Predmet socijalne psihologije



Yüklə 7,61 Kb.
tarix04.12.2017
ölçüsü7,61 Kb.
#13892


Predmet socijalne psihologije

Psihologija je tek sredinom 19. veka postala empirijski zasnovana naučna disciplina. U periodu pre toga vekovima se zasnivala na slobodnom tumačenju psiholoških pojava a dugo vremena nakon formiranja psihologije kao nauke, psihički život ljudi posmatrala je kao život izolovanih pojedinaca, dakle, bez obraćanja pažnje na to da je čovek u stalnom odnosu sa drugim ljudima i da se celokupno njegovo delovanje ostvaruje u društvenoj situaciji.

Sistematsko empirijsko izučavanje ponašanja ljudi u društvenim uslovima počinje tek 20-ih godina 20. veka i tada se formira socijalna psihologija kao posebna empirijska psihološka disciplina. Najopštije rečeno, njen predmet je proučavanje društvenog ponašanja ljudi. Međutim, pojmom ’društveno ponašanje’ predmet socijalne psihologije nije dovoljno jasno određen. Da bi se jasnije odredio predmet ističe se da ga čini ponašanje pojedinca u društvu, društvenom kontektsu ili društvenoj situaciji. Kako god da odredimo predmet socijalne psihologije kao nauke, akcenat stavljamo na pojam ’pojedinac’ jer se tim naglašava da se socijalna psihologija uvek interesuje prvenstveno za pojedinca , individuu i njihove doživljaje i postupke, a ne za društvo i društvene institucije.

U pokušaju da se što bliže odredi predmet socijalne psihologije njen se predmet nenamerno sužava. Često se kaže, naročito u shvatanjima laika, da je predmet socijalne psihologije ponašanje ljudi u masi. Međutim, to bi značilo da socijalna psihologija na prvom mestu proučava ponašanje koje odstupa od uobičajenog i od onog ponašanja koje je u skladu sa društvenim normama. Takođe, navodi se često da je predmet ove nauke agresivno ponašanje ili proučavanje mišljenja i uverenja ljudi o raznim, društveno važnim pitanjima. Sve ovo jesu zaista problemi kojima se socijalna psihologija bavi ali to je samo deo problema i pitanja iz široke oblasti ponašanja pojedinca u socijalnim situacijama koje socijalna psihologija izučava. Koje su to pojave koje socijalna psihologija izučava postaće jasnije kada se preciznije odredi pojam ’socijalna situacija’. Pojam socijalna situacija obuhvata druge osobe, grupe ljudi, ustanove organizacije koje postoje u društvu, proizvode društvenog rada, kako materijalne (naselja, putevi, fabrike...) , tako i nematerijalne (jezik, umetnost, društvena shvatanja, kulturu...).



Možemo da razlikujemo tri velike grupe problema kojima se bavi socijalna psihologija:

  1. Prvu veliku grupu čini proučavanje različitih vidova neposredne interakcije ljudi.

Postoji veliki broj različitih interakcija među ljudima , to može biti i kada se sastanu dve osobe i međusobno se ocenjuju kao i kada postoji među osobama određeni emocionalni odnos.

  1. Drugu veliku grupu problema čini proučavanje delovanja različitih socijalnih faktora na opažanje, mišljenje, motivaciju i celokupnu ličnost. Faktori koji utiču na psihičke funkcije i ponašanje pojedinca su izvori socijalizacije. Njihovim delovanjem nastaju određene promene u ponašanju i u osobinama pojedinca i te promene nazivamo efektima socijalizacije.

  2. Treću veliku grupu problema čine pitanja o ulozi pojedinih psihičkih funkcija i posebno ličnosti i njenih osobina na društvene pojave i društveno zbivanje. Od individualnih osobina pojedinaca zavisiće u izvesnoj meri njegovo opažanje i ocenjivanje drugih osoba, formiranje određenih socijalnih stavova, predrasude, a takođe imaju uticaj i na politički život, međunarodne odnose i socijalnu patologiju.

Navedene tri velike grupe problema nisu među sobom strogo odvojene. Nije moguće strogo odvojiti psihološke probleme i reći da li pripadaju isključivo prvoj, drugoj ili trećoj grupi problema.


Yüklə 7,61 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə