Poslovi koje banka obavlja u pravnom prometu, mogu biti slijedeći



Yüklə 0,71 Mb.
tarix31.08.2018
ölçüsü0,71 Mb.
#65803



Banke su specijalizovane finansijske institucije čija je osnovna funkcija snabdijevanje reprodukcije potrebnom količinom novca i kredita. Bankarstvo kao specifična privredna djelatnost određena je vrstom i sadržinom bankarskih poslova i institucija, što čini cjelinu bankarskog sistema.

  • Banke su specijalizovane finansijske institucije čija je osnovna funkcija snabdijevanje reprodukcije potrebnom količinom novca i kredita. Bankarstvo kao specifična privredna djelatnost određena je vrstom i sadržinom bankarskih poslova i institucija, što čini cjelinu bankarskog sistema.

  • Poslovi koje banka obavlja u pravnom prometu, mogu biti slijedeći :

  • (a) U svoje ime i za svoj račun

  • (b) U svoje ime i za račun poslovnog partnera

  • (c) U ime i za račun nalogodavca.



  • Bankarski poslovi su mnogobrojni i raznovrsni. Uobičajena su 3 (tri) osnovna kriterijuma za grupisanje bankarskih poslova, to su :

  • (1) Bilansni kriterij,

  • (2) Funkcionalni kriterij, i

  • (3) Vremenski kriterij.



(1) Prema bilansnom kriteriju – svi bankarski poslovi se grupišu na :

  • (1) Prema bilansnom kriteriju – svi bankarski poslovi se grupišu na :

  • (a) Aktivni bankarski poslovi

  • (b) Pasivni bankarski poslovi

  • (c) Neutralni bankarski poslovi

  • (d) Sopstveni bankarski poslovi



(2) Prema funkcionalnom kriteriju – svi bankarski poslovi se grupišu na :

  • (2) Prema funkcionalnom kriteriju – svi bankarski poslovi se grupišu na :

  • (a) Poslovi koncentracije i mobilizacije sredstava

  • (b) Kreditni poslovi

  • (c) Komisioni bankarski poslovi

  • (d) Sopstveni (vlastiti) bankarski poslovi



(3) Prema vremenskom kriteriju – svi bankarski poslovi grupišu se na :

  • (3) Prema vremenskom kriteriju – svi bankarski poslovi grupišu se na :

  • (a) Kratkoročni bankarski poslovi

  • (b) Srenjoročni bankarski šposlovi

  • (c) Dugoročni bankarski poslovi





Od svih navedenih kriterija, najveći značaj ima podjela bankarskih poslova prema bilansnom kriteriju.

  • Od svih navedenih kriterija, najveći značaj ima podjela bankarskih poslova prema bilansnom kriteriju.

  • (a) Aktivni bankarski poslovi, koji se dijele na :

  • - Kratkoročni

  • - Dugoročni

  • (b) Pasivni bankarski poslovi, koji se dijele na :

  • - Kratkoročni

  • - Dugoročni

  • (c) Neutralni bankarski poslovi, koji se dijele na :

  • - Kratkoročni

  • - Dugoročni

  • (d) Sopstveni bankarski poslovi, koji se dijele na :

  • - Kratkoročni

  • - Dugoročni



Aktivni bankarski poslovi –poslovi gdje se banka prema svojim komitentima (klijentima) pojavljuje kao povjerilac.

  • Aktivni bankarski poslovi –poslovi gdje se banka prema svojim komitentima (klijentima) pojavljuje kao povjerilac.

  • Kod aktivnih bankarskih poslova, banke zarađuju na razlici koja postoji u kamatama : na pasivnoj kamati - koju banke plaćaju svojim povjeriocima za mobilisana sredstva, i na aktivnoj kamati - koju banka naplaćuje svojim dužnicima. Pri tome, aktivne kamatne stope su više i tako se obezbjeđuje bankarska zarada.



  • Aktivni bankarski poslovi predstavljaju najveći izvor bankarskih prihoda i oni ujedno čine najvažniji činilac za određivanje mjesta banke u privredi, kao i njihove likvidnosti i solventnosti.

  • Aktivni bankarski poslovi se nazivaju i kreditnim poslovima banke i oni se diferenciraju na dve osnovne grupe bankarskih poslova, to su :

  • (1) Aktivni kratkoročni bankarski poslovi, i

  • (2) Ativni dugoročni bankarski poslovi



(1) Aktivni kratkoročni bankarski poslovi –poslovi odobravanja kratkoročnih kredita i to na bazi tuđih dugoročnih sredstava koja su kod njih deponovana po osnovu kratkoročnih pasivnih poslova na tržištu novca, Ovi poslovi se odnose na stvaranje potraživanja i oni se knjiže u aktivi bilansa banaka.

  • (1) Aktivni kratkoročni bankarski poslovi –poslovi odobravanja kratkoročnih kredita i to na bazi tuđih dugoročnih sredstava koja su kod njih deponovana po osnovu kratkoročnih pasivnih poslova na tržištu novca, Ovi poslovi se odnose na stvaranje potraživanja i oni se knjiže u aktivi bilansa banaka.



  • Najvažniji aktivni kratkoročni bankarski poslovi su uglavnom slijedeći :

  • - Eskontni krediti

  • - Lombardni krediti

  • - Rambursni krediti

  • - Akceptni krediti

  • - Kontokorentni krediti

  • - Avalni krediti

  • - Vinkulacioni krediti

  • - Poslovi sa kratkoročnim v.p.

  • - Faktoring poslovi



shema

  • shema



(2) Aktivni dugoročni bankarski poslovi –poslovi gdje banke za potrebe svojih komitenata (klijenata) angažuju mobilisana tuđa i vlastita sredstva na znatno duži vremenski rok. Kod ovih bankarskih poslova banka zarađuje na razlici koja postoji između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa.

  • (2) Aktivni dugoročni bankarski poslovi –poslovi gdje banke za potrebe svojih komitenata (klijenata) angažuju mobilisana tuđa i vlastita sredstva na znatno duži vremenski rok. Kod ovih bankarskih poslova banka zarađuje na razlici koja postoji između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa.

  • Aktivnim dugoročnim bankarskim poslovima, uglavnom se obezbjeđuju sredstva za finansiranje investicija. Zbog toga, problem obezbjeđenja kredita kod dugoročnih kredita postavlja se drugačije nego kod kratkoročnih kredita, budući da je rizik ulaganja znatno veći pa je i kamatna stopa znatno viša.



  • Najvažniji aktivni dugoročni bankarski poslovi uglavnom su slijedeći :

  • - Hipotekarni krediti - Stambeni krediti

  • - Građevinski krediti - Potrošački krediti

  • - Investicioni krediti - Portfolio investicije

  • - Konzorcijalni krediti - Forfeting poslovi



shema

  • shema



Pasivni bankarski poslovi –poslovi gdje se banka prema svojim komitentima (klijentima) pojavljuje kao dužnik. Ovi poslovi se često nazivaju i poslovima mobilizacije novčanih sredstava, budući da banka putem njih formira svoj kreditni potencijal.

  • Pasivni bankarski poslovi –poslovi gdje se banka prema svojim komitentima (klijentima) pojavljuje kao dužnik. Ovi poslovi se često nazivaju i poslovima mobilizacije novčanih sredstava, budući da banka putem njih formira svoj kreditni potencijal.

  • Bilansno posmatrano, radi se o tuđim mobilisanim i koncentrisanim sredstvima koja predstavljaju, sa aspekta banke, njen dug zbog čega se i evidentiraju u njenoj pasivi. To znači, da banke vršeći funkciju mobilizacije i koncentracije slobodnih finansijskih sredstava obavljaju pasivne bankarske poslove.



Suštinski posmatrano, banke stvaraju sopstvene obaveze prema finansijski suficitarnim transaktorima, da bi ih zatim transformisale u vidu potraživanja prema finansijski deficitarnim transaktorima.

  • Suštinski posmatrano, banke stvaraju sopstvene obaveze prema finansijski suficitarnim transaktorima, da bi ih zatim transformisale u vidu potraživanja prema finansijski deficitarnim transaktorima.

  • Pasivni bankarski poslovi se diferenciraju na dvije osnovne grupe, to su :

  • (1) Pasivni kratkoročni bankarski poslovi, i

  • (2) Pasivni dugoročni bankarski poslovi



(1) Pasivni kratkoročni bankarski poslovi – za banke predstavljaju poslove prikupljanja novčanih sredstava na kraći vremenski rok i oni predstavljaju obavezu svake poslovne banke. Kod ovih poslova se banka pojavljuje kao dužnik u odnosu prema svojim komitentima (klijentima) koji se nalaze u ulozi povjerioca.

  • (1) Pasivni kratkoročni bankarski poslovi – za banke predstavljaju poslove prikupljanja novčanih sredstava na kraći vremenski rok i oni predstavljaju obavezu svake poslovne banke. Kod ovih poslova se banka pojavljuje kao dužnik u odnosu prema svojim komitentima (klijentima) koji se nalaze u ulozi povjerioca.



  • Najvažniji pasivni kratkoročni bankarski poslovi su slijedeći :

  • - Depozitni poslovi

  • - Emisioni poslovi

  • - Uzimanje kredita

  • - Reeskontni poslovi

  • - Relombardni poslovi

  • - Izdavanje kratkoročnih v.p.

  • - Krediti od drugih banaka

  • - Ostali pasivni kratkoročni bankarski poslovi



shema

  • shema



(2) Pasivni dugoročni bankarski poslovi – za banke predstavljaju poslove prikupljanja novčanih sredstava na duži vremenski rok. Bilansno gledano, ovde se radi o tuđim mobilisanim i koncentrisanim sredstvima koja sa aspekta banke predstavljaju njen dug, zbog čega se ova sredstva evidentiraju u njenoj pasivi.

  • (2) Pasivni dugoročni bankarski poslovi – za banke predstavljaju poslove prikupljanja novčanih sredstava na duži vremenski rok. Bilansno gledano, ovde se radi o tuđim mobilisanim i koncentrisanim sredstvima koja sa aspekta banke predstavljaju njen dug, zbog čega se ova sredstva evidentiraju u njenoj pasivi.

  • U razvijenim tržišnim privredama, sve do skoro je u bankama bilo posebno akcentirano upravljanje (aktivom) plasmanima banke, a ne pasivom (izovrima sredstava) banke u cilju ostvarivanja likvidnosti i profitabilnosti banke. Međutim, posljednjih godina se zapaža promjena u upravljanju bankom, u smislu da se sve više akcentira upravljanje pasivom kao način da se zadovolje ciljevi rentabilnosti (profitabilnosti) banke.



  • Najvažniji pasivni dugoročni bankarski poslovi su slijedeći :

  • - Oročeni depoziti

  • - Poslovi sa dugoročni v.p.

  • - Emisija dionica

  • - Fondovi i dugoročna sredstva

  • - Emisija založnica

  • - Dugoročni krediti iz inostranstva

  • - Emisija dugoročnih obveznica

  • - Ostali pasivni dugoročni poslovi



shema

  • shema



Neutralni bankarski poslovi –poslovi u kojima se banka ne pojavljuje niti u ulozi povjerioca niti u ulozi dužnika, već samo za svoje komitente (klijente) obavlja određene bankarske poslove uz naplatu bankarske provizije. Ovi poslovi se nazivaju još i posrednički (komisioni) poslovi, a oni obuhvataju jednu veliku grupu poslova u kojima se banka pojavljuje kao “komisionar”. To znači da ove poslove banke obavljaju “u svoje ime ali za tuđi račun”.

  • Neutralni bankarski poslovi –poslovi u kojima se banka ne pojavljuje niti u ulozi povjerioca niti u ulozi dužnika, već samo za svoje komitente (klijente) obavlja određene bankarske poslove uz naplatu bankarske provizije. Ovi poslovi se nazivaju još i posrednički (komisioni) poslovi, a oni obuhvataju jednu veliku grupu poslova u kojima se banka pojavljuje kao “komisionar”. To znači da ove poslove banke obavljaju “u svoje ime ali za tuđi račun”.



Neutralnim (uslužnim) bankarskim poslovima bave se uglavnom velike banke (?????) koje raspolažu razgranatom mrežom filijala banaka i ispostava, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Za obavljanje ovih poslova banke naplaćuju naknadu u vidu provizije. Sa aspekta savremenog bankarskog poslovanja, ovi poslovi imaju manji značaj u odnosu na aktivne i pasivne poslove.

  • Neutralnim (uslužnim) bankarskim poslovima bave se uglavnom velike banke (?????) koje raspolažu razgranatom mrežom filijala banaka i ispostava, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Za obavljanje ovih poslova banke naplaćuju naknadu u vidu provizije. Sa aspekta savremenog bankarskog poslovanja, ovi poslovi imaju manji značaj u odnosu na aktivne i pasivne poslove.

  • Neutralni (uslužni) bankarski poslovi se diferenciraju u dvije osnovne grupe :

  • (1) Neutralni kratkoročni bankarski poslovi, i

  • (2) Neutralni dugoročni bankarski poslovi.



Neutralni kratkoročni bankarski poslovi –značajni za banku jer obavljanjem ovih poslova banka ostvaruje prihode (naplatom provizije), a takođe daje i potpuniji servis svojim komitentima (klijentima). Obavljanjem ovih poslova za svoje klijente banka ih lišava potrebe da se svaki od njih brine za obavljanje nekog posla koji banka izvršava kvalitetnije i jeftinije.

  • Neutralni kratkoročni bankarski poslovi –značajni za banku jer obavljanjem ovih poslova banka ostvaruje prihode (naplatom provizije), a takođe daje i potpuniji servis svojim komitentima (klijentima). Obavljanjem ovih poslova za svoje klijente banka ih lišava potrebe da se svaki od njih brine za obavljanje nekog posla koji banka izvršava kvalitetnije i jeftinije.



U savremenim tržišnim privredama postoji rastući trend neutralnih (uslužnih) bankarskih poslova. Pri tome, politika banaka za uslužne poslove orijentisana je na optimalno korištenje postojećeg stručnog potencijala, organizacionih i tehničkih mogućnosti i mreže filijala u cilju porasta kreditnog potencijala banaka.

  • U savremenim tržišnim privredama postoji rastući trend neutralnih (uslužnih) bankarskih poslova. Pri tome, politika banaka za uslužne poslove orijentisana je na optimalno korištenje postojećeg stručnog potencijala, organizacionih i tehničkih mogućnosti i mreže filijala u cilju porasta kreditnog potencijala banaka.

  • politika uslužnih poslova savremene banke čini sastavni dio njene ukupne marketing koncepcije.



Najvažniji neutralni kratkoročni bankarski poslovi su slijedeći:

  • Najvažniji neutralni kratkoročni bankarski poslovi su slijedeći:

  • - Posredovanje u platnom prometu

  • - Depo poslovi

  • - Izdavanje kreditnih pisama

  • - Kupovina i prodaja v.p.

  • - Otvaranje akreditiva

  • - Participacija u poslovima komitenata

  • - Inkaso poslovi

  • - Ostali neutralni kratkoročni poslovi



shema

  • shema



Neutralni dugoročni bankarski poslovi –u ovim poslovima banke pojavljuju u ulozi posrednika, pružajući svojim klijentima stručne usluge. Ove poslove banke obavljaju u svoje ime, ali za tuđi račun tj. ne pojavljuju se niti u ulozi dužnika niti u ulozi povjerioca.

  • Neutralni dugoročni bankarski poslovi –u ovim poslovima banke pojavljuju u ulozi posrednika, pružajući svojim klijentima stručne usluge. Ove poslove banke obavljaju u svoje ime, ali za tuđi račun tj. ne pojavljuju se niti u ulozi dužnika niti u ulozi povjerioca.

  • U savremenom bankarskom poslovanju zapaža se rast obima neutralnih dugoročnih bankarskih poslova. Danas postoji sve izraženija konkurencija nebankarskih finansijskih organizacija tako da su savremene poslovne banke prinuđene da se sve više bave i nekim tzv. neklasičnim bankarskim poslovima, kao što su: lizing, faktoring, forfeting, franšizing i različiti oblici tzv. vanbilansnog poslovanja banaka (izdavanje bankarskih garancija i dr.).



Najvažniji neutralni dugoročni bankarski poslovi su slijedeći :

  • Najvažniji neutralni dugoročni bankarski poslovi su slijedeći :

  • -Emisija i plasman v.p.

  • -Garancijski poslovi

  • - Upravljanje imovinom komitenata

  • - Komisioni kreditni poslovi

  • - Lizing poslovi

  • - Participacija u kapitalu drugih firmi

  • - Osnivanje sopstvenog preduzeća

  • - Ostali neutralni dugoročni poslovi



shema

  • shema



Sopstveni (vlastiti) poslovi –poslovi koje banke obavljaju u svoje ime i za svoj račun. To su poslovi u koje banke ulaze radi ostvarivanja profita i kontrole nad radom komitenata (klijenata). O ovim poslovima se u javnosti uglavnom malo zna, jer ih banke obavljaju bez učešća komitenata a u bilansima banaka ovi poslovi se ne izdvajaju.

  • Sopstveni (vlastiti) poslovi –poslovi koje banke obavljaju u svoje ime i za svoj račun. To su poslovi u koje banke ulaze radi ostvarivanja profita i kontrole nad radom komitenata (klijenata). O ovim poslovima se u javnosti uglavnom malo zna, jer ih banke obavljaju bez učešća komitenata a u bilansima banaka ovi poslovi se ne izdvajaju.

  • Dioničarsko organizovanje savremene banke nužno nameće bankama da se prema svojim komitentima ponašaju i kao tzv. “inicijalni povjerioci” (na bazi sopstvenog kapitala), a ne samo kao tzv. “izvedeni povjerioci” (po osnovu tuđih sredstava). U savremenom poslovanju banaka zapaža se sve veće učešće plasmana koji znače bankarski posao “u svoje ime i za svoj račun”.



Kod sopstvenih (vlastitih) bankarskih poslova banka nastupa kao potpuno samostalan partner koji radi isključivo u svoje ima i za svoj račun.

  • Kod sopstvenih (vlastitih) bankarskih poslova banka nastupa kao potpuno samostalan partner koji radi isključivo u svoje ima i za svoj račun.

  • Ovi poslovi se mogu diferencirati u dvije velike grupe, to su :

  • (1) Sopstveni kratkoročni bankarski poslovi, i

  • (2) Sopstveni dugoročni bankarski poslovi.



(1) Sopstveni kratkoročni bankarski poslovi – imaju čisto špekulativni karakter gde je isključivi cilj optimizacija zarade (profita) banke. U tu svrrhu, banke se najčešće direktno uključuju u proizvodni, robni ili uslužni promet. Takođe, banke se uključuju i u berzanske transakcije (direktno ili posredno).

  • (1) Sopstveni kratkoročni bankarski poslovi – imaju čisto špekulativni karakter gde je isključivi cilj optimizacija zarade (profita) banke. U tu svrrhu, banke se najčešće direktno uključuju u proizvodni, robni ili uslužni promet. Takođe, banke se uključuju i u berzanske transakcije (direktno ili posredno).

  • Najvažniji sopstveni kratkoročni bankarski poslovi su slijedeći :

  • - Arbitražni poslovi (banke zarađuju na razlici u kursevima v.p. na različitim berzama);

  • - Berzanski poslovi (kupovina i prodaja v.p. na berzama);

  • - Špekulativni poslovi sa v.p.;

  • - Trgovanje i participacija u poslovima komitenata



(2) Sopstveni dugoročni bankarski poslovi –poslovi koji se javljaju kao dugoročno učešće (participacija) banaka u kapitalu drugih preduzeća ili banaka.

  • (2) Sopstveni dugoročni bankarski poslovi –poslovi koji se javljaju kao dugoročno učešće (participacija) banaka u kapitalu drugih preduzeća ili banaka.

  • Ova vrsta bankarskih poslova se ostvaruje na dva načina : (a) Putem držanja u portfelju dionica (drugih preduzeća ili banaka), i

  • (b) Putem stalnih kredita u formi tekućeg računa ( u slučaju nekog zajedničkog trgovačkog posla).



Najvažniji sopstveni dugoročni bankarski poslovi su slijedeći :

  • Najvažniji sopstveni dugoročni bankarski poslovi su slijedeći :

  • - Poslovi učešća i ortakluka

  • - Participacija u kapitalu drugih preduzeća ili banaka

  • - Osnivanje sopstvenog preduzeća (u cilju maksimiziranja profita banke).



Banke su odavno postale ne samo izvor za finansiranje pojedinih dugoročnih poslova, već takođe i aktivan poslovni partner koji prilikom finansiranja pojedinih projekata učestvuje sa jednakim pravima i obavezama i to kako u profitu, tako i u eventualnom riziku koji može da proistekne iz posla koji se finansira sredstvima banke.

  • Banke su odavno postale ne samo izvor za finansiranje pojedinih dugoročnih poslova, već takođe i aktivan poslovni partner koji prilikom finansiranja pojedinih projekata učestvuje sa jednakim pravima i obavezama i to kako u profitu, tako i u eventualnom riziku koji može da proistekne iz posla koji se finansira sredstvima banke.

  • Takođe, vidi se da je problematika bankarskog poslovanja veoma obimna, raznovrsna i složena. Pri tome, u cilju postizanja što veće poslovne efikasnosti banaka polazi se od određenih bankarskih načela poslovanja: načela likvidnosti i solventnosti, načela sigurnosti i efikasnosti ulaganja i načela rentabilnosti (profitabilnosti).



Yüklə 0,71 Mb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə