Počeci filozofiranja u Grčkoj



Yüklə 14,84 Kb.
tarix23.11.2017
ölçüsü14,84 Kb.
#11884

Počeci filozofiranja u Grčkoj

Pojava filozofije u Grčkoj označava opadanje mita i rađanje racionalnog znanja. Početkom VI veka p.n.e. u jonskom Miletu, ljudi poput Talesa, Anaksimena i Anaksimandra uvode nov način razmišljanja o prirodi, kao nezavisno izučavanje jedne istorije, dajući o njoj jednu celovitu sliku, teoriju. Njihova objašnjenja nastanka sveta lišena su dramatične slikovitosti svojstvene starim teogonijama i kosmogonijama. Nema više natprirodnih činilaca, nema čak ni aluzije na bogove. Kod jonskih “fizičara” pozitivitet je osvojio celokupnost bića. Ne postoji ništa što nije priroda, physis. Ljudi i božanstva čine jedan jedinstven i homogeny svet, koji je sav u jednoj ravni. Oni su delovi jedne te iste prirode, physis, koja svuda stavlja u pokret jedne te iste sile. Jonska fizika nema ništa zajedničko ni po duhu ni po metodu sa onim što nazivamo naukom. Ona ne zna za eksperimentisanje, a nije ni proizvod naivnog i spontanog razmišljanja o prirodi. Ona daje laički oblik shvatanja sveta koji je razrađen u religiji. Kosmogonije preuzimaju i produžavaju bitne teme kosmogonijiskih mitova, daju odgovor na istu vrstu pitanja, ne istražuju kao nauka zakone prirode već, kao i mit, pitaju kako je uspostavljen poredak, kako je kosmos nastao iz haosa. Od mitova o postanku sveta Milećani pozajmljuju ne samo sliku sveta već i čitav pojmovni materijal. Iza ‘elemenata’ prirode naziru se stara božanstva. Postajući priroda ‘elementi’ su izgubili izgled individualizovanih božanstava, ali oni ostaju aktivne i žive sile koje se i dalje doživljavaju kao božanske. Senka. Filozofija se ne zadovoljava time da u terminima prirode ponavlja ono što je teolog dao u terminima božanske moći. “Fizičari” namerno ostavljaju po strani svet vere. Njihovo traganje nema nikakve sličnosti sa kultnim postupcima za koje je mit uvek bio vezan. Nastojanje da se objasni svet i shvati priroda nalazimo kod prvih “fizičara” ili filozofa prirode, koje nazivamo “ fiziolozima”, što je transkripcija grčkog oblika reči, reč nastala od korena physis I logos, od kojih prva označava prirodu koja raste, menja se i razvija, a druga nauku ili govor koji se odnosi na stvari. Među najslavnije treba svrstati Heraklita i njegove prethodnike: Talesa, Anaksimen I Anaksimandra.


Tales iz Mileta

Smatra se da je bio feničanskog tj. semitskog porekla. Po Bibliji, Sem je bio jedan od tri

Nojeva sina a njegovi potomci su Arapi, Feničani i Jevreji. Grci to negiraju jer bi to značilo da su filozofiju preuzeli od Semita. Bio je svestran filozof, veliki poznavalac matematike, geometrije I astronomije. Bio je jedan od sedam grčkih mudraca.

* bio je jedan od mudraca (ho sofos). Davao je mudre savete, predvideo pomračenje sunca 28. maja 585. g. p.n.e. Putovao je u Egipat i tamo naučio zemljoradnju (geometria); u geometriji postoji Talesova teorema; Tales je prvi izmerio visinu egipatskih piramida;


* Tales je primetio da sve stvari u sebi sadrže vlagu. Tako je došao do zaključka da je voda u osnovi svega (ona je fisis) i tako kao načelo svih živih bića uzeo nešto materijalno.
Kao pranačelo je uzeo vodu (‘sve je tečnost, uključujući i krv’), pa je i zemlju video kao ploču koja plovi na vodi. Voda je fundament i sastavni deo svih stvari i svega postojećeg. Voda je prvobitni element iz kojeg fizički proističu i ostala tri: vazduh i vatra koji su njena isparenja, zemlja koja je neka vrsta njenog taloga.

On odbacuje politeizam, svrtavajući mnogobrojne bogove u prastarela shvatanja sveta. Um i voda jesu, dakle, jedno.Zahvaljujući Aristotelu možemo zaključiti da je Tales verovao ‘da je voda uzrok i sadržaj svih stvari, da zemlja plovi na vodi, da su sve stvari pune bogova’. Verovao je i ‘da magnet ima dušu zato što privlači gvožđe’.

Mnogi istoričari smatraju da je Tales preuzeo mnogo iz Kosmogonija i Teogonija u kojima se opisuje nastanak kosmosa i bogova. Tales je više značajan u filozofiji jer je prvi postavio pitanje o onom jednom elementu iz koga sve nastaje, a ne zbog odgovora koje je on na to pitanje dao.
Anaksimandar

Bio je Talesov učenik. Bavio se politikom. Napisao je četiri dela od kojih sa sačuvani samo fragmenti – O prirodi, Opis zemlje, Zvezde stajačice, Sfera.

On je tragao za pranačelom svega postojećeg koje je bilo neograničeno u vremenu i prostoru, besmrtno, nepropadljivo, koje bi obuhvatilo sve i upravljalo svime. On tako nešto nalazi u iskustvenom svetu gde je sve ograničeno, gde se sve menja, nastaje i nestaje. Zbog toga on svoje traganje prenosi iz iskustvenog sveta u metafizički. Rešenje nalazi u Apeironu (a-negacija, peiron-granica). To je bezgranično, neodređeno, iz čega se sve konkretne stvari rađaju i u šta propadaju. Apeiron je početak, kraj i sastavni deo svih bića, iz njega nastaju sva nebesa i svi svetovi pod njim, ali je on takođe jedinstvo i borba suprotnosti. Anaksimandar je uveo viziju cikličnog zbivanja. On ističe da sva rođena bića nose u sebi klicu onog što ljudi nazivaju smrću, što u stvari predstavlja povratak majci prirodi po redu vremena. Sva rođena bića se izdvajaju iz prirode koja je bezgranična, besmrtna i nepropadljiva, noseći sa sobom deo te večne prirode. To se može primeniti i na ljudski život. Nastajemo iz neodređenosti, postepeno se formiramo, dobijamo ime, postajemo definisani, polako se deformišemo i smrt predstavlja povratak u neodređenost. Za Anaksimandra živa bića su nastala u vodi (vlazi) i imala su hrapavu kožu, pa su postepeno izlazila na kopno i prilagođavala se novim uslovima. Stoga, čovek vodi poreklo od riba. Po njemu nijedan pojedinačan element, ni jedan deo sveta ne može da ima prevlast nad drugim. Novi poredak odlikuje se jednakošću i simetrijom različitih sila koje čine kosmos. Prevlast pripada zakonu ravnoteže..

Prvobitnu supstancu, neograničenu, besmrtnu, božansku, Anaksimandar shvata kao posebnu stvarnost, različitu od svih elemenata. Aristotel nam daje razloge ovog izbora: kada bi jedan od elemenata posedovao neograničenost sopstvenu Apeironu, on bi razorio ostale elemente, a elementi se određuju po uzajamnoj suprotnosti, potrebno je da sa drugim uvek budu u u odnosu ravnopravnosti, ili kako to kaže Aristotel, u jednakosti sila. Poredak nije više hijerarhijski, on je uspostavljenje ravnoteže između jednakih sila, od kojih nijedna ne treba nad drugom da ima konačnu prevlast koja bi dovela do razaranja kosmosa. Ova ravnotežna sila nije statična, ona podrazumeva suprotnost i sastoji se od sukoba. Svaka sila uzima naizmenično prevlast a zatim se povlači onoliko koliko je napredovala. U vlasti ove pravde (diké), jednake za sve, elementarne sile se udružuju, usaglašavaju, ravnomerno se klateći i uprkos svom mnoštvu i raznovrsnosti čine jedinstven kosmos.


Anaksimen

Bio je učenik Anaksimandra. Za pranačelo je uzeo vazduh, koji je po veličini



neograničen a po svojstvima ograničen – kvantitativno neograničen, a kvalitativno ograničen. Mislio je da čovek živi (ima dušu) samo dok diše. Čak, po njemu i kosmos živi i ima dušu. Vazduh je duša kosmosa i duša individualnog bića.

Grčka reč “duša” znači život, životna snaga, ono što se sopstvenom snagom može kretati, preobražavati i rasti. Opšte je prihvaćeno da je Anaksimen otišao najdalje od Jonskih filozofa jer je uočio da ako prvi princip shvatamo kao određenost (kod njega vazduh) onda moramo imati i određeni put kojim taj prvi princip nastaje (kod njega zgnušnjavanjem i razređivanjem). Razređen on postaje vatra, kada je zgusnutiji pretvara se u vetar, pa u oblak, zatim u vodu i na kraju u kamen. Vazduh je stalno u kretanju jer kada se ne bi kretao onda se ne bi mogao preobražavati.

Anaksimen je prvi uveo četiri elementa: vazduh, voda, zemlja, vatra.

Zemlja je središte kosmosa i sva nebeska tela se kreću oko nje. Zemlja je ravna ploča koja poput lista lebdi u vazduhu.

* Anaksinem je prvi izveo sva 4 elementa sveta: vodu, vatru, vazduh i zemlju. Upoređivanje sa Hesiodovim shvatanjem:

vazduh – Haos


vatra – Uranus
zemlja – Geja
voda – Eros
* Anaksimen govori o duši kosmosa – vazduh. Duša – psihe – život, životnost. Duša ima sposobnost kretanja, preobražavanja i rasta
Yüklə 14,84 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə