Ponašanje studenata prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju

3. Informacijsko obilje informacijskog društva – problemi knjižnične zajednice i korisnika

Prednosti koje je donio razvoj IKT-a su neosporive, no svaki napredak donosi i nove izazove. Pojava interneta zasigurno je jedan od najvažnijih događaja našeg vremena, jer upravo je internet bio fenomen koji je započeo transformaciju našeg društva iz industrijskog u informacijsko. Internet je sa sobom donio mnoštvo mogućnosti za svakoga tko je imao pristup osobnom računalu. Između ostalog, internet je iz temelja promijenio način na koji tražimo nove informacije i komuniciramo s drugima. Prednost traženja informacija na webu je dostupnost ogromne količine informacija kojima se može s lakoćom besplatno pristupiti neovisno o vremenu i prostoru u kojem se korisnik nalazi. Za korištenje interneta nije potrebna posebna edukacija kao što je to slučaj s knjižničnim sustavima. U teoriji, potrebno je samo ukucati ključne riječi u tražilicu i dobiti (nekakve) rezultate. No stvarnost se ipak pokazala malo kompleksnijom. Naime, internet nema sustav filtriranja informacija, svatko može postaviti svoj sadržaj na web i učiniti ga dostupnim široj javnosti. Iz tog razloga, korisnici se često susreću s neprovjerenim, netočnim informacijama. Nadalje, korisnici često ne posjeduju vještine pravilnog formuliranja upita, evaluacije dobivenih rezultata i odabira kvalitetnih informacija. Čak se i iskusni pretraživači susreću s problemom postavljanja upita u tražilicu ili bazu podataka i dobivanjem milijuna rezultata⁵⁵. U takvom okruženju korisnici se mogu osjećati preopterećeni, često ne znajući navigirati kompleksnim informacijskim krajolikom u kojem se nalaze. Opisani problem nazivamo preopterećenje informacijama (information overload). Do preopterećenja informacijama, na osobnoj razini, dolazi kada pojedinac opaža da prima više informacija nego što može učinkovito obraditi i koristiti za rješavanje određenog zadatka što dovodi do povećanog stresa, gubljenja vremena, otežanog donošenja oduka te odvraćanja pozornosti od obavljanja željenog zadatka⁵⁶. Ukoliko korisnik i uspije pronaći informacije koje su mu potrebne, javlja se problem vrednovanja tih informacija, njihovog analiziranja i korištenja. Posjeduju li korisnici potrebne vještine za učinkovito i kritičko promišljanje dobivenih informacija te njihovu kvalitetnu sintezu? Znaju li korisnici koristiti informacije uz poštivanje intelektualnog vlasništva?

Problemi se ne zaustavljaju samo na korisnicima. Značajni problemi postoje i na strani sustava. Informacijski sustavi postali su vrlo sofisticirani i okupljaju sve veći broj članaka, knjiga, citata i drugih formata informacija, koji često dosežu brojke od nekoliko milijuna jedinica po sustavu. Navigacija u takvom okruženju i pronalazak željenih informacija dovoljno je u svojoj prirodi kompliciran zadatak, no situaciju dodatno komplicira problem opisa dokumenata. Naime, postoji jasan jaz između načina na koji indekseri ili stručnjaci koji opisuju dokumente u sustavu vide određeni tekst i načina na koji ga gledaju korisnici. Uzmemo li u obzir da stručnjaci često promišljaju proces traženja informacija iz perspektive sustava, dolazimo do problema gdje imamo razvijene sofisticirane informacijske sustave s ogromnim potencijalom koji ostaje neiskorišten, jer korisnička perspektiva nije bila dovoljno zastupljena prilikom osmišljavanja sustava.

Kako bi se opisani problemi uspješno riješili, knjižnična zajednica, informacijski stručnjaci i korisnici informacijskih sustava moraju surađivati. Značajni napredak je već učinjen po nekim pitanjima, ali i dalje je potrebno raditi, jer razvoj tehnologije se ne zaustavlja, a promjene koje donosi značajno utječu na pretraživanje informacija. Jedno od rješenja problema navedenih ranije leži u informacijskom opismenjavanju. Informacijska pismenost temeljni je preduvjet za samostalno snalaženje korisnika u kompleksnom informacijskom okruženju. Nadalje, važno je promišljati načine izrade informacijskih sustava te ulogu korisnika u tim sustavima. U nastavku su predstavljeni neki od značajnijih problema uključenih u dizajn informacijskih sustava sa strane korisnika (termini pretraživanja, iščekivanja korisnika) i strane sustava (zakoni distribucije, veličina tezaurusa za označivanje).

3.1. Problemi vezani uz odabir termina za pretraživanje

Osnovna pretpostavka informacijskih sustava temelji se na ideji jednog (ili više) termina koji korisnik unosi u sustav koji sustav zatim povezuje s terminima kojima su dokumenti opisani kako bi se ostvarilo sparivanje. Na temelju te osnovne pretpostavke može se zaključiti koliko je odabir termina za pretraživanje ili opis dokumenta u sustavu važan za ostvarivanje uspješnog pretraživanja. Na temu termina pretraživanja stručnjaci su proveli mnoga istraživanja i identificirali probleme koje je potrebno riješiti (primjerice Saračević i Kantor, 1988.⁵⁷; Leonard, 1977.⁵⁸, itd.), no, unatoč velikoj količini podataka, vrlo malo se poduzelo u kreiranju informacijskih sustava kako bi se navedeni problemi riješili⁵⁹.

Jedan od najčešćih rezultata koji se pojavio u većini provedenih istraživanja jest da ljudi koriste širok raspon različitih termina i nijedan termin se ne pojavljuje često u pretraživanju. Različitosti u korištenim terminima mogu biti morfološki, sintaktički i semantički⁶⁰. Primjerice, jedan korisnik može odabrati termin za pretraživanje u jednini (planina), drugi u množini (planine). Obojica su odabrali valjan termin, a mogu dobiti potpuno različite rezultate. Čak se i stručni i iskusni indekseri ponekad razlikuju u odabiru termina za opis dokumenta, unatoč činjenici da pred sobom imaju isti tekst i koriste ista pravila sustava predmetnog opisa⁶¹.

Problematika ovog pitanja postaje samo kompleksnija promatranjem u umreženom svijetu. Baze podataka često okupljaju milijune dokumenata među kojima korisnici moraju pronaći upravo ono što je njima potrebno. U slučaju pregledavanja, recimo, sa svrhom upoznavanja korisnika s određenim područjem, različitosti u dobivenim rezultatima ne predstavljaju veliki problem, no u direktnom, usmjerenom pretraživanju, kada korisnik zna točno što želi pronaći, tada se javljaju problemi. U bazama podataka, čak i krivo upisani termini (tiskarske pogreške) donose nekakve rezultate. Problem je u tome što korisnici često nisu niti svjesni da umjesto nekoliko stotina rezultata koje dobiju pretraživanjem, mogu dobiti nekoliko tisuća koji se zapravo nalaze u bazi te da dokumenti koje nisu uspjeli pronaći, mogu biti mnogo korisniji od pronađenih⁶².