M E D I X • O Ž U J A K / T R A V A N J 2 0 1 5 • G O D . X X I • B R O J 1 1 5 / 1 1 6 • W W W . M E D I X . C O M . H R
246
Pregledni članak
Review article
E
agleov sindrom ili sindrom stiloidnog nastavka
kliničko je stanje složene etiologije. Iako složene
etiologije, relativno se jednostavno manifestira
kao bol parafaringealnoga, retromandibularnoga ili
cervikalnoga područja.
P R I M IJ E NJ E N A A N AT O M IJ A
Processus styloideus naziv je dobio od grčke riječi stylos,
što znači potporanj. Koštani je izdanak donjega dijela
temporalne kosti, smješten posteriorno od mastoidnog
nastavka, anteromedijalno od stilomastoidnoga fora-
mena i lateralno od jugularnoga foramena i karotidno-
ga kanala. Cilindričnog je oblika, prosječne duljine 20
do 25 mm. Vršak stiloidnog nastavka nalazi se između
karotidnih arterija. Medijalno od stiloidnog nastavka
nalazi se unutarnja jugularna vena zajedno s kranijalnim
živcima VII., IX., X., XI. i XII. Stiloidni nastavak zajedno
sa stilohiodnim ligamentom i malim rogom hioidne
kosti tvori stilohioidni sustav koji se razvija iz Reicher-
tove hrskavice drugoga brahijalnog luka. Reichertova
hrskavica ima 4 dijela: gornji ili timpanohijalini dio od
kojega nastaje stiloidni nastavak, središnji ili stilohija-
lini dio od kojega nastaje stilohioidni ligament, donji
ili keratohijalini dio od kojega nastaje mali rog hioid-
ne kosti i bazalni ili hipohijalini dio koji sudjeluje u
nastajanju dijela hioidne kosti. Sa stiloidnog nastavka
polaze tri mišića – m. styloglossus, m. stylohyoideus i m.
stylopharyngeus te dva ligamenta – stiloidni i stiloman-
dibularni ligament.1
Normalna veličina stiloidnog nastavka opisana u
literaturi pokazuje veliku varijabilnost. Moffat2 je u svo-
joj studiji na truplima zaključio da je normalna duljina
stiloidnog nastavka od 1,52 cm do 4,77 cm. U radio-
loškim studijama3 smatra se da je normalni stiloidni
nastavak kraći od 2,55 cm, a produljen kad je dulji od
4,0 cm. Kaufman je objavio da je najveća duljina normal-
noga stiloidnog nastavka 30 mm.4 Produljeni stiloidni
nastavak pojavljuje se u 4% populacije, od čega samo
mali postotak, njih 4–10,3% uočava simptome, tako da
je učestalost Eagleova sindroma u populaciji 0,16%, s
prevalencijom u žena. U većini slučajeva pojavljuje se
bilateralna zahvaćenost, iako se simptomi češće pojav-
ljuju samo na jednoj strani.5
E T I O L O G IJ A I S I M P T O M AT O L O G IJ A
Nekoliko je teorija izneseno kako bi se objasnio uzrok
elongacije i osifikacije stilohioidnoga sustava. Jedna je
od teorija o kongenitalnoj elongaciji zbog zaostalih me-
zenhimalnih embrionalnih struktura koje imaju sposob-
nost stvaranja koštanih struktura u odraslih.6 Smatra se
i da je uzrok osifikacije i elongacije stiloidnog nastavka
povezan s endokrinim poremećajem u žena u tijeku pos-
tmenopauze, što je razlog prevalencije bolesti u žena.7
Može se pojaviti i heterotopična osifikacija koja je po-
vezana s abnormalnim metabolizmom kalcija i fosfora
ili zbog kronične bubrežne insuficijencije.8
Američki otorinolaringolog sa sveučilišta Duke,
Watt Weems Eagle 1937. je godine opisao dva slučaja
sa simptomima produljena stiloidnog nastavka.9 Sma-
trao je da je operacijska trauma pri tonzilektomiji ili
lokalna kronična iritacija uzrok osteitisa, periosteitisa
ili tendinitisa stilohioidnoga sustava, s posljedičnom
osificirajućom hiperplazijom.10
Eagle je definirao dva oblika sindroma stiloidnog
nastavka – „klasični Eagleov sindrom“ i „stilokarotidni
sindrom“.
„Klasični Eagleov sindrom“ pojavljuje se u pacijena-
ta nakon faringealne traume9 ili nakon tonzilektomije.
Eagleov sindrom ili sindrom stiloidnog nastavka
Dragana Gabrić
1
, Jana Barić
2
, Dijana Zadravec
3
, Nena Matulić
4
1
Zavod za oralnu kirurgiju, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2
studentica 5. godine Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
3
Katedra za opću i dentalnu radiologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar
„Sestre milosrdnice“
4
Poslijediplomski doktorski studij dentalne medicine, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
SA ŽETAK
Eagleov sindrom ili sindrom stiloidnog nastavka jest bolest nepoznate etiologije, koja nastaje
zbog produžetka stiloidnog nastavka ili kalcifikacije stilohioidnoga ligamenta. Zbog pritiska stilo-
idnog nastavka na okolne strukture pojavljuje se bol kao najvažniji simptom. Lako se dijagnosticira
rtg-prikazom ili CT-snimkama na kojima se pronalazi elongirani stiloidni nastavak.
KL JUČ NE RIJEČ I
bol u vratu; Eagleov sindrom; osifikacija; stilohioidni ligament; stiloidni nastavak
Stomatologija
Dentistry
Eagleov sindrom ili sindrom stiloidnog nastavka
Stomatologija
M E D I X • O Ž U J A K / T R A V A N J 2 0 1 5 • G O D . X X I • B R O J 1 1 5 / 1 1 6 • W W W . M E D I X . C O M . H R
247
Opisao je da se nakon tonzilektomije formira ožiljka-
sto tkivo oko vrška stiloidnoga nastavka, koje uzrokuje
pritisak ili rastezanje vaskularnih i živčanih struktura
retrostiloidnog područja, posebno n. glossopharyngeus
i perivaskularnih karotidnih vlakana. Očituje se kao
tupa bol i perzistentna faringealna bol koja je locirana
u tonzilarnoj udubini te se može širiti prema uhu, a
pojačava se okretanjem glave. Masa ili ispupčenje može
se palpirati u tonzilarnoj udubini. Od ostalih simpto-
ma pojavljuju se disfagija, osjećaj stranog tijela u grlu
(pacijenti imaju osjećaj kao da im je zapela riblja kost u
grlu), zujanje u ušima, cervikofacijalna bol.11
Drugi oblik ili „stilokarotidni sindrom“ karakteri-
zira kompresija unutarnje i vanjske karotidne arterije.
Vanjska se od unutarnje karotidne arterije razlikuje pre-
ma ograncima, jer unutarnja karotidna arterija nema
ogranaka. Bol se pojavljuje duž opskrbnoga područja
arterija, a pojačava se rotiranjem i kompresijom vrata.
Nije povezan s tonzilektomijom. U slučaju pritiska na
unutarnju karotidnu arteriju, pacijenti se žale na bol
supraorbitalnog područja i parijetalne glavobolje. Ako
je pritisak na vanjskoj karotidnoj arteriji, bol se širi u
infraorbitalnu regiju, pacijenti se žale na šum u ušima,
bol pri okretanju glave i bol u prednjemu vratnom tro-
kutu. Od ostalih simptoma mogu se pojaviti prolazne
vrtoglavice i svjetlucanje pred očima, što se pojavljuje
prilikom okretanja glave, te prolazna bol u vratu i česta
potreba za gutanjem.12
Eagle je uočio da se sindrom pojavljuje i u paci-
jenata koji nisu imali tonzilektomiju te je zaključio da
postoje i drugi čimbenici koji dovode do sindroma sti-
loidnog nastavka.
Osifikacija može zahvatiti cijeli kompleks sti-
lohioidnih ligamenata, što uzrokuje kontrakciju m.
stylopharyngeus i istezanje n. hypoglossus. Fraktura i
medijalizacija osificiranoga stilohioidnog ligamenta
s nepotpunim srastanjem zbog konstantnog pomica-
nja hioidne kosti i formiranja granulacijskog tkiva te
osifikacija mišićnih tetiva, dovode do iritacije okolnih
struktura; abnormalna duljina povezana s abnormal-
nom angulacijom stiloidnog nastavka neki su od čim-
benika koji dovode do nastanka Eagleova sindroma.9,13
Glavni simptom Eagleova sindroma jest bol koja se
pojavljuje kao nespecifična bol vrata, grlobolja, osjećaj
stranog tijela u farinksu, odinofagija, bol u temporo-
mandibularnom zglobu, trizmus, bol koja se pojačava
prilikom okretanja glave, plaženja jezika, sinuitis, kašalj,
vrtoglavice, bol prilikom otvaranja usta, osjećaj pretje-
rane salivacije, poremećen osjet okusa, bol prilikom
gutanja, koja se širi prema uhu iste strane. Upravo bol
koja se pogoršava kad pacijent guta ili okreće glavu,
glavni je simptom Eagleova sindroma, ali može upući-
vati i na bolesti vratne kralježnice i mišića, neuralgiju
glosofaringealnoga živca i subakutni tireoiditis kao di-
ferencijalnu dijagnozu. Da bi se sa sigurnošću potvrdila
dijagnoza, potrebno je obostrano palpirati tonzilarnu
udubinu. Ako se pojavi bol, tada se zajedno s kliničkim
i radiološkim znakovima, potvrđuje dijagnozu Eagleova
sindroma.10
D IJ AG N O S T I K A I D I F E R E N C IJ A L N A
D IJ AG N O S T I K A
Široka paleta bolova otežava diferencijalnodijagnostič-
ki postupak te je nužno spomenuti nekoliko sindroma
koje obilježava bol u tome području i simptomi koji su
nerijetko vrlo slični simptomima sindroma stiloidnog
nastavka.
Costenov sindrom nastaje zbog poremećena funk-
cionalnog odnosa glave kondila i glenoidalne jame, pri
čemu se pojavljuju brojni simptomi poput nagluhosti i
vrtoglavica, zujanja u ušima i pucketanja u zglobu prili-
kom žvakanja, bolovi prilikom palpacije iznad temporo-
mandibularnog zgloba, koji se šire prema uhu, pečenje
i žarenje u grlu, jeziku i polovini nepca. Svi ti simptomi
pojavljuju se na strani na kojoj se nalaze promjene tem-
poromandibularnog zgloba. Costenov sindrom najčešće
nastaje zbog jake abrazije ili gubitka stražnjih ili svih
zuba, kad se zbog spuštanja zagriza čeljust pomiče pre-
ma distalno pritiščući zglobnom glavicom discus articu-
laris i stražnji dio zglobne jamice. Te se promjene mogu
uočiti i kod jako nagnutih, iskrivljenih i jako malponi-
ranih zuba. Liječenje se provodi uklanjanjem uzroka
koji su doveli do tih pojava, a to je najčešće okluzalna
rehabilitacija.14
Trotterov sindrom ili sindrom Morgagnijeva sinusa
čini trojstvo simptoma koji se pojavljuju u bolesnika
oboljelih od nazofaringealnog karcinoma. Pojavljuju
se neuralgiformni bolovi u donjoj čeljusti, koji se šire
prema uhu, nagluhost, začepljenost uha i palatinalna
asimetrija zbog zahvaćenosti tumorom m. levator palati
i trizmus, zbog zahvaćenosti pterigoidnih mišića.14
Neuralgija trigeminusa je bolest nepoznate etiologi-
je, a može nastati kao posljedica raznih patoloških pro-
mjena povezanih sa zubima, gingivom ili alveolarnom
kosti. Može nastati i nakon vađenja zuba, zbog retinira-
nih zuba ili tumora, zbog prisutnosti cista, granuloma,
egzostoze i osteomijelitičkih procesa mandibule.
Neuralgija trigeminusa počinje bolovima u obli-
ku napadaja, obično jednostrano. Pojavljuje se nagla,
jaka, „probadajuća“ bol koju pacijenti opisuju poput
električnog šoka, a traje manje od jedne minute. Može
biti zahvaćena samo jedna grana, ali mogu biti zahva-
ćene i dvije grane ili cijeli živac. Najčešće su zahvaćene
druga i treća grana (n. maxillaris i n. mandibularis). U
dijagnostici se procjenjuje palpatorna osjetljivost na
raznim mjestima trigeminalnih grana, a to je za prvu
granu supraorbitalna incizura, za drugu granu foramen
infraorbitale i za treću granu foramen mentale.15
Dijagnostika se temelji na radiološkim snimkama
i fizikalnom pregledu. Palpacijom tonzilarne udubi-
ne može se otkriti elongirani stiloidni nastavak jer je
stiloidni nastavak normalne duljine inače nedostupan
palpaciji. Prilikom palpacije pojavljuju se simptomi
zbog kojih je pacijent i došao. Dijagnoza se potvrđuje
radiološkim snimkama (slika 1-3). Rabe se lateralne ili
panoramske snimke, u stomatološkoj praksi to je najče-
šće ortopantomogram. CT-snimke se rade da bi se dobio
detaljan prikaz oblika i duljine stiloidnog nastavka.4,16,17
Stomatologija
Eagleov sindrom ili sindrom stiloidnog nastavka
M E D I X • O Ž U J A K / T R A V A N J 2 0 1 5 • G O D . X X I • B R O J 1 1 5 / 1 1 6 • W W W . M E D I X . C O M . H R
248
Radiološki nalaz produljena stiloidnog nastavka
i kalcificiranih ligamenata stilohioidne veze, prema
Langlaisu i suradnicima, može se podijeliti na nekoli-
ko tipova prema dvama kriterijima. Morfološki kriterij
koji obuhvaća produljeni stiloidni nastavak, pseudoar-
tikulirani stiloidni nastavak i segmentirani stiloidni na-
stavak. Kriterij određen načinom kalcifikacije obuhvaća
površinski kalcificirani stiloidni nastavak, djelomično
kalcificirani stiloidni nastavak, nodularni tip kalcifika-
cije i potpuno kalcificirani stiloidni nastavak.18
L IJ E Č E NJ E
Liječenje Eagleova sindroma može biti kirurško i neki-
rurško. Bol se može nekirurški liječiti lokalnim oralnim
anesteticima, kao što su artikain ili lidokain koji se sva-
kodnevno primjenjuju u stomatološkoj praksi, i antibio-
ticima. Apliciraju se u tonzilarnu udubinu. Na taj način
pacijenta samo kratkotrajno rješavamo boli. Najbolji
je način liječenja stiloidektomija, kirurško uklanjanje
stiloidnog nastavka. Kirurški se zahvat može izvoditi
SLIKA 3.
Ortopantomogram snimka elongiranoga lijevog
stiloidnog nastavka
SLIKA 4.
Ortopantomogram snimka obostrano elongiranoga
stiloidnog nastavka
SLIKA 1 A-D.
CT-snimke i trodimenzionalni prikaz elongiranoga lijevog i desnog stiloidnog nastavka
C
D
A
B
Eagleov sindrom ili sindrom stiloidnog nastavka
Stomatologija
M E D I X • O Ž U J A K / T R A V A N J 2 0 1 5 • G O D . X X I • B R O J 1 1 5 / 1 1 6 • W W W . M E D I X . C O M . H R
249
intraoralnim i ekstraoralnim pristupom. Prilikom in-
traoralnog pristupa izbjegava se vidljivi ožiljak i kraće
je razdoblje oporavka, ali je veća opasnost od upale
dubokih struktura vrata te se teže kontrolira krvarenje.
Najčešće primjenjivani pristup je ekstraoralni, pri čemu
ostaje vidljivi ožiljak, ali je zato bolja kontrola sterilnosti
i preglednije je kirurško polje. Nakon operacije ne dolazi
do recidiva i pacijenti više nemaju bolova.19-21
U Americi je zabilježen jedan slučaj smrti uzroko-
vane Eagleovim sindromom. Bolesnica je godinama bila
pod krivom dijagnozom i terapijom, liječnici su mislili
da ima migrenske glavobolje. Imala je nedijagnosticirani
drugi tip ili stilokarotidni tip, pri čemu je dolazilo do
opstrukcije karotidnih arterija, što je dovodilo do nesvje-
stica. Posljednja je nesvjestica bila pogubna jer je pala s
velike visine. Tek se na obdukciji uočio elongirani stilo-
idni nastavak i zaključilo da je upravo on uzrok smrti.22
Z A K LJ U Č A K
Eagleov se sindrom u svakodnevnoj praksi dijagnosti-
cira u specijalističkoj ambulanti. Dijagnozu najčešće
postavlja otorinolaringolog, oralni kirurg ili maksilo-
facijalni kirurg. Pitanje je može li doktor dentalne medi-
cine, također postaviti dijagnozu. Prilikom dijagnostike
uzima se anamneza, obave fizikalni pregled i napravi
ortopantomogramska snimka, a sve je to dostupno u
svakodnevnoj stomatološkoj praksi. Poznavanje kliničke
slike i rentgenskih karakteristika omogućuje diferenci-
jalnu dijagnozu, što dovodi do konačne dijagnoze.
ADRESA ZA DOPISIVANJE
Doc. dr. sc. Dragana Gabrić, dr. med. dent.
Zavod za oralnu kirurgiju, Stomatološki fakultet Sveučilište u Zagrebu
Gundulićeva 5, 10000 Zagreb
E-mail: dgabric@sfzg.hr
Telefon: +385 1 4802 138
1. Krmpotić – Nemanić J. Anatomija čovjeka. Za-
greb: Medicinska naklada; 1990;556-561.
2. Monsour PA, Young WG. Variability of the styloid
process and stylohyoid ligament in panoramic radio-
graphs. Oral Surg Oral Med Oral Pathol. 1986;61(5):
522-6.
3. Montalbetti L, Ferrandi D, Pergami P, Savoldi F.
Elongated styloid process and Eagle‘s syndrome.
Cephalalgia. 1995;15(2):80-93.
4. Kaufman SM, Elzay RP, Irish EF. Styloid process
variation. Radiologic and clinical study. Arch Otolaryn-
gol. 1970;91(5):460-3.
5. Prasad KC, Kamath MP, Reddy KJ, et al. Elongated
styloid process (Eagle‘s syndrome): a clinical study. J
Oral Maxillofac Surg. 2002;60(2):171-5.
6. Laino G, Ammirati G, Serpico R. Styloid-
stylohyoid syndrome or Eagle‘s syndrome. Arch Sto-
matol (Napoli). 1987;28(2):183-90.
7. Carella A. The stylohyoid apparatus and malfor-
mations of the atlo-occipital joint. Acta Neurol (Na-
poli). 1971;26(4):466-72.
8. Lorman JG, Biggs JR. The Eagle syndrome. AJR
Am J Roentgenol. 1983;140(5):881-2.
9. Eagle WW. Symptomatic elongated styloid pro-
cess; report of two cases. Arch Otolaryngol. 1937;25:
584-6.
10. Eagle WW. The symptoms, diagnosis and tre-
atment of the elongated styloid process. Am Surg.
1962;28:1-5.
11. Eagle WW. Elongated styloid process; symptoms
and treatment. AMA Arch Otolaryngol. 1958;67(2):
172-6.
12. Bafaqeeh SA. Eagle syndrome: classic and carotid
artery types. J Otolaryngol. 2000;29(2):88-94.
13. Keur JJ, Campbell JP, McCarthy JF, Ralph WJ. The
clinical significance of the elongated styloid process.
Oral Surg Oral Med Oral Pathol. 1986;61(4):399-404.
14. Gelb M. Clinical menagement of head, neck and
TMJ pain and dysfunction. Philadelphia-London-To-
ronto; W.B. Saunders Company. 1977;351-66.
15. Knezević G. [Necessity of exact diagnosis of ne-
uralgic pains of the face]/Nužnost pravila procjene
neuralgiformnih boli u području lica. Acta Stomatol
Croat. 1980;14(1-2):48-53.
16. Gözil R, Yener N, Calgüner E, et al. Morpholo-
gical characteristics of styloid process evaluated by
computerized axial tomography. Ann Anat. 2001;183
(6):527-35.
17. Mupparapu M, Robinson MD. The mineralized
and elongated styloid process: a review of current
diagnostic criteria and evaluation strategies. Gen Dent.
2005;53(1):54-9.
18. Langlais RP, Langland OE, Nortje CJ. Diagnostic
imaging of the jaws. Philadelphia: Williams & Wilkins;
1995; 617-645.
19. Mendelsohn AH, Berke GS, Chhetri DK. Heteroge-
neity in the clinical presentation of Eagle‘s syndrome.
Otolaryngol Head Neck Surg. 2006;134(3):389-93.
20. Chrcanovic BR, Custódio AL, de Oliveira DR.
An intraoral surgical approach to the styloid process
in Eagle‘s syndrome. Oral Maxillofac Surg. 2009;13
(3):145-51.
21. Ceylan A, Köybaşioğlu A, Celenk F, et al. Surgical
treatment of elongated styloid process: experience of
61 cases. Skull Base. 2008;18(5):289-95.
22. Kumar P, Rayamane AP, Subbaramaiah M. Sud-
den death due to Eagle syndrome: a case report. Am
J Forensic Med Pathol. 2013;34(3):231-3.
LITER ATUR A
Eagle syndrome or styloid process syndrome
Dragana Gabrić
1
, Jana Barić
2
, Dijana Zadravec
3
, Nena Matulić
4
1
Department of Oral Surgery, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
2
5
th
year student, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
3
Department of General and Dental Radiology, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Clinical Hospital „Sestre
milosrdnice“, Zagreb, Croatia
4
Postgraduate Doctoral School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
SUMMARY
Eagle syndrome, or styloid process syndrome, is a disease of unknown etiology which occurs due to the ex-
tension of the styloid process or calcification of the stylohyoid ligament. Due to the pressure from the styloid process
on the surrounding structures, pain is the most important symptom. It is easily diagnosed by X-ray or CT images, which
show the elongated styloid process.
KEY WO RD S
Eagle syndrome; neck pain; ossification; stylohyoid ligament; styloid process
Dostları ilə paylaş: |