Pravilnik o nastavnom planu za drugi ciklus osnovnog obrazovanja I vaspitanja I nastavnom programu za peti razred osnovnog obrazovanja I vaspitanja



Yüklə 386,56 Kb.
səhifə9/23
tarix22.07.2018
ölçüsü386,56 Kb.
#58285
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   ...   23

ISTORIJA

Cilj i zadaci

Cilj izučavanja nastavnog predmeta istorija je kulturni napredak i humanistički razvoj učenika. Cilj nastave istorije je i da doprinese razumevanju istorijskog prostora i vremena, istorijskih procesa i tokova, kao i razvijanju nacionalnog, evropskog i svetskog identiteta i duha tolerancije kod učenika.

Zadaci nastave istorije su da učenici, uočavajući uzročno-posledične veze, razumeju istorijske procese i tokove, ulogu istaknutih ličnosti u razvoju ljudskog društva i da poznaju nacionalnu i opštu istoriju (političku, ekonomsku, društvenu, kulturnu...), kao i istoriju susednih naroda i država.

Peti razred

Operativni zadaci:

razumevanje pojma prošlosti;

upoznavanje načina i značaja proučavanja prošlosti;

razumevanje osnovnih odlika praistorije i starog veka;

razumevanje osnovnih vremenskih odrednica (decenija, vek, milenijum);

osposobljavanje za korišćenje istorijske karte;

sticanje znanja o događajima i ličnostima koji su obeležili epohu starog veka;

upoznavanje sa osnovnim odlikama antičke kulture.

SADRŽAJI PROGRAMA

UVOD


Prošlost (pojam prošlosti, istorijski izvori).

Vreme (hronologija - računanje vremena).

Istorija, nauka o prošlosti (istorija kao nauka i kao nastavni predmet, podela prošlosti, hronološki i geografski okviri starog veka).

PRAISTORIJA

Osnovne odlike praistorije (postanak čoveka, život i zanimanja, pronalasci, praistorijska nalazišta na centralnom Balkanu).

STARI VEK

Osnovna obeležja Starog istoka (geografski pojam Starog istoka, najpoznatije države i struktura društva).

Kultura naroda Starog istoka (religija, pismo, nauka, svakodnevni život).

Najstariji period grčke istorije (Kritsko, Mikensko i Homersko doba, kolonizacija, mitovi o Minotauru, Ahilu, Odiseju...).

Grčki polisi - Sparta i Atina (pojam polisa, struktura društva, državno uređenje).

Grčko-persijski ratovi i Peloponeski rat (uzroci ratova, bitke na Maratonu i u Termopilima, pohod na Siciliju, karakter i posledice ratova).

Grčka kultura (religija, olimpijske igre, mitologija).

Grčka kultura (umetnost, nauka, svakodnevni život).

Helenističko doba i njegova kultura (pojam helenizma i njegovi hronološki okviri, Aleksandar Veliki, kultura).

Postanak Rima (osnivanje Rima - legenda o Romulu i Remu, struktura društva, hronološki okviri i uređenje rimske republike).

Rim - svetska sila starog veka (vojska, osvajanja i provincije).

Rim u doba carstva (principat, Trajanovi ratovi na Dunavu, dominat, centralni Balkan u antici - antički ostaci na prostoru centralnog Balkana).

Rimska kultura (religija, umetnost, nauka, svakodnevni život).

Hrišćanstvo (pojava hrišćanstva, progoni hrišćana, car Konstantin i Milanski edikt).

Pad Zapadnog rimskog carstva (početak Velike seobe naroda, podela carstva i pad Zapadnog rimskog carstva).

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

U ostvarivanju cilja nastave istorije priprema za časove je od izuzetne važnosti, kao i planiranje nastave na godišnjem i mesečnom nivou. Trebalo bi nastojati da se učenici uključe u nastavni proces i da se razvijaju njihove intelektualne i kreativne sposobnosti. Na taj način će nastava istorije biti zanimljiva i neće biti svedena na puko memorisanje istorijskih činjenica. Nastavnik bi trebalo da usmerava rad učenika, a ne samo da im pruža gotova znanja. Na časovima bi trebalo da budu zastupljene aktivne metode rada, u kojima učenik nije samo pasivni posmatrač već i učesnik u nastavnom procesu.

Razvijanjem kreativnog i kritičkog mišljenja stvara se mogućnost slobodnijeg i interesantnijeg izvođenja nastave istorije.

Da bi se navedeni zadaci nastave istorije što potpunije ostvarili neophodno je da se obezbedi korelacija sa srodnim predmetima, kao što su geografija, srpski jezik, likovna i muzička kultura, verska nastava, građansko vaspitanje i svakodnevni život u prošlosti. Činjenica da se isti sadržaji u istoriji i srodnim predmetima ne obrađuju u isto vreme, zbog različitih nastavnih programa, znatno otežava korelaciju u obradi novog gradiva. Nastavnici istorije mogu korelaciju ostvariti konsultovanjem sa nastavnicima srodnih predmeta u obradi iste materije u toku nastave, kao i zajedničkom obradom nekih tema kroz dodatni rad, slobodne aktivnosti, izlete i ekskurzije. Posebnu mogućnost za međupredmetnu saradnju pruža dodatni rad, čije teme mogu da obuhvate sadržaje srodnih predmeta obrađene uz stručno-metodičku pomoć nastavnika tih predmeta.

U nastavi istorije naglasak bi trebalo staviti na aktivne oblike rada. Oni se najpotpunije mogu ostvariti kroz grupni rad, rad u parovima, individualni rad ili diskusiju svih učenika u odeljenju. Časove sa pomenutim oblicima rada trebalo bi brižljivo planirati i racionalno izvoditi, imajući u vidu da je njihov osnovni zadatak aktiviranje učenika, njihovo osposobljavanje za samostalni rad i usvajanje znanja, razvijanje sposobnosti i navika. Realizacija sadržaja programa u velikoj meri zavisi od pravilnog izbora nastavnih metoda. U nastavi istorije usmeno izlaganje nastavnika (monološka metoda) i razgovor sa učenicima (dijaloška metoda) zauzimaju veoma važno mesto. Osim ove dve najzastupljenije metode, treba koristiti i ostale. Poseban značaj ima korišćenje istorijskih tekstova, naročito izvora. Čitanjem i analizom istorijskih izvora učenicima se pruža mogućnost da sagledaju specifičnost nekog istorijskog problema ili pojave. Veoma je važno napomenuti da bi trebalo koristiti i istorijske karte, jer njihova adekvatna upotreba olakšava temeljno savlađivanje gradiva.

Isticanje pomenutih metoda ne znači da bi ostale trebalo zapostaviti. Nastavnik bi trebalo da svakoj nastavnoj jedinici pristupa kao posebnom obrazovnom i didaktičkom problemu i pronalazi odgovarajuća rešenja.

U nastavi istorije trebalo bi što češće koristiti sledeća nastavna sredstva:

- istorijske karte (zidne, iz atlasa, udžbenika i druge literature);

- ilustracije (slike, dijapozitivi, šeme, grafikoni);

- dokumentarne i igrane video i digitalne materijale;

- muzejske eksponate;

- kulturno-istorijske spomenike (obilazak spomenika).

Nastavni sadržaji predmeta istorija u petom razredu učenika uvode u istoriju, nauku koja se bavi prošlošću ljudskog društva, u praistorijski period ljudske civilizacije i period starog veka. Preporučeni sadržaji nastavniku ostavljaju mogućnost da učenike postepeno uvodi u istoriju kao nauku, prateći razvojnu liniju civilizacije kroz kulturne, privredne i političke delatnosti ljudi u najstarijim epohama prošlosti. Iako se učenici prvi put susreću sa sistematskim izučavanjem istorije, u radu se mogu koristiti njihova znanja o društvenim pojavama i određenim istorijskim događajima koja su stekli u prvom ciklusu osnovnog obrazovanja i vaspitanja. Mali fond časova i psihofizičke mogućnosti učenika zahtevaju od nastavnika racionalnost pri izboru bitnih činjenica, bez mnogo hronologije i definicija istorijskih pojmova i socioloških kategorija. Težište nastave istorije u petom razredu trebalo bi da bude na razumevanju antičkog društva i kulture.

GEOGRAFIJA

Cilj i zadaci

Cilj nastave geografije je usvajanje znanja o prirodnogeografskim i društvenogeografskim objektima, pojavama i procesima i njihovim međusobnim vezama i odnosima u geoprostoru. Nastava geografije treba da doprinese stvaranju realne i ispravne slike o svetu kao celini i mestu i ulozi naše države u svetu.

Zadaci nastave geografije su višestruki. Njihovim ostvarivanjem učenici se osposobljavaju da stiču i razvijaju znanja i razumevanja, umenja i stavove prema svetskim i nacionalnim vrednostima i dostignućima.

Nastava geografije treba da doprinese:

- sticanju znanja o osnovnim objektima, pojavama i procesima u vasioni;

- kartografskom opismenjavanju, upotrebi geografskih karata i drugih izvora informacija u procesu učenja i istraživanja i u svakodnevnom životu;

- sticanje znanja o objektima, pojavama i procesima u geografskom omotaču Zemlje i u neposrednom okruženju;

- razumevanju uzročno-posledične povezanosti pojava i procesa u geografskom omotaču;

- razvijanju geografskog mišljenja zasnovanog na povezanosti i među-uslovljenosti geografskih pojava i procesa u prostoru i vremenu;

- razvijanju estetskih opažanja i osećanja proučavanjem i upoznavanjem prirodnih i drugih fenomena u geoprostoru;

- sticanju znanja o osnovnim pojmovima o stanovništvu, naseljima i privredi i uočavanju njihovog prostornog razmeštaja;

- razumevanju uticaja prirodnih i društvenih faktora na razvoj i razmeštaj stanovništva, naselja i privrednih delatnosti;

- sticanju znanja o osnovnim geografskim odlikama Evrope, njenim regijama i državama;

- sticanju znanja o osnovnim geografskim odlikama vanevropskih kontinenata i njihovih regija;

- upoznavanju uloge i značaja međunarodnih organizacija za rešavanje ekonomskih, socijalnih, kulturnih i humanitarnih problema u savremenom svetu;

- sticanju znanja o osnovnim geografskim odlikama Republike Srbije i njenim regionalnim celinama;

- razvijanju stavova o preventivi, zaštiti i unapređivanju životne sredine;

- razvijanju tolerancije, nacionalnog, evropskog i svetskog identiteta;

- sticanju znanja, razvijanju veština i stavova iz geografije kroz samostalno učenje i istraživanje i njihovoj primeni u svakodnevnom životu;

- razvijanju opšte kulture i obrazovanja učenika.



Peti razred

Operativni zadaci:

Učenici treba da:

- upoznaju predmet proučavanja, podelu i značaj geografije kao nastavnog predmeta i nauke uopšte;

- steknu najosnovnija znanja o vasioni i vasionskim telima i njihovim osnovnim svojstvima;

- steknu osnovna znanja o Sunčevom sistemu;

- steknu osnovna znanja o Zemlji-planeti, njenom postanku, obliku i veličini;

- steknu osnovna znanja o Zemljinim kretanjima i njihovim posledicama;

- steknu osnovna znanja i veštine iz kartografije i da se osposobe za korišćenje geografske karte kao izvora informacija i orijentacije;

- shvate unutrašnju građu Zemlje i da razumeju današnji raspored kopna i mora i izgled reljefa;

- razumeju antropogene uticaje na reljef;

- steknu osnovna znanja o strukturi i sastavu atmosfere;

- steknu osnovna znanja o vremenu i meteorološkim elementima, klimi, klimatskim faktorima i osnovnim tipovima klime na Zemlji;

- razumeju potrebu očuvanja i zaštite atmosfere;

- se osposobe za korišćenje geografske literature, Interneta i različitog ilustrativnog materijala u svrhu lakšeg savlađivanja nastavnog gradiva;

- razvijaju sposobnosti za aktivno sticanje i primenu znanja iz geografije kroz samostalno učenje i istraživanje.

SADRŽAJI PROGRAMA

UVOD (1)

Predmet proučavanja, podela i značaj geografije.

VASIONA I ZEMLJA (6)

Vasiona: zvezde, sazvežđa, galaksije, Mlečni put.

Sunčev sistem: Sunce, planete.

Sateliti: Mesec, mesečeve mene, mala tela Sunčevog sistema.

Oblik i veličina Zemlje: kontinenti, okeani, globus.

GEOGRAFSKA KARTA (8)

Geografska mreža: meridijani/podnevci i paralele/uporednici.

Geografska širina i geografska dužina.

Geografska karta: sadržaj geografske karte; podela karata prema sadržaju.

Matematički elementi karte: kartografska mreža; razmer; podela geografskih

karata prema razmeru.

Geografski elementi karte i njihovo predstavljanje na karti.

Merenje na karti i orijentacija karte.

PLANETA ZEMLJA (21)



Zemljina kretanja (4)

Rotacija Zemlje i posledice rotacije: smena obdanice i noći, prividno kretanje

Sunca, lokalno vreme.

Revolucija Zemlje i posledice revolucije: nejednaka dužina obdanice i noći tokom godine, smena godišnjih doba, toplotni pojasevi; kalendar.



Unutrašnja građa i reljef Zemlje (11)

Stene: magmatske, sedimentne, metamorfne; fosili.

Postanak i unutrašnja građa Zemlje.

Litosferne ploče: kretanje ploča, promena položaja kontinenata.

Vulkanizam i zemljotresi.

Reljef: planine i ravnice; nastanak planina: nabrane i gromadne planine.

Oblikovanje reljefa dejstvom spoljašnjih sila (dejstvom reka, morskih talasa, vetra, leda, rastvaračkim delovanjem vode, čovekovom aktivnošću).

Vazdušni omotač Zemlje (6)

Atmosfera: sastav, struktura, značaj.

Vreme: meteorološki elementi i pojave (temperatura, pritisak, vlažnost, padavine, oblaci); prognoza vremena.

Klima: klimatski činioci, osnovni tipovi klime.

Zagađivanje atmosfere: globalno zagrevanje, ozonske rupe, kisele kiše, mere zaštite.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Nastavni program geografije za peti razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja oslanja se na savremena dostignuća i na perspektive razvoja geografske nauke, korelativan je i primeren interesovanjima i razvojnim sposobnostima učenika.

Pri izradi ovog programa polaznu osnovu činili su:

- opšti ciljevi i zadaci osnovnog obrazovanja i vaspitanja;

- obrazovni, vaspitni i funkcionalni zadaci savremene nastave geografije, uvažavajući sistem geografije kao naučne discipline, njene principe i njenu filozofsku osnovu;

- višegodišnja istraživanja i analize programa geografije brojnih država sveta;

- potrebe postizanja bolje ravnoteže između uzrasnih sposobnosti učenika, njihovih potreba i interesovanja;

- uslovi u kojima se realizuje nastavni predmet;

- opremljenost škola nastavnim sredstvima;

- iskustva i preporuke geografske stručne javnosti;

- preporuke Internacionalne geografske unije i Srpskog geografskog društva.

- Koncepcija programa zasniva se na:

- postupnom uvođenju i razvijanju geografskih pojmova, pojava i procesa u okviru programskih sadržaja spiralno raspoređenih u drugom obrazovnom ciklusu;

- naglašavanju uloge geografskih metoda u osposobljavanju učenika da logički misle, što je od mnogostrukog značaja;

- pojmovima, pojavama i procesima savremene geografske nauke koji su značajni i pogodni za uspešnije razumevanje ukupnih sadržaja i neophodni su u procesu daljeg učenja;

- dosadašnjim nastavnim programima u Republici Srbiji;

- rezultatima praćenja primene dosadašnjih programa.

Nastavni program je tematski koncipiran. Program sadrži četiri teme iz opšte geografije. Za svaku temu jasno su izdvojeni nastavni sadržaji koje bi trebalo obraditi i predložen je orijentacioni broj časova po svakoj nastavnoj temi. Sloboda i kreativnost nastavnika ispoljiće se kroz samostalno planiranje i određivanje tipova časova, kao i izbora nastavnih metoda, tehnika, aktivnosti, didaktičkih sredstava i pomagala.

Sadržaji opšte geografije imaju poseban značaj jer predstavljaju osnovu za kasnija geografska izučavanja i zato se njima mora posvetiti posebna pažnja. Od stepena usvojenosti ovih sadržaja u velikoj meri zavisi izučavanje geografije u starijim razredima. Ovi sadržaji u velikoj meri su apstraktni i teški za učenike ovog uzrasta, zato je važno izdvojiti one sadržaje koji se po obimu, dubini i sistemu izlaganja razlikuju od naučnih.

Razlika po obimu sastoji se u tome što su u nastavnom predmetu uključeni sadržaji koji čine osnovni deo nauke, ali i deo koji je odabran tako da odgovara uzrastu učenika.

Razlika u dubini zalaženja u sadržaje označava činjenicu da geografska nauka sadrži objekte, pojave, procese i odnose do najsloženijih aspekata, dok geografija kao nastavni predmet sadrži tumačenja samo do onog nivoa koji su razumljivi učenicima određenog uzrasta. Ali i pored ovih razlika, nastavni predmet mora sadržati u sebi samo naučne istine.

Razlika po sistemu izlaganja sadržaja zasniva se na tome što se u nauci primenjuje naučno-logički sistem od jednostavnijeg ka složenijem, a u nastavi geografije sistem od (učenicima) poznatijeg ka (učenicima) nepoznatijem. To znači da se može dogoditi da je u nauci nešto objektivno složenije u odnosu na druge delove gradiva. Međutim, ako je to učenicima poznatije, onda se u nastavi geografije ono stavlja u raniju fazu usvajanja.

Kroz prezentovanje sadržaja u nastavi geografije učenici dobijaju celovitu i kompleksnu sliku geografske stvarnosti. Da bi se to postiglo, potrebno je povezati geografske nastavne sadržaje sa sadržajima drugih predmeta (u oba obrazovna ciklusa) koji su slični ili se međusobno vertikalno i horizontalno dopunjavaju. To bi trebalo da znači da bez poznavanje nastavne materije srodnog predmeta, ne mogu se potpuno shvatiti i naučiti odgovarajući slični geografski sadržaji. Isto tako, bez razumevanja i poznavanja fizičkogeografskih i društvenogeografskih sadržaja nije mogućno shvatiti regionalnogeografske sadržaje.

Korelacija geografije sa drugim nastavnim predmetima predstavlja postupak koji je neophodno sprovoditi u nastavi. Korelacija sa drugim predmetima može se ostvariti na tri načina: u vidu horizontalne, dijagonalne i vertikalne korelacije. Svi navedeni načini korelacije doprinose poboljšavanju kvaliteta i strukture nastavnih sadržaja, razvijanju logičkog mišljenja, funkcionalnog i trajnog znanja, ostvarivanju principa kompleksnosti, odnosno, stvaranju realnih predstava o geografskoj stvarnosti.

Sadržaji programa nastavnog predmeta geografije u petom razredu osnovne škole obuhvataju sistematsko izučavanje elemenata opšte geografije, a programsku strukturu čini četiri nastavne teme:

1. Uvod

2. Vasiona i Zemlja

3. Geografska karta

4. Planeta Zemlja

Na prvom nastavnom času nastavnik uvodi učenike u nastavni predmet, odnosno, upoznaje učenike sa ciljevima i zadacima, podelom i značajem geografije. Na ovom času potrebno je upoznati učenike sa sadržajem nastavnog programa i dati im jasna uputstva za rad.

Nastavnu temu Vasiona i Zemlja čine najosnovnija astronomska i matematičkogeografska znanja o vasioni, Sunčevom sistemu, obliku i veličini Zemlje, njenom položaju u vasioni i o nebeskim telima Sunčevog sistema (posebno o Zemljinom najbližem susedu - Mesecu). Kroz ovu nastavnu temu potrebno je informisati učenike o osnovnim osobinama ostalih nebeskih tela. Poseban značaj ima obrada sadržaja koji se odnose na postanak, oblik, veličinu Zemlje, raspored kontinenata i okeana. Ovi sadržaji najbolje mogu da se objasne demonstrativno-ilustrativnim metodama i metodama eksperimenta uz upotrebu modela Zemlje-globusa. Preporučuje se nastavniku da sa učenicima poseti Planetarijum i Narodnu opservatoriju u Beogradu i da za vreme vedrih noći u lokalnoj sredini pokaže učenicima vidljiva sazvežđa i orijentaciju pomoću zvezde Severnjače.

Treća nastavna tema Geografska karta čini skup znanja i praktičnih veština kojima učenici treba da ovladaju u nastavi geografije i odnose se na poznavanje orijentacije u prostoru, praktično korišćenje i poznavanje geografske karte. U tom pogledu geografska nastava pruža mogućnost učenicima da u kontinuiranom radu sa geografskim kartama savladaju veštinu od jednostavnijeg do složenijih oblika čitanja karata. Stalnom upotrebom geografske karte znanje se proširuje i produbljuje, upoznaju se različiti aspekti karte i usavršava se njena praktična primena.

Nastavni sadržaji iz kartografije imaju veliki obrazovni značaj jer čine osnovu za razumevanje svih aspekata geografske nauke i nastave, ali imaju i opšteobrazovni značaj zbog potrebe korišćenja karata skoro u svim oblastima čovekove delatnosti.

Obrada kartografskih sadržaja na najbolji način se može realizovati kroz posmatranje, merenje, beleženje, crtanje, vežbanje na času u učionici ili na terenu. Važnu ulogu imaju nastavni objekti i sredstva kao što su pojedini nastavni modeli i globusi. Ukoliko se obrada ovih nastavnih sadržaja zasniva na primeni oskudnih nastavnih sredstava, objašnjenja nastavnika moraju biti jasna, treba da se zasnivaju na korelaciji sa matematikom, različitim vrstama merenja objekata u prostoru i njihovog poređenja dimenzija, međusobnog prostornog i vizuelnog odnosa.

Imajući u vidu da je orijentacija učenika na geografskoj karti veoma slaba, napominjemo da je u nastavi geografije neophodno korišćenje geografskih karata na svim tipovima časova i u svim oblicima nastavnog rada.

Četvrtu temu Planeta Zemlja čine sadržaji fizičke geografije i razvrstani su u tri manje celine.

Sadržaji prve celine Kretanja Zemlje oslanjaju se na sadržaje prethodnih tema. Za učenike ovog uzrasta posebno može biti teško razumevanje Zemljine rotacije, revolucije i posledica ovih kretanja. Zbog toga je potrebno posebnu pažnju posvetiti obradi i utvrđivanju ovih sadržaja. Nastavniku se preporučuje primena očiglednih nastavnih sredstava (globus, baterijska lampa, telurijum, video zapisi...) i demonstrativno-ilustrativne metode i metode eksperimenta kako bi se mogao postići visok stepen razumevanja i adekvatnog prihvatanja sadržaja. To će biti preduslov za kasnije usvajanje niza drugih pojmova vezanih za smenu obdanice i noći, godišnjih doba, klimatskih pojaseva, odnosno svih pojmova vezanih za vreme i klimu i uopšte, pojave i procese u atmosferi, kao i u hidrosferi i biosferi (6. razred).

Druga i treća celina ove nastavne teme obuhvata sistem znanja o Unutrašnjoj građi i reljefu Zemlje i o vazdušnom omotaču Zemlje. Ova znanja sistematizovana su po Zemljinim sferama u okviru kojih učenici upoznaju objekte, pojave i procese, granske i međugranske veze, kao i posebne fizičkogeografske zakonitosti. Kada se obrađuju geografski procesi potrebno je naročito ukazati na tok geografskih kvantitativnih promena i njihov karakter i upozoriti kako takve promene mogu u određenim trenucima da utiču na kvalitativni preobražaj, odnosno na razvoj.

U toku obrade svake sfere pojedinačno treba voditi računa da učenici što bolje shvate i prihvate suštinu granskih veza ili veza u okviru jedne sfere. Najbolji način je kada se ukazuje na principe veza, da bi se uporedo s tim, na osnovu pojedinih primera, pokazalo kako te veze funkcionišu u većem broju varijanti ili slučajeva. Time će učenicima biti omogućeno da bolje shvate zakonitosti veza, njihove tipičnosti, ali i atipičnosti. Pošto su atipičnosti geografskih granskih veza dosta česte, potrebno ih je što više prezentovati jer će se time pružiti mogućnost da učenici shvate suštinu geografske logike.

Prilikom obrade nastavnih sadržaja iz ovih nastavnih celina potrebno je voditi računa o znanjima, veštinama i iskustvima stečenim u prvom obrazovnom ciklusu (Svet oko nas, Priroda i društvo), kao i o obimu i dubini nastavne građe koja treba da bude u skladu sa razvojnim sposobnostima učenika. Pojedini nastavni sadržaji koji su predviđeni za obrađivanje teški su za razumevanje, a neki su i apstraktni. Preporučuje se obrada samo osnovnih pojmova, pojava i procesa uz obilato korišćenje didaktičkog materijala i raznovrsnih metoda rada (eksperiment), koje doprinose očiglednosti i trajnosti znanja i umenja. Na ovaj način istovremeno se stiču znanja, umenja i veštine koje će učenicima omogućiti dalje učenje.

Jedna od osnovnih veština, koja se preporučuje, je pravilno geografsko posmatranje i uočavanje prirodnih objekata, pojava i procesa u lokalnoj sredini čime se podstiče prirodna radoznalost dece, samostalno istraživanje i pravilna njihova interpretacija. Sadržaji fizičke geografije daju mogućnost sticanja znanja, veština i navika korišćenjem statističkog materijala koji je sistematizovan u tabelama, kao i rukovanjem različitim mernim instrumentima, registrovanjem i obradom podataka koje oni pokazuju. Na ovaj način povezuju se i interpretiraju kvantitativni pokazatelji, utvrđuju uzročno-posledične veze i odnosi, što doprinosi razvoju logičkog mišljenja i sticanju funkcionalnih znanja i veština.

U okviru ove teme svi fizičkogeografski objekti, pojave i procesi ne mogu se potpuno obraditi, što i nije cilj ovog nastavnog programa. Svi ovi sadržaji nalaze su u okviru sadržaja regionalne geografije i propušteno se može dopuniti i objasniti.

Skrećemo pažnju nastavnicima da je u korišćenju udžbenika važan selektivan pristup datim sadržajima. Takođe, preporučuje se da od učenika ne zahtevaju memorisanje faktografskog i statističkog materijala. Stečena znanja treba da budu primenljiva, a učenici osposobljeni da sami istražuju i analiziraju određene geografske objekte, pojave i procese.



Yüklə 386,56 Kb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   ...   23




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə