Ponašanje studenata prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju


Ponašanje studenata Sveučilišta J.J. Strossmayera prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju



Yüklə 281,6 Kb.
səhifə5/12
tarix14.09.2018
ölçüsü281,6 Kb.
#68135
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   12

4. Ponašanje studenata Sveučilišta J.J. Strossmayera prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju

4.1. Cilj i pretpostavke istraživanja


U prethodnim poglavljima objašnjeni su osnovni pojmovi i predstavljena neka od istraživanja i saznanja o kompleksnom pitanju informacijskog ponašanja korisnika. Svrha ovog rada jest istražiti ponašanje studenata diplomskih studija Sveučilišta J.J. Strossmayera tijekom pretraživanja informacija u elektroničkom okruženju te postoje li razlike u uspješnosti pretraživanja ovisno o smjeru i prethodnoj edukaciji studenata na temu pretraživanja informacija. Rezultati dobiveni istraživanjem pokazat će koliko je studentima vremena potrebno za pronalazak informacija u elektroničkom okruženju, točnije putem tražilice, baze podataka ili mrežnog knjižničnog kataloga, koliko koraka čine prilikom pretraživanja, koliko pritisaka na miš te će se ocijeniti jesu li studenti pronašli traženu informaciju, odnosno jesu li uspješno obavili zadatak. Nadalje, istraživanje će ponuditi spoznaje o strategiji pretraživanja studenata različitih smjerova na Osječkom sveučilištu. Prilikom istraživanja bilježili su se komentari ispitanika na potencijalne poteškoće ili frustracije s kojima se susreću.

Istraživanje je započeto sa sljedećim pretpostavkama:

H1. Studenti informacijskih znanosti u kraćem će roku pronaći tražene informacije od studenata ostalih smjerova

H2. Studenti informacijskih znanosti informacije će pronaći s manje pritisaka na miš

H3. Svi studenti kao početni korak pretraživanja biraju Google tražilicu.

H4. Nema razlike u strategiji pretraživanja kod studenata informacijskih znanosti i studenata ostalih smjerova

Od ovih smo pretpostavki krenuli iz razloga što se studenti informacijskih znanosti problematikom pretraživanja i vrednovanja informacija intenzivno bave tijekom studija na različitim kolegijima, dok se studenti drugih smjerova samo površno (ako uopće) upoznaju s tom tematikom. Nadalje, pretpostavka je da svi studenti pretraživanje započinju u tražilicama, ponajprije Google-u, što i odgovara njihovoj „Milenijskoj generaciji“ (još se naziva i Generacija Y ili „Echo Boomers“). Ovo je termin koji se odnosi na mlade rođene od ranih 1980-ih pa sve do 2000-ih. U literaturi se milenijsku ili net generaciju još naziva i Google generacija, digitalni urođenici (digital natives), cyber djeca, generacija V (virtual generation), generacija C (connected, creative, click generation) itd77. Navedeni termini se odnose na pojedince rođene nakon 2003. godine, odnosno generaciju mladih ljudi koji se ne sjećaju vremena prije pojave interneta. U literaturi se definiraju i generacija Y, odnosno pojedinci rođeni od 1990-ih do 2003, te generacija X, odnosno pojedinci rođeni od 1980-ih do 1990-ih78. Među znanstvenicima ne postoji jasan konsenzus oko točnih godina i naziva ove tri generacije, no one se često proučavaju skupa, jer dijele slične karakteristike što se tiče informatičke pismenosti i navika pri pretraživanju informacija

4.2. Metodologija, instrument i uzorak istraživanja


U ovom se istraživanju koristila metoda simuliranog zadatka traženja informacija u web tražilici, bazama podataka i mrežnom knjižničnom katalogu Istraživanje je osmišljeno u dva povezana dijela: početna anketa i metoda razmišljanja naglas.

Početna anketa sastavljena je od sedam pitanja koja prikupljaju osnovne demografske podatke te pitanja koja se odnose na subjektivnu procjenu ispitanikovih sposobnosti pretraživanja u web okruženju (tražilice, baze podataka, mrežni knjižnični katalozi) kao i dosadašnje edukacije po tom pitanju, ukoliko ih je bilo. Završni dio ankete uključuje pitanja o dosadašnjim iskustvima ispitanika u pretraživanju informacija u web okruženju. Prvi prilog donosi anketu namijenjenu studentima informacijskih znanosti, a drugi prilog prikazuje anketu namijenjenu ostalim sudionicima istraživanja.

Drugi dio istraživanja temelji se na simulaciji zadatka traženja informacija u elektroničkom okruženju prilikom kojeg su svakom ispitaniku predstavljena tri problemska zadatka. U ovom dijelu korištene su metoda razmišljanja na glas i analiza verbalnog izvješća i video zapisa. Metoda razmišljanja na glas omogućava ispitivanje kognitivnih procesa ispitanika prilikom rješavanja problemskih zadataka79, a analizom verbalnog izvješća i video zapisa omogućava se analiza konkretnih načina pretraživanja informacija (koraci poduzeti prilikom pretraživanja, korišteni izvori informacija, strategije pretraživanja itd.).

U drugom dijelu istraživanja, ispitanicima su predstavljena tri problemska zadatka. Ispitanici su pojedinačno dolazili u prostoriju te obavljali zadatke na računalu. Studentima informacijskih znanosti postavljeni su identični zadaci, dok se ostalim ispitanicima zadaci razlikuju sukladno studiju. Različiti zadaci su zadani iz razloga što se pretpostavilo da će ispitanicima biti jednostavnije riješiti problemske zadatke ukoliko su upoznati s područjem koje pretražuju i problemskim pitanjem. Zadaci su osmišljeni na način da prvi upućuje na pretraživanje korištenjem web tražilice, drugi zahtijeva korištenje specijaliziranih baza podataka, a treći korištenje mrežnog kataloga knjižnice. Prvi zadatak je općenitog tipa i nije vezan niti za disciplinu niti za studij. To su uglavnom problemske situacije iz svakodnevnog života. Drugi i treći zadatak su vezani sadržajem uz studij ispitanika. Na taj način omogućeno je ispitivanje informacijskog ponašanja na većem spektru informacijskih izvora u elektroničkom okruženju. Treći prilog prikazuje zadatke postavljene studentima informacijskih znanosti, a četvrti prilog prikazuje zadatke postavljene ostalim ispitanicima. Pri rješavanju problemskih zadataka mjerilo se vrijeme potrebno za rješavanje zadataka, broj pritisaka na miš, korišteni izvori informacija, strategije pretraživanja te komentari ispitanika o uspješnosti pretraživanja i problemima s kojima su se susreli prilikom obavljanja zadataka.

Istraživanje se provodilo u prostorijama Filozofskog fakulteta 15. rujna 2014. godine. Istraživanje se provodilo u prostorijama Filozofskog fakulteta zbog pristupa online bazama podataka. Svi ispitanici su dali pristanak za video snimanje za potrebe istraživanja. Ispitanicima je na početku razgovora objašnjeno da je istraživanje u potpunosti anonimno te ih se uputilo da zadatke rješavaju kao što bi to radili i inače, bez prisutnosti ispitivača. Ispitanicima je objašnjeno da se ne ispituje njihovo znanje i vještine, već se želi dobiti uvid u načine na koje pretražuju informacije.

Uzorak ovog istraživanja čini šest ispitanika: tri studentice diplomskog studija informacijskih znanosti s Filozofskog fakulteta u Osijeku, smjer informatologija, jedna studentica diplomskog studija ekonomije s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, smjer Poslovna informatika, jedna studentica diplomskog studija kulturologije s Odjela za kulturologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, smjer Kulturni menadžment i jedna studentica diplomskog studija psihologije s Filozofskog fakulteta u Osijeku. Svi ispitanici su studenti završnih godina diplomskih studija. Studenti završnih godina diplomskog studija odabrani su iz razloga što se smatra da su do sada imali prilike upoznati se s načinima pretraživanja informacija u elektroničkom okruženju te da su samostalnim radom tijekom studiranja stekli navike pretraživanja informacija u svrhu rješavanja problemskih zadataka vezanih uz fakultetske obveze i svakodnevni život.

Za vrijeme istraživanja bilježilo se vrijeme potrebno za rješavanje svakog problemskog zadatka, broj pritisaka na miš, koraci poduzeti prilikom pretraživanja te uspješnost rješavanja zadatka. Također su se bilježili komentari ispitanika na pretraživanje o poteškoćama s kojima su se susreli tijekom pretraživanja. Rezultati istraživanja predstavljeni su u sljedećem poglavlju i analizirani u poglavlju 4.4. Rasprava.


Yüklə 281,6 Kb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   12




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə