Ponašanje studenata prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju



Yüklə 438,64 Kb.
səhifə8/12
tarix14.09.2018
ölçüsü438,64 Kb.
1   ...   4   5   6   7   8   9   10   11   12

4.4. Rasprava


Istraživanje opisano u ovom radu sastoji se od dva dijela: početne ankete i središnjeg dijela. Kao što je ranije objašnjeno, početna je anketa provedena s ciljem saznavanja osnovnih demografskih podataka te sadrži pitanja koja se odnose na subjektivnu procjenu ispitanikovih sposobnosti pretraživanja u web okruženju (tražilice, baze podataka, mrežni knjižnični katalozi) kao i dosadašnje edukacije po tom pitanju, ukoliko ih je bilo. Završni dio ankete uključuje pitanja o dosadašnjim iskustvima ispitanika u pretraživanju informacija u web okruženju.

U istraživanju je sudjelovalo šest studentica diplomskih studija Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Ispitanice su podijeljene u dvije skupine: studentice informacijskih studija i ostale ispitanice (studentice ekonomije, psihologije i kulturologije). Rezultati početne ankete pokazale su da su sve ispitanice tijekom studija imale prilike usvajati vještine samostalnog istraživačkog rada, i to na obveznom kolegiju 5 (83,33%), samostalno 4 (66,67%), na izbornom kolegiju 3 (50%), te u knjižnici i uz pomoć kolega 2 (33,33%). Prema subjektivnoj procjeni vlastitih sposobnosti pretraživanja informacija, ispitanice su svoje sposobnosti ocijenile srednjom ocjenom 3,6, pri čemu je srednja ocjena studentica informacijskih znanosti 4, a ostalih ispitanica 3,3. Prema ovom rezultatu može se zaključiti da studentice informacijskih znanosti imaju više samopouzdanja u vlastite sposobnosti pretraživanja informacija od ostalih ispitanica, ali su ipak bile oprezne te nisu odabrale najveću ocjenu.

Završni dio početne ankete sadržavao je tri tvrdnje koje su ispitanice ocjenjivale prema stupnju slaganja. Četiri ispitanice (66,67%) se u potpunosti slažu i dvije ispitanice (33,33%) se slažu s izjavom da prilikom traženja informacija na webu kao prvi korak odabiru pretraživanje pomoću tražilice Google. S izjavom da prilikom traženja literature za seminarske radove točno znaju gdje mogu pronaći stručne članke, knjige i druge materijale se slažu dvije studentice informacijskih znanosti, dok se jedna studentica informacijskih znanosti i tri studentice ostalih smjerova niti slažu niti ne slažu. S izjavom da su izuzetno vješti u pretraživanju informacija i s lakoćom pronalaze potrebne informacije se slažu sve tri studentice informacijskih znanosti i jedna studentica drugog smjera, dok se preostale dvije ispitanice niti slažu niti ne slažu. Ovakvi rezultati pokazuju više nesigurnosti u vlastite vještine pretraživanja kod studentica drugih smjerova, nego kod studentica informacijskih znanosti.

Drugi dio istraživanja uključivao je rješavanje tri problemska zadatka pri čemu se promatralo koje izvore ispitanice konzultiraju prilikom pretraživanja, koje strategije pretraživanja koriste, koliko im je vremena i pritisaka na miš potrebno za rješavanje pojedinih zadataka, broj koraka poduzetih prilikom pretraživanja te uspješnost rješavanja zadataka. Ispitanicama su postavljeni zadaci vezani uz studij te osmišljeni na način da upućuju na pretraživanje pomoću tražilice, baze podataka ili mrežnog knjižničnog kataloga. Razlog razlikovanja zadataka prema studijskim smjerovima jest pretpostavka da će ispitanicama biti jednostavnije riješiti problemske zadatke ukoliko su upoznati s područjem koje pretražuju i problemskim pitanjem. Prvi problemski zadatak je općenitog tipa i nije vezan niti za disciplinu, niti za studij. To su uglavnom problemske situacije iz svakodnevnog života. Drugi i treći zadatak su vezani sadržajem uz studij ispitanica. Na taj način je omogućeno ispitivanje informacijskog ponašanja na širem spektru informacijskih izvora u elektroničkom okruženju.

Rezultati istraživanja su pokazali da je studenticama informacijskih znanosti za rješavanje sva tri problemska zadatka trebalo ukupno 42 minute i 58 sekundi, što čini prosjek od približno 14 minuta i 19 sekundi po studentici. Studentice ekonomije, psihologije i kulturologije su problemske zadatke riješile za ukupno 32 minute i 45 sekundi što čini prosjek od približno 11 minuta i 15 sekundi po studentici.

Studentice informacijskih znanosti su prilikom rješavanja problemskih zadataka ukupno 337 puta pritisnule na miš, što čini prosjek od približno 112 pritisaka na miš po studentici, dok su studentice ekonomije, psihologije i kulturologije na miš pritisnule ukupno 198 puta, što čini prosjek od 66 pritisaka na miš po studentici.

Zanimljivo je primijetiti da, iako postoje značajne razlike u vremenu i broju pritisaka na miš prilikom rješavanja problemskih zadataka koje idu u prilog studenticama ekonomije, psihologije i kulturologije, kada pogledamo uspješnost rješavanja problemskih zadataka sve studentice su bile podjednako uspješne, odnosno neuspješne, ovisno o zadatku. Prvi problemski zadatak bio je usmjeren na pronalazak konkretne informacije pomoću tražilice Google. Studentice ekonomije, psihologije i kulturologije su uspješno riješile zadatak, dok nijedna studentica informacijskih znanosti nije uspješno riješila zadatak. Razlog takvom rezultatu može biti i činjenica da su studentice ekonomije, psihologije i kulturologije napomenule da su upoznate s postavljenim zadatkom te da su o toj temi i ranije pretraživale informacije na internetu, stoga su točno znale koje ključne riječi koristiti i koje mrežne stranice konzultirati. S druge strane, studentice informacijskih znanosti su sve pronašle mrežnu stranicu na kojoj se nalazila tražena informacija, no nisu dovoljno detaljno pregledale sadržaj stranice te su previdjele traženi odgovor i nastavile pretragu u drugom smjeru. Postavlja se pitanje bi li studentice informacijskih znanosti bile jednako uspješne u rješavanju prvog zadatka kao ostale ispitanice da su sve imale isti problemski zadatak, traženje primjera CV-a? Sličan rezultat vezano uz ponašanje studenata informacijskih znanosti prilikom pretraživanja u svom je istraživanju dobila Branka Kotur pri ispitivanju uporabljivosti WebPAC-a Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku. U njenom istraživanju se isto došlo do spoznaje da su studenti informacijskih znanosti, iako su daleko obučeniji u metodama i tehnikama pretraživanja informacija, previše samouvjereni i na konkretnom testiranju pokazuju izuzetno veliku površnost, te u konačnici daju i lošije rezultate od studenata ostalih smjerova.80

Drugi zadatak je bio izazov za obje skupine ispitanica, jer se od njih zahtijevao pronalazak znanstvenog (recenziranog) članka temom vezanog uz studij. Studentice informacijskih znanosti su pravilno odabrale izvor te pomoću mrežne stranice Centra za online baze podataka odabrale relevantne baze podataka i započele pretraživanje. Unatoč iskustvu pretraživanja baza podataka i opsežnoj edukaciji, samo je jedna studentica informacijskih znanosti uspješno riješila ovaj zadatak. Ostale dvije studentice su također pretraživanje započele na stranicama Centra za online baze podataka, ali su odabirale pretraživanje pojedinačnih baza podataka zasebno, umjesto pretraživanja nekoliko baza istovremeno, što im je oduzelo dosta vremena i rezultiralo gubitkom interesa za pretraživanje. Dakle, iako su studentice imale potrebna predznanja za uspješno obavljanje zadatka, u ovom slučaju je krivi odabir baza podataka i nespretno formuliranje upita rezultiralo neuspjehom. S druge strane, studentice ekonomije, psihologije i kulturologije su odmah pri čitanju zadatka izrazile negodovanje i naglašavale da nemaju iskustva s traženjem stručne literature za seminarske radova, jer na studijima profesori to od njih ne očekuju ili ne ocjenjuju, s izuzetkom studentice psihologije koja je tek nakon pretraživanja kojim nije bila zadovoljna navela da nema iskustva s pretraživanjem baza podataka, iako je uspješno riješila zadatak. Studentica psihologije je jedina iz ove skupine ispitanica koja je uspješno riješila zadatak, dok su studentice ekonomije i kulturologije bile manje uspješne. Studentica kulturologije je odabrala portal Hrčak za pretraživanje, no nije se potrudila vrednovati članke koje je pronašla te je odmah prvim rezultatom bila zadovoljna i ocijenila ga relevantnim, iako odabrani članak nije bio u potpunosti vezan uz traženu temu. Studentica ekonomije je pokušala ponovno pretraživati pomoću tražilice Google te nakon nekoliko neuspješnih pretraživanja, pogrešno odabrala recenziju knjige na mrežnoj stranici nakladničke kuće kao relevantan izvor.

Treći zadatak upućivao je ispitanice na pretraživanje mrežnog knjižničnog kataloga. U ovom slučaju su studentice informacijskih znanosti bile uspješnije od ostalih ispitanica. Sve tri studentice informacijskih znanosti su uspješno riješile ovaj zadatak, dok je samo studentica ekonomije u drugoj skupini bila uspješna. Iako nije konzultirala mrežni knjižnični katalog, uspjela je pronaći točan traženi odgovor. Zanimljiva je bila studentica kulturologije koja je izjavila da bi, umjesto pretraživanja na internetu, otišla osobno u knjižnicu i u suradnji s knjižničarima pronašla odgovor. Ovakvo rješenje bi bilo idealno za korisnike knjižnica sa sredine 20. stoljeća, no danas, u elektroničkom okruženju, posebice za akademski obrazovane građane, jedna od osnovnih postavki je da se svi građani mogu uspješno služiti informacijskim tehnologijama te biti informacijski pismeni (samostalno pronalaziti, vrednovati, odabirati relevantne izvore informacija).

Prilikom analize koraka poduzetih prilikom pretraživanja i strategija koje su ispitanice koristile prilikom pretraživanja, identificirana je opća strategija koju su koristile sve studentice.



  1. Korak – tražilica (Google)

  2. Korak – traženje po izvoru (slijeđenjem poveznica i/ili upisivanjem ključnih riječi u komandni redak baze podataka)

    1. Ponavljanje 1. i 2. koraka po potrebi

Prilikom istraživanja bilježili su se i osjećaji koje studentice iskazuju dok prolaze kroz proces pretraživanja informacija. Ranije u radu opisan je ISP proces pretraživanja informacija C.C. Kuhlthau u kojem se opisuju i osjećaji koje pojedinac može osjećati u različitim fazama pretraživanja informacija. Kuhlthau je opisala šest faza u procesu traženja informacija i osjećaje koji se javljaju u svakoj fazi. Kronološkim redoslijedom opisani osjećaji su: nesigurnost, optimizam, zbunjenost / frustracija / sumnja, jasnoća, samopouzdanje / osjećaj smjera, zadovoljstvo ili razočaranje, osjećaj postignuća81. U ovom istraživanju primijećena je većina tih osjećaja, u skladu s opisanim modelom. Osjećaji nesigurnosti na početku istraživanja primijećeni su uglavnom prilikom rješavanja drugog problemskog zadatka kod većine ispitanica, s izuzetkom jedne studentice informacijskih znanosti koja je ujedno i jedina koja je uspješno riješila navedeni zadatak u skupini studentica informacijskih znanosti. Osjećaji optimizma nisu primijećeni kod ispitanica ni u jednoj fazi pretraživanja informacija. Osjećaji frustracije primijećeni su kod svih studentica u pojedinim zadacima, naročito drugog zadatka te prvog zadatka kod studentica informacijskih znanosti. Osjećaji jasnoće javili su se u manjoj mjeri nakon što su studentice otkrile par puta obavile pretraživanje i shvatile koje ključne riječi koristiti, ali su ga ubrzo zamijenili osjećaji samopouzdanja ili ponovljenog osjećaja frustracije ovisno o uspješnosti pretraživanja. Kraj pretraživanja kod svih studentica rezultirao je osjećajima zadovoljstva ili razočaranja, ovisno o uspješnosti rješavanja zadatka, no ti osjećaji su jasnije vidljivi kod studentica informacijskih znanosti i studentice psihologije, naročito osjećaji razočaranja ukoliko nisu bile zadovoljne krajnjim rezultatom. Studentice ekonomije i kulturologije nisu iskazivale gotovo nikakve emocije nakon neuspješnih pretraživanja.




Dostları ilə paylaş:
1   ...   4   5   6   7   8   9   10   11   12


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2017
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə