani PPP na višem ili ukupnom nivou agregacije (nivo BDP-a)
Primer Primer PPP za BDP između Francuske i SAD-a je 0,97 evra prema dolaru To znači da treba potrošiti 0,97 evra u Francuskoj za istu količinu finalnih dobara i usluga koja se može kupiti za 1 dolar u SAD-u To ne znači da je korpa kupljenih proizvoda identična u obe zemlje Sadržaj korpe će se razlikovati kako bi se odrazile ekonomske, socijalne i kulturne razlike među zemljama Obe korpe treba da obezbede isti nivo korisnosti
Primer praktične primene PPP prema: Eurostat 2008, European Price Statistics: An Overview, str. 5 Primer praktične primene PPP prema: Eurostat 2008, European Price Statistics: An Overview, str. 5 BDP Francuske iznosi 1.791.953 miliona € BDP Velike Britanije iznosi 1.299.622 milona GBP Poređenje - korišćenjem nominalnog deviznog kursa BDP Velike Britanije u milionima iznosi € 1.906.443 (nominalni devizni kurs od 0,6817 GBP za 1€) BDPvb/BDPf= (1.906.443/ 1.791.953)*100=106,4 Zaključujemo da je BDP Velike Britanije u datoj godini za 6,4% veći u odnosu na BDP Francuske
PPP za Francusku iznosi 1,0710 PPP za Francusku iznosi 1,0710 PPP za Veliku Britaniju 0,7696 Da bi se ostvario isti kvalitet i kvantitet potrošnje - Za svaki potrošeni evro u EU potrebno je potrošiti 1,0710 evra u Francuskoj
- Za svaki potrošeni evro u EU, potrebno potrošiti 0,7696 funti u Velikoj Britaniji
PPP za svaku zemlju predstavlja nominalni devizni kurs korigovan za razliku u nivou cena (odnos između nivoa cena u datoj zemlji i prosečnog nivoa cena u EU)
BDPf = €1.791.953 /1,071 = 1.673.159 PPP (u milionima) BDPf = €1.791.953 /1,071 = 1.673.159 PPP (u milionima) BDPvb = GBP 1.299.622/0,7696 = 1.688.698 PPP (u milionima) Ako sada uporedimo BDP ove dve zemlje dobijamo: BDPvb/BDPf= (1.688.698/ 1.673.159)*100=100,93 Zaključujemo da je BDP Velike Britanije izražen u PPP viši od BDP-a Francuske izraženog u PPP samo za 0,93%
Dostları ilə paylaş: |