Proširiti elementarno znanje o kiselim kišama Izmjeriti pH vrijednost uzoraka kišnice u našem gradu



Yüklə 445 b.
tarix26.08.2018
ölçüsü445 b.



  • Proširiti elementarno znanje o kiselim kišama

  • Izmjeriti pH vrijednost uzoraka kišnice u našem gradu

  • Razvijati svijest o važnosti smanjenja proizvodnje štetnih plinova.



Rad s raznim informacijama Prikupljanje podataka o kiselim kišama iz različitih izvora.

  • Rad s raznim informacijama Prikupljanje podataka o kiselim kišama iz različitih izvora.

  • Praktičan rad

  • Izrada PowerPoint prezentacije.



Što je „čista” kiša, a što kisela kiša?

  • Što je „čista” kiša, a što kisela kiša?

  • Kako nastaju kisele kiše?

  • Zašto su kisele kiše štetne?



Pojmom kisela kiša opisuje se onečišćenje kiše, snijega, magle, rose i drugih padalina kiselinama koje nastaju u atmosferi.

  • Pojmom kisela kiša opisuje se onečišćenje kiše, snijega, magle, rose i drugih padalina kiselinama koje nastaju u atmosferi.

  • Stupanj kiselosti otopina može se iskazati tzv. pH vrijednostima

  • koje mogu biti od 0 do 14.

  • Na skali pH vrijednosti od 0-14 pH vrijednost 7 je neutralna, vrijednosti manje od 7 su rastuće kisele, a veće od 7 rastuće lužnate.

  • Raspodjela je eksponencijalna pa je tako neka tvar s pH vrijednošću 4 deset puta kiselija od tvari s pH vrijednošću 5 i stotinu puta kiselija od tvari s pH vrijednošću 6.



Vrijednost pH oborina ≥ 5.6 označuje „čiste kiše”, a

  • Vrijednost pH oborina ≥ 5.6 označuje „čiste kiše”, a

  • pH vrijednost od 5.5 na niže odnosi se na kiselu kišu.

  • Blaga kiselost „čiste kiše” potječe od prisutnosti ugljične kiseline koja nastaje u reakciji ugljičnog (IV) oksida iz atmosfere i vode.

  • CO2 + H2O → H2CO3



Štetni plinovi: sumporni, dušikovi i ugljični oksidi prirodno nastaju aktivnošću vulkana, biološkom razgradnjom i od šumskih požara.

  • Štetni plinovi: sumporni, dušikovi i ugljični oksidi prirodno nastaju aktivnošću vulkana, biološkom razgradnjom i od šumskih požara.

  • Prirodno nastale količine štetnih plinova vrlo su male u odnosu na one koje izravno proizvodi čovijek u industriji, termoelektranama, kućanstvima, korištenjem prijevoznih sredstava.

  • Izgaranjem fosilnih goriva: nafte, prirodnog plina i ugljena koji sadrže sumpor nastaju sumporov (IV) oksid, ugljikovi oksidi, čime se koncentracija ugljikova (IV) oksida u zraku jako povećava te oksidi dušika.

  • Sagorijevanje drva i drugih naftnih goriva također pridonosi stvaranju štetnih plinova.

  • U ispušnim plinovima prijevoznih sredstava nalazi se dosta oksida dušika.

  • Sumporov (IV) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi u sumporov (VI) oksid.

  • OTAPANJEM SUMPOROVIH OKSIDA U KAPLJICAMA VODE NASTAJU JAKO RAZRIJEĐENA SUMPORASTA I SUMPORNA KISELINA.



Dušikov (II) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi u dušikov (IV) oksid.

  • Dušikov (II) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi u dušikov (IV) oksid.

  • Otapanjem dušikova (IV) oksida u kapljicama vode nastaju jako razrijeđene dušična i dušikasta kiselina.

  • Kiseli karakter padalinama daju i jako razrjeđena klorovodična kiselina te ugljična kiselina.

  • Te kiseline potom padaju na Zemlju zajedno s kišom čineći kiselu kišu.

  • Ispitivanja pokazuju da sumporna i dušična kiselina snose najveću odgovornost za kiselost kiša.



Dio procesa nastajanja kiselih kiša može se prikazati ovako:

  • Dio procesa nastajanja kiselih kiša može se prikazati ovako:

  • SO2 + H2O → H2SO3 – sumporasta kiselina

  • 2SO2 + O2 → 2SO3

  • SO3 + H2O → H2SO4 – sumporna kiselina

  • 2NO + O2 → 2NO2

  • 2NO2 + H2O → HNO3 + HNO2

  • dušična k. dušikasta k.



Kisele kiše štetno djeluju na:

  • Kisele kiše štetno djeluju na:

  • biljke i tlo

  • život u vodi

  • zdravlje čovjeka

  • građevine



Kisele kiše usporavaju rast svih usjeva i općenito biljaka te oštećuju šume.

  • Kisele kiše usporavaju rast svih usjeva i općenito biljaka te oštećuju šume.

  • Kisele kiše oštećuju drveće i to: lišće i iglice, nove izdanke, koru, korijen…

  • Na tlo utječu tako što otapaju i ispiru hranjive tvari iz njega npr. : magnezij, kalcij i kalij koji su potrebni biljkama za rast i razvoj.

  • Istodobno uzrokuju oslobađanje tvari u tlu koje su otrovne za biljke npr. : aluminij, bakar i željezo.

  • Te tvari štetno djeluju na korijen biljaka. Vodom dospijevaju u lišće ili iglice te oštećuju njihova tkiva. Posljedice su mrlje smećkaste boje.



Šume u visokim planinskim područjima su najugroženije jer rastu na tankom tlu a i okružene su kiselim oblacima i maglom.

  • Šume u visokim planinskim područjima su najugroženije jer rastu na tankom tlu a i okružene su kiselim oblacima i maglom.

  • Zimzeleno drveće (posebice jela, potom smreka) je više pogođeno djelovanjem kiselih kiša nego listopadno od kojih je najugroženiji hrast.

  • Pojam izumiranja šuma označava štete na velikim površinama šume koje izazivaju odumiranje iglica i lišća.

  • Glavni uzrok izumiranja šuma su kisele kiše.

  • U Hrvatskoj su najugroženije šume Gorskog kotara.





Prirodno, većina rijeka i jezera ima pH vrijednost između 6-8. Pod utjecajem kiselih kiša pH vrijednost pada.

  • Prirodno, većina rijeka i jezera ima pH vrijednost između 6-8. Pod utjecajem kiselih kiša pH vrijednost pada.

  • U tlu ostvaruju oslobađanje aluminija koji je otrovan za sve životinje u vodi.

  • Aluminij i niska pH vrijednost vode smanjuju reprodukcijsku sposobnost riba te dovode do smanjenja tjelesne mase riba.

  • Kod ekstremnih pH vrijednosti mogu čak ribu i ubiti, što uzrokuje smanjenje populacije i biološke raznolikosti.

  • Neke biljke i životinje mogu bolje podnjeti kiselinu u vodi od drugih. Uglavnom, kod pH razine 5, većina ribljih jajašaca neće se razviti u mlađ.

  • Tako, u nekim jezerima kaskadno nestaju sve životinje.



Dušična kiselina kiselih kiša uzrokuje smanjenje kisika u vodi.

  • Dušična kiselina kiselih kiša uzrokuje smanjenje kisika u vodi.

  • Posljedice su: bujanje algi, narušavanje zdravlja riba i školjaka, nestanak morske trave i koraljnih grebena.

  • Još jedan štetan element za ribe je klor.

  • Klor je često normalan sastojak zemlje (u malim količinama) , ali ako dođe u okoliš riba može biti smrtonosan.



Sumporovi i dušični oksidi opasni su za ljudsko zdravlje. Udisanje čestica tih plinova dovodi do razvoja bolesti i prerane smrti npr. astme ili bronhitisa.

  • Sumporovi i dušični oksidi opasni su za ljudsko zdravlje. Udisanje čestica tih plinova dovodi do razvoja bolesti i prerane smrti npr. astme ili bronhitisa.

  • Kontaminirana hrana (najčešće morski plodovi) može dovesti do povećanja aluminija u ljudskom tijelu do opasne razine.

  • Kisele kiše mogu dovesti do opterećenja podzemnih voda, a time i pitke vode teškim metalima (aluminij, bakar…)

  • Tako se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u organizam.



Kisele kiše djeluju na kamene i mramorne

  • Kisele kiše djeluju na kamene i mramorne

  • građevine i spomenike, koji su u posljednjih

  • stotinjak godina više oštećeni nego od svog postanka pa do početka dvadesetog stoljeća.

  • Vapnenac i mramor otapaju se u vodi kiselih kiša.

  • CaCO3 + H2SO4 → CaSO4 + H2O +CO2





Prikupili smo uzorke kišnice.

  • Prikupili smo uzorke kišnice.

  • Izmjerili smo sondom pH vrijednost uzoraka kišnice na Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

  • Proizveli smo u razredu umjetnu kiselu kišu.

  • Umjetnom kiselom kišom (sumporastom kiselinom) smo prskali listove ukrasne koprive.











Iz dobivenih rezultata možemo konstatirati da na našem području u dane uzimanja uzoraka nije bilo kiselih kiša.

  • Iz dobivenih rezultata možemo konstatirati da na našem području u dane uzimanja uzoraka nije bilo kiselih kiša.













  • Nastaviti poučavati nove generacije učenika sa štetnim učinkom kiselih kiša.

  • Što manje zagađivati okoliš!

  • Svaki učenik može dati svoj mali doprinos smanjenju emisije štetnih plinova u atmosferu štedeći električnu energiju na sljedeći način: isključiti grijaća tijela, svjetlo i druge električne uređaje kada nisu potrebni, koristiti nemotorna vozila i javni prijevoz kad god je to moguće.







Dostları ilə paylaş:


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2019
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə