Pranje ruku



Yüklə 41,5 Kb.
tarix30.10.2018
ölçüsü41,5 Kb.
#75934




RADNA UPUTA

Stranica od

GNOJIDBA VOĆA I POVRĆA

Dokument:RU-01




Uvod

OSNOVNO NAČELO: Koristiti gnojiva u smislu osiguranja optimalnog uroda, zaštite okoliša, te osiguranja zdravstvene ispravnosti proizvoda. Analizom tla postići optimiziranje uporabe gnojiva kako bi se izbjeglo nepotrebno pregnojavanje a time i narušavanje strukture tla. Dokazati da sve radnje kroz GLOBALGAP idu u tom smjeru kako u pogledu tehničih operacija tako i u edukaciji proizvodača.
Da bi se osigurao optimalan rast i bogat urod dobre kvalitete plodova, potrebno je posvetiti veliku pažnju gnojidbi voća i povrća. Najvažnija radnja intezivnog uzgoja, po ocjeni većine stručnjaka i iskusnih proizvođača, upravo je izbalansirana gnojidba.

Idealno bi bilo kad bi se količina i vrsta gnojiva mogla utvrditi na temelju redovitih godišnjih analiza tla, lista, visine uroda, izgleda stabla i postojećih klimatskih uvjeta.

Međutim, pošto nam nisi dostupni svi ovi elementi, potrebno je biti vrlo aktivan i stručan da bi iz raspoloživih podataka, zapažanja i iskustva utvrdili vrstu i količinu gnojiva

Suvremeni uzgoj voća i povrća podrazumjeva pripremu plana gnojidbe za pripremu tla za sadnju (meliorativna gnojidba), te prihrana u vegetaciji.



Kemijski elementi u ishrani
Dušik, (N), fosfor, (P), kalij, (K) su osnovni (primarni) elementi i nazivaju se makroelementi i oni su glavni sastojci tla i biljke i tako čine glavne sastojke gnojiva-ishrane.
Kalcij, (Ca), magnezij, (Mg), sumpor, (S), bakar, (Cu), cink, (Zn), mangan, (Mn), molibden, (Mo), bor, (B), željezo, (Fe), klor, (Cl), kobalt, (Co) i dr. su mikroelementi koji se u tlu i biljkama nalaze u malim količinama, ali njihova funkcija je od posebne važnosti, jer u vrlo malim količinama omogućuju normalne biokemijske procese u tlu i stablima.
Navodnjavanje doprinosi efikasnosti programa gnojidbe. Biljke s dovoljno vode i hranjivih tvari ojačaju, otpornija su na štetočine i stresove, urodi su konzistentni i dobre kvalitete. Za razliku od toga, pretjerano ili nedovoljno navodnjavanje ili gnojidba može uzrokovati slabu kvalitetu proizvoda.
Najvažnije upravljačke prakse koje utječu na kvalitetu ploda su navodnjavanje i ishrana dušikom, fosforom, kalijem i magnezijem. Neki mikronutrienti poput bora i bakra mogu također utjecati na kvalitetu voća i povrća, ali samo ukoliko ih ima u nedovoljnoj količini u biljci. Općenito, kada postoji teški nedostatak bilo koje hranjive tvari, doći će do negativnog utjecaja na urod ploda i kvalitetu ploda.

Djelovanje pojedinačnih elemenata
Dušik, (N)

Dušik je najvažniji element jer utječe na sve procese metabolizma, rasta i rodnosti biljke. Povećava udio soka i boje, ukupnu količinu topljivih tvari u plodu (šećere, kiseline, vitamine, pigmente i soli) te koncentraciju kiselina. Međutim, previše dušika, posebno uz neadekvatno navodnjavanje, može uzrokovati i manji urod.



Fosfor, (P)

Fosfor sudjeluje u najvažnijim procesima metabolizma, utječe na rast korjena i ugrađen je u bitne dijelove ploda i sjemenki.


Kalij, (K)

Kalij kao hranjivi elemenat u biljci je neophodan, pogotovo u onim djelovima koji su u rastu. Dovoljna količina kalija povećava koncentraciju staničnog soka, sposobnost stanice da zadržava vodu i zalihe hranjivih tvari što ima direktan utjecaj na povećanje otpornosti biljke na hladnoću i sušu.




Mikroelementi

Mikroelementi su kemijski elementi koji se u stabljikama biljke nalaze u vrlo malim količinama, ali je njihovo prisustvo neophodno za normalne životne funkcije biljaka.

S povećanjem upotrebe mineralnih gnojiva i visokih uroda narušavaju se međusobni odnosi između svih hranjivih elemenata, a tome još pridonosi i slabo unošenje stajskog gnojiva i uzgoj na neprikladnim tlima (pjeskovita, isprana tla).

Nedostatak mikroelemenata u tlu ograničava postizanje visokih uroda i snižava efikasnost upotrebljenog mineralnog gnojiva.

Znakove nedostatka mikroelemenata moguće je uočiti tek kada je taj nedostatak izazvao vidljive i ponekad teške poremečaje.

Općenito, manjak mikroelemenata izaziva gubljenje normalne boje i nastaju pojedine karakteristične deformacije. Količina pojedinih mikroelemenata se dosta sigurno utvrđuje analizom biljnog materijala i takva analiza se koristi kao nezamjenjivi kriterij u gnojidbi.


Plan gnojidbe
Plan gnojidbe svaki proizvođač mora temeljiti na osnovu rezultata “Analize tla i biljnog materijala” te u suradnji sa kvalificiranim stručnim osobljem (laboratorij, Savjetodavna služba, poljoprivredne ljekarne) izraditi “Plan gnojidbe” za svoja proizvodna polja.

Proizvođač mora voditi dokumentaciju koja sadrži slijedeće informacije za svako svoje proizvodno polje ; vrijeme gnojidbe, naziv i tip korištenog gnojiva, utrošena količina gnojiva, vrsta primjene, korištena oprema, ime osobe koja je izvršila gnojidbu.


U slučaju da proizvođač samostalno nabavlja i skladišti gnojiva, mora osigura

- postojanje “Inventurne liste gnojiva” koja se ažurira minimalno svako tri mjeseca, a po potrebi i češće

- odvojeno skladištenje umjetnih gnojiva od sredstava za zaštitu biljaka

- da su umjetna gnojiva uskladištena u zaštičenom, suhom i čistom prostoru

- da su umjetna gnojiva uskladištena na način koji sprječava mogućnost zagađenja vodenih površina / resursa

- da su umjetna gnojiva uskladištena odvojeno od svježeg proizvoda, sprečavajući time mogućnost njegovog zagađenja


Vrlo teško je preporučiti plan gnojidbe koji bi bio vrlo točan i najefikasnji.

Orijentacijski program gnojidbe polazi od osnove koliko stabla troše za izgradnju lišća, izboja, plodova te ostalih dijelova stabla, odnosno od planiranih količina uroda.



Laboratorijska analiza tla
Laboratorijskom analizom tla utvrđuju se fizikalna, kemijska, a po potrebi i biološka svojstva tla. Analizom se utvrđuju količine dušika, fosfora, kalija, kacija, humusa, rijeđe mikroelemenata te rakcija tla (pH). Rezultati nam služe kao orijentacija pristupačnih hraniva u zoni korijena prema kojima se prilagođavaju količine dodanih gnojiva.
Uzmanje uzoraka tla za kemijsku analizu

Da bi dobili točan uvid u stanje hranjiva u tlu, kiselost i električnu provodljivost, potrebno je uraditi kemijsku analizu tla u specijaliziranom laboratoriju koji je osim analize u mogućnosti dati i kvalitetnu preporuku za gnojidbu.

Uzorak tla trebao bi predstavljati prosjek tla u kojemu će se uzgajati ili se već uzgaja. S koliko mjesta će se uzorak uzeti ovisi o tome koliko je tlo ujednačeno u izgledu. Najbolje je s jedne parcele uzeti više uzoraka, te ih izmješati kako bi došli do prosječnog reprezentativnog uzorka tla mase 1 kg. Uzorak se uzima u tri sloja tla i to: od 0 do 30 cm, i od 30 do 60 cm. Takav uzorak daje bolju sliku stanja nego ujednačen uzorak tla od 0 do 60 cm.

Uzorak se uzima specijalnim sondama i svrdlima za uzorkovanje, ali se može uzeti i kopanjem jame. S cijele dubine okomite strane jame uzima se dio tla po slojevima.

Uzorci se pakuju u plastične vrečice, te je na njima potrebno označiti:

Naziv parcele

Ime i prezime poljoprivrednika

Datum

Kultura i pretkultura

Dubina sloja

S čim je tlo gnojeno

Postojanje sistema za navodnjavanje i inektiranje vodotopivih gnojiva.

Kemijsku analizu treba shvatiti kao dobru orijentaciju o stanju pristupačnosti hranjiva u tlu, te može poslužiti kao dobra podloga u traženju najoptimalnijih rješenja nutrifikacije.
Akumulacija i gubici hranjiva u tlu

Kako stabala mandarine rastu u tlu dolazi do nakupljanja određenih hranjiva iz gnojiva koje biljke nisu iskoristile. Neka od njih ostaju u zoni korijena dok se druga ispiru s vodom u dublje slojeve tla. Sadržaj akumuliranih soli ovisi o vrsti i količini korištenih gnojiva, te karakteristikama tla. Za lakša, pjeskovita tla (dolina Neretve) vrijede uglavnom slijedeća pravila:

- bakar (Cu), cink (Zn) i mangan (Mn) akumulirat će se u zoni korijena kao posljedica korištenja mineralnih gnojiva. Posebno velike količine bakra mogu se naći uslijed korištenja bakarnih preparata u biljnoj zaštiti

Kalcij (K)i magnezij (Mg) se također akumuliraju u zoni korijena

- u glinastijim tlima ili s većom količinom organske tvari dolazi do jače akumulacije sumpora

- fosfor (P) se slabije zadržava u izrazito pjeskovitim tlima siromašnim organskom tvari



- dušik (N), kalij (K) i bor (B) su izrazito pokretni u tlu, pjeskovita tla ih slabo zadržavaju jer ih jače kiše ili navodnjavanje lako ispire u dublje slojeve tla, te se stoga redovito moraju unositi u tlo gnojidbom
Akumulacija hraniva u tlu predstavlja jedan od faktora kojim se određuje njihova dostupnost biljci. Ipak , samo prisustvo nekog elementa ne znači i da je ono zato dostupno biljci. Ostali faktori uključujući pH faktor, vodni režim i stanje korijenovog sistema ovise o unosu hraniva u biljku.




Izdanje / Datum: 01 / 01.02.2012

Revizija / Datum:

Izradio: D.Karakaš

Odobrio:



Yüklə 41,5 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə