Plan detaqne regulacije



Yüklə 285,14 Kb.
səhifə2/5
tarix06.05.2018
ölçüsü285,14 Kb.
#41804
1   2   3   4   5

4.3.4. Telekomunikacije
Postoje}e trase TT kablova i TT kablovske kanalizacije prikazani su na grafi~kom prilogu EE i TT infrastrukture.

Pre po~etka radova, obratiti se ,,Telekom Srbija,,AD radi ta~nog obele`avawa trase postoje}ih kablova i u svemu se pridr`avati izdatih uslova, koji su sastavni deo ovog plana.

4.3.5. Toplifikacija i gasifikacija
4.3.5.1. Toplifikacija
U okviru predmetnog podru~ja postoji toplovod koji povezuje toplotnu podstanicu ,,Stara pekara,, i objekat u ulici Dragoquba Popovi}a 14-16 kao i toplovod koji povezuje prethodno pomrnuti objekat i objekat u ulici Dragoquba Popovi}a 18-20. Trasa toplovoda je ucrtana na grafi~kom prilogu br.9. Dubina ukopavawa je oko 80 cm.

Objekti koji nisu obuhva}eni toplifikacijom mogu se prikqu~iti na sistem daqinskog grejawa na vrelovod DN 250 koji se nalazi na Trgu Vuka Karaxi}a.


4.3.5.2. Gasifikacija
Predmetni plan obuhvata zonu grada u kojoj je izgra|ena distributivna gasovodna mre`a. Distributivni gasovod je izgra|en (i pod pritiskom) du` kolovoza a prema grafi~kom prilogu. Dubina ukopavawa distributivnog gasovoda je min.1,00 m sa ugra|enom obele`avaju}om trakom iznad gasovoda dok je dubina ukopavawa ku}nih prikqu~aka na min.0,60 m.

Izme{tawe gasovoda je mogu}e izvr{iti shodno ~lanu 138 Zakona o energetici (Sl.glasnik RS br. 57/2011)




4.4. PRAVILA GRA\EWA - INTERVENCIJE NA POSTOJE]IM

OBJEKTIMA I BLOKOVIMA
Na postoje}im objektima mogu}e je izvr{iti slede}e intervencije:

-Mogu}e je nadzidati postoje}e poslovne objekte na k.p. 5071 I 5074 ( postoje}a spratnost je P+O )do visine venca susednog objekta na k.p. 5075 ( pribli`no 13,0 m ) odnosno do visine P+2+Pk. Nadzi|ivawe je mogu}e uz saglasnost vlasnika stanova koji imaju prozorske otvore okrenute prema k.p. 5071 I 5074 i uz obavezno zadr`avawe prolaza u prizemqu.Nadzidani prostor je namewen za komercijalne delatnosti.

Za k.p.5071 i 5074 obavezna je izrada Urbanisti~kog projekta.

- nadgradwu krova iznad ravne terase objekta;

- rekonstrukciju krova sa promenom geometrije u ciqu formirawa novog korisnog prostora;

- rekonstrukcija fasade objekta u ciqu poboq{awa termo i zvu~ne izolacije;

- zatvarawe balkona i lo|a;

- dogradwa vertikalnih komunikacija (stepeni{te, lift);

- pretvarawe stambenih u poslovni prostor;

- u slu~aju remodelacije prizemqa objekata u ulici Svetog Save u delu obuhva}enom predmetnim planom, ispo{tovati urbanisti~ko-tehni~ke uslove propisane Studijom remodelacije prizemqa objekata u ulici Svetog Save (obra}iva~ Istra`iva~ko-poslovni centar Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu)

- pretvarawe pomo}nog prostora (tavan, ve{ernice, ostave i sl.) u stambeni prostor pod uslovom da novoformirana stambena povr{ina u|e u obra~un koeficijenta izgra|enosti i da se za isti obezbedi parkirawe u okviru parcele;

- podelu funkcionalnih delova objekta;

- spajawe funkcionalnih delova objekta;

- sanaciju dotrajalih konstruktivnih delova objekta;

- sanaciju i rekonstrukciju instalacija;
Sve intervencije na objektu mogu se izvesti pod slede}im uslovima:
- dozvoqava se adaptacija tavanskog prostora u stambeni ili poslovni prostor, uz uslov da se formirawe novog korisnog prostora izvr{i u postoje}em tavanu bez pove}awa visine objekta i promene geometrija krova i da novoformirana povr{ina u|e u obra~un koeficijenta izgra|enosti i da se za isti obezbedi parkirawe u okviru parcele;

- za novoformirani korisni prostor obezbediti parking prostor prema pravilima iz ovog plana;

- rekonstrukciju ili dogradwu krova izvesti sa nadzitkom maksimalne visine 1,6m mereno od kote poda do preloma kosine krova;

- u ciqu boqeg funkcionisawa novoformiranog korisnog prostora (osvetqewe,izlazi na terase ili lo|e i sl.) mogu se formirati krovne baxe sa maksimalnom visinom od 2,2 m mereno od kote poda potkrovqa do prelomne linije baxe.


Nije dozvoqeno pove}awe broja stanova prilikom nadzi|ivawa objekata ako se na sopstvenoj parceli ne mogu obezbediti uslovi za parkirawe i formirawe zelenih povr{ina.

Dozvoqeni su radovi na poboq{awu energetske sanacije fasada ili krova (naknadno postavqawe spoqne, zamena i dopuna postoje}e toplotne izolacije, postavqawe solarnih kolektora i sl.).

Stambene zgrade sa otvorenim prizemqima (sa jezgrima za vertikalne komunikacije i stubovima) karakteristi~ne su za otvoreni tip blokova, a prizemqa sa kolonadama su karakteristi~na za objekte kompaktnih blokova. Intervencije pretvarawa ovakvih prizemqa u koristan prostor se ne dozvoqavaju. Tako|e, nije dozvoqeno zatvarawe postoje}ih pasa`a i prolaza u unutra{wost blokova i isti se zadr`avaju u interesu stanovnika bloka (provetrenost blokova, parkirawe, pe{a~ki pristupi i sl.).

Ukoliko se naknadno obezbe|uje pristup podrumu sa spoqa{we strane objekta, isti se mo`e obezbediti iskqu~ivo iz zajedni~kih prostorija i sa sopstvene parcele.

Dogradwa postoje}ih blokova je definisana: tipom bloka, postoje}om izgra|eno{}u, kvalitetom susednih objekata i stati~kim mogu}nostima tla i objekta. Dogradwa podrazumeva obezbe|ewe odgovaraju}eg broja parking mesta i zelenih povr{ina.

Dogradwom novog dela zgrade ne sme se ugroziti stati~ka stabilnost postoje}eg i objekata na susednim parcelama.

Dogradwa elemenata komunikacija-liftova i stepeni{ta, dozvoqava se kod svih objekata pod uslovom da predmetna intervencija ne ugro`ava funkcionisawe i stabilnost postoje}eg i objekata na susednim parcelama. Svi elementi vertikalnih komunikacija moraju biti za{ti}eni od spoqnih uticaja i izvedeni na sopstvenim parcelama. Izuzetak od ovog pravila se mo`e odobriti samo u slu~aju potrebe obezbe|ewa rampe za pristup hendikepiranim licima. Ove rampe mogu biti postavqene i u zonama izme|u regulacione i gra|evinske linije ukoliko u objektu `ive ili rade hendikepirana lica.

Dogradwa na otvorenim terasama i zatvarawe balkona, lo|a i terasa u objektima vi{eporodi~nog stanovawa dozvoqena je ako se izvr{i jedinstveno zatvarawe u skladu sa postoje}im elementima zgrade.

Ako u kompaktnom bloku nije predvi|eno pove}awe spratnosti objekta mo`e se dozvoliti pretvarawe tavanskog prostora u stambeni, pod uslovom da se ne mewa postoje}a kota slemena, a dozvoqeni nadzidak je maksimalno 1,2m, da novoformirana stambena povr{ina u|e u obra~un koeficijenta izgra|enosti i da se za isti obezbedi parkirawe u okviru parcele ili bloka.

Uslovi koji su navedeni u ovom poglavqu se ne odnose na objekte koji su u statusu nepokretnih kulturnih dobara i kulturnih dobara koja u`ivaju prethodnu za{titu. Za wihovu rekonstrukciju i revitalizaciju uslove utvr|uje nadle`ni zavod za za{titu spomenika kulture.

Intervencije na objektima izvesti u skladu sa pozitivnim zakonima koji tretiraju izgradwu objekata, odr`avawe objekata, za{titu spomenika kulture, za{titu objekata i autorstvo.

Pravila je mogu}e unapre|ivati i dopuwavati po istoj proceduri po kojoj }e se vr{iti izmene i dopune ovog plana.



4.5. URE\EWE PARKOVSKE POVR[INE
Planom su iskazani urbanisti~ki parametri za planirano ure|ewe i date su prostorne smernice za poplo~ane povr{ine parka (staze i sl.) kao i koncept ure|ewa zelenih povr{ina sa razli~itim zonama vegetacije. Ta~no definisano parterno ure|ewe parka sa obaveznim rasporedom staza i platoa i detaqima zelenila i mobilijara, bi}e razra|eno kroz izradu glavnog projekta ure|ewa parka.
UVOD

Kao deo sistema gradskog zelenila, povr{ina parka Sokolana predstavqa blokovsko zelenilo u zoni centra. Intervencije na ovoj povr{ini nemogu se planirati bez {ireg koncepta, koji je uslovqen neposrednom vezom zelenih povr{ina sa kojima se grani~i, koje danas usitwene i nepovrzane predstavqaju zasebne elemente. Rekonstrukcija sa tendencijom dopune osnovnoj matrici zelenog sistema, sa nagla{enim mogu}nostima formirawa novih zelenih koridora, obaveza je u smislu odr`ivih antropogenih pejza`a.

U prostorno oblikovanom smislu, to podrazumeva uskla|enost elemenata, proisteklih detaqnom razradom kompozicionog re{ewa, kao i uvo|ewe novih koji imaju karakteristike oblikovawa u datom periodu, svoje osobenosti u veli~ini, obliku i ritmu, i kao takvi odre|uju smernice planskih aktivnosti, po{tuju}i parkovsko nasle|e i osnovne imperative funkcionalnost.

Kompozicijom se u pejza`noj arhitekturi ozna~ava raspored prostornih formi i tako|e predstavqa odnos glavnih i drugostepenih komponenti. Mo`e biti slo`ena i jednostavna. Nedefinisana do kraja forma, zahteva posebnu pa`wu u rasporedu i odabiru vrsta.

Vreme nastanka parka vezano je za razdobqe 60 - tih godina pro{log veka, sa dominantnim konceptom formirawa stambenog bloka za potrebe radnika fabrike Viskoze. Zelena povr{ina, koncipirana je dakle od svog nastanka kao visoko zahtevna u pogledu sanitarno higijenske funkcije naseqenog mesta.

Iako nemo`emo govoriti o preciznim elementima stilskog oblikovawa, grubom procenom zelenila povr{ina nagove{tava me{oviti stil u oblikovawu, {to se prepoznaje u kombinaciji geometrijskih i slobodnih linija koje se koriste za stvarawe kompozicionih re{ewa. U osnovi centralni i glavni deo se formiraju u geometrijskom a bo~ni u pejza`nom stilu.

Pionirski nagla{eni elementi, oblikovawa prostora me{ovitim stilom, prepoznati su, kao osnovna karakteristika, ale ne i dovoqno razra|eni i usagla{eni. Rekonstrukcija ima za zadatak da podr`i i dopuni osnovni koncept kompozicionog re{ewa parka, daju}i mu nove sadr`aje, u skladu sa osnovnim funkcijama. Kao logi~an nastavak me{ovitog stila u pejza`noj arhitekturi nagla{ava se potreba za elementima, koji unose `ivqe detaqe i elemente izvornog pejza`a, ~ine}i ambijent prijatnim, poboq{avaju}i benefit u sanitarno-higijenskim funkcijama i podizawem nivoa estetskih karakteristika. Va`no obele`je odr`ivosti, prisutan je ali i obavezuju}i momenat u formirawu urbanog pejza`a.

Analizom izdvojenih segmenata, dolazimo do kriterijuma koji predstavqaju osnovu u formirawu re{ewa.


ELEMENTI ZELENOG SISTEMA


  • Povr{ina pod ~etinarskim i li{}arskim sadnicama

  • Travnate povr{ine

  • Drvoredi du` kolskih i pe{a~kih pravaca

  • Staze, pravci komunikacije i mobilijar

4.5.1. Povr{ine pod li{}arima i ~etinarima
ANALIZA SEGMENATA: segmenti izdvojeni na karti i opisani u tekstu, predstavqaju celine radi lak{eg kretawa kroz dokument. Na karti i u tekstu obele`eni su kao A1, A2, A3, A4 i A5. Razli~ite povr{ine, segmenti su analizirane po bioekolo{kim karaktristikama sadnica, koje su ve} tokom niza godina dostigli fiziolo{ku zrelost i danas predstavqaju stabla koja u visokom procentu treba zameniti.Prilikom izrade projekta ure|ewa parka mogu se uraditi dodatne analize i zakqu~iti da li je stablo za le~ewe ili uklawawe a prema proceni stru~nog lica.
Segment A1 - na predmetnoj povr{ini, potrebno je ukloniti stablo li{}ara (. Betula verr. st.br.1) koja je kondiciono potro{eno kao i vitalno, pa je adekvatna zamena neophodna. Na povr{ini segmenta A1 predvi|eno je izme{tawe pet ~etinara ( Picea sp. st.br. 14,16,18,20 i 22 ) koja se nalaze na kolskom pravcu KP1 u blizini trafoa. [irina ovog pravca, zna~ajna je promena u segmentu jer predtavqa umawewe dela travnatih povr{ina, koja je ve} umawena kretawem automobila kroz park, nizom godina, {to direktno uti~e na kompletnu vrednost parka u sanitarno higijenskom pogledu, kao jednom od osnovnih benefita zelenih povr{ina. Stabla predvi|ena za uklawawe su stabla solidne kondicije i radi nadoknade u biolo{kom smislu segmenata, planirana je sadwa novih sadnica unutar segmenta A1 i A2 koje bi eventualno popravile naru{en odnos.
Segment A2 - prostorno dopuwuje segment A1, te zajedno predstavqaju veliku povr{inu, na kojoj je zastupqenost zastratih povr{ina, igrali{ta, objekta za sport sport i parkinga (PA1, PA2,...), zna~ajna, pa je za oba segmenta, preporu~ivo formirawe i odr`avawe ritma, koji treba ostvariti du`inom parking i kolskih i pe{a~kih staza. Odabir sadnica, to jest biolo{kog materijala, treba da parira povr{inama pod zastorom i ubla`i negativan efekat materijala zastora. Ako se uzme u obzir i de~je igrali{te koje tako|e treba naglasiti i ovaj segment ima zna~ajnu ulogu kako u funkcionalnom tako i u estetskom pogledu. Postoje}e sadnice imaju pribli`no ujedna~ene karajteristike, slabe kondicije i fiziolo{ke zrelosti, koja daje svoje karakteristike, pa se u ovom segmentu predla`e uklawawe dva stabla li{}ara (st.br.3 i st.br.43). Segment A1 i A2, podeqeni su dijagonalnim pe{a~kim pravcem Pp1, koja tako|e treba da dobije svoje osobenosti kao najdu`i i koji razdvaja ova dva segmenta.
Segment 3 - predstavqa zna~ajno razli~it segment, jer sadr`i i mlade sadnice ~etinara ( 112 -128), koje zna~ajno podi`u ocenu vitalnosti i kondicije. Stabla bora, koji se nalaze na dva mesta u grupi po 2-3 sadnice, potrebno je zameniti (stbr. 76 i 104) jer su fiziolo{ki zna~ajno iscrpqena, a ostala stabla pratiti kroz naredni vegetacioni period, jer je zabele`eno da od prethodnog vegetacionog perioda zna~ajno gube od vitalnosti, {to dokazuje veliki broj prosu{enih i lomqivih grana, kao i boja ~etina. Uklowena stabla vrba, na rubnim delovima, ostavqaju prostor za sadnice na odre|enom rastojawu od kru`ne staze, a neposredno grade}i celinu sa ostalim delovima zelenila ovog segmenta kao i parkingom PA2. Pribli`no ujedna~en ambijent treba ostvariti i du` parkinga PA3.

Segmenta A4 - ~ini segment visokih li{}ara i ~etinara, neposrednu uz ulaz u stambene zgrade, a sa trotoarom predstavqa i zelenu razdelnu povr{inu od saobra}ajnice. Potrebno je blago prosecati sklop, radi odr`avawa, kao i planirati zamenu u narednim godinama a prema proceni stru~nog lica.
Segment 5 - tako|e segment, koji se nalazi neposredno izme|u parkinga i stambenog objekta, sadr`i vitalne primere kedra i platana (st.br. 124, 126, 128 и 150 ) kao i proizvoqno zasa|ene ~etinare, patuqaste forme koje treba uneti u planske dokumente, neposredno izme|u stabla br. 130 и 156.

Preporuka: Izbegavati sadwu koja nije planska

Predlog: za uklawawe 10 stabala, a nadoknada se vr{i sa 25
Analiza sadnica po segmentima
Tabela br. 2 broj stabala li{}ara i ~etinara po segmentima A1 - A5


Segmenti

Li{}ari

^etinari

Ostali elem. zelenila

1

14

14

prisutni

A2

10

14




A3

19

24

prisutni

A4

12

5




A5

4

18




ukupno

59

75




Yüklə 285,14 Kb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə