Proširiti elementarno znanje o kiselim kišama Izmjeriti pH vrijednost uzoraka kišnice u našem gradu

• Proširiti elementarno znanje o kiselim kišama

• Izmjeriti pH vrijednost uzoraka kišnice u našem gradu

• Razvijati svijest o važnosti smanjenja proizvodnje štetnih plinova.

Rad s raznim informacijama Prikupljanje podataka o kiselim kišama iz različitih izvora.

• Rad s raznim informacijama Prikupljanje podataka o kiselim kišama iz različitih izvora.

• Praktičan rad

• Izrada PowerPoint prezentacije.

Što je „čista” kiša, a što kisela kiša?

• Što je „čista” kiša, a što kisela kiša?

• Kako nastaju kisele kiše?

• Zašto su kisele kiše štetne?

Pojmom kisela kiša opisuje se onečišćenje kiše, snijega, magle, rose i drugih padalina kiselinama koje nastaju u atmosferi.

• Pojmom kisela kiša opisuje se onečišćenje kiše, snijega, magle, rose i drugih padalina kiselinama koje nastaju u atmosferi.

• Stupanj kiselosti otopina može se iskazati tzv. pH vrijednostima

• koje mogu biti od 0 do 14.

• Na skali pH vrijednosti od 0-14 pH vrijednost 7 je neutralna, vrijednosti manje od 7 su rastuće kisele, a veće od 7 rastuće lužnate.

• Raspodjela je eksponencijalna pa je tako neka tvar s pH vrijednošću 4 deset puta kiselija od tvari s pH vrijednošću 5 i stotinu puta kiselija od tvari s pH vrijednošću 6.

Vrijednost pH oborina ≥ 5.6 označuje „čiste kiše”, a

• Vrijednost pH oborina ≥ 5.6 označuje „čiste kiše”, a

• pH vrijednost od 5.5 na niže odnosi se na kiselu kišu.

• Blaga kiselost „čiste kiše” potječe od prisutnosti ugljične kiseline koja nastaje u reakciji ugljičnog (IV) oksida iz atmosfere i vode.

• CO2 + H2O → H2CO3

Štetni plinovi: sumporni, dušikovi i ugljični oksidi prirodno nastaju aktivnošću vulkana, biološkom razgradnjom i od šumskih požara.

• Štetni plinovi: sumporni, dušikovi i ugljični oksidi prirodno nastaju aktivnošću vulkana, biološkom razgradnjom i od šumskih požara.

• Prirodno nastale količine štetnih plinova vrlo su male u odnosu na one koje izravno proizvodi čovijek u industriji, termoelektranama, kućanstvima, korištenjem prijevoznih sredstava.

• Izgaranjem fosilnih goriva: nafte, prirodnog plina i ugljena koji sadrže sumpor nastaju sumporov (IV) oksid, ugljikovi oksidi, čime se koncentracija ugljikova (IV) oksida u zraku jako povećava te oksidi dušika.

• Sagorijevanje drva i drugih naftnih goriva također pridonosi stvaranju štetnih plinova.

• U ispušnim plinovima prijevoznih sredstava nalazi se dosta oksida dušika.

• Sumporov (IV) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi u sumporov (VI) oksid.

• OTAPANJEM SUMPOROVIH OKSIDA U KAPLJICAMA VODE NASTAJU JAKO RAZRIJEĐENA SUMPORASTA I SUMPORNA KISELINA.

Dušikov (II) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi u dušikov (IV) oksid.

• Dušikov (II) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi u dušikov (IV) oksid.

• Otapanjem dušikova (IV) oksida u kapljicama vode nastaju jako razrijeđene dušična i dušikasta kiselina.

• Kiseli karakter padalinama daju i jako razrjeđena klorovodična kiselina te ugljična kiselina.

• Te kiseline potom padaju na Zemlju zajedno s kišom čineći kiselu kišu.

• Ispitivanja pokazuju da sumporna i dušična kiselina snose najveću odgovornost za kiselost kiša.

Dio procesa nastajanja kiselih kiša može se prikazati ovako:

• Dio procesa nastajanja kiselih kiša može se prikazati ovako:

• SO2 + H2O → H2SO3 – sumporasta kiselina

• 2SO2 + O2 → 2SO3

• SO3 + H2O → H2SO4 – sumporna kiselina

• 2NO + O2 → 2NO2

• 2NO2 + H2O → HNO3 + HNO2

• dušična k. dušikasta k.

Kisele kiše štetno djeluju na:

• Kisele kiše štetno djeluju na:

• biljke i tlo

• život u vodi

• zdravlje čovjeka

• građevine

Kisele kiše usporavaju rast svih usjeva i općenito biljaka te oštećuju šume.

• Kisele kiše usporavaju rast svih usjeva i općenito biljaka te oštećuju šume.

• Kisele kiše oštećuju drveće i to: lišće i iglice, nove izdanke, koru, korijen…

• Na tlo utječu tako što otapaju i ispiru hranjive tvari iz njega npr. : magnezij, kalcij i kalij koji su potrebni biljkama za rast i razvoj.

• Istodobno uzrokuju oslobađanje tvari u tlu koje su otrovne za biljke npr. : aluminij, bakar i željezo.

• Te tvari štetno djeluju na korijen biljaka. Vodom dospijevaju u lišće ili iglice te oštećuju njihova tkiva. Posljedice su mrlje smećkaste boje.

Šume u visokim planinskim područjima su najugroženije jer rastu na tankom tlu a i okružene su kiselim oblacima i maglom.

• Šume u visokim planinskim područjima su najugroženije jer rastu na tankom tlu a i okružene su kiselim oblacima i maglom.

• Zimzeleno drveće (posebice jela, potom smreka) je više pogođeno djelovanjem kiselih kiša nego listopadno od kojih je najugroženiji hrast.

• Pojam izumiranja šuma označava štete na velikim površinama šume koje izazivaju odumiranje iglica i lišća.

• Glavni uzrok izumiranja šuma su kisele kiše.

• U Hrvatskoj su najugroženije šume Gorskog kotara.

Prirodno, većina rijeka i jezera ima pH vrijednost između 6-8. Pod utjecajem kiselih kiša pH vrijednost pada.

• Prirodno, većina rijeka i jezera ima pH vrijednost između 6-8. Pod utjecajem kiselih kiša pH vrijednost pada.

• U tlu ostvaruju oslobađanje aluminija koji je otrovan za sve životinje u vodi.

• Aluminij i niska pH vrijednost vode smanjuju reprodukcijsku sposobnost riba te dovode do smanjenja tjelesne mase riba.

• Kod ekstremnih pH vrijednosti mogu čak ribu i ubiti, što uzrokuje smanjenje populacije i biološke raznolikosti.

• Neke biljke i životinje mogu bolje podnjeti kiselinu u vodi od drugih. Uglavnom, kod pH razine 5, većina ribljih jajašaca neće se razviti u mlađ.

• Tako, u nekim jezerima kaskadno nestaju sve životinje.

Dušična kiselina kiselih kiša uzrokuje smanjenje kisika u vodi.

• Dušična kiselina kiselih kiša uzrokuje smanjenje kisika u vodi.

• Posljedice su: bujanje algi, narušavanje zdravlja riba i školjaka, nestanak morske trave i koraljnih grebena.

• Još jedan štetan element za ribe je klor.

• Klor je često normalan sastojak zemlje (u malim količinama) , ali ako dođe u okoliš riba može biti smrtonosan.

Sumporovi i dušični oksidi opasni su za ljudsko zdravlje. Udisanje čestica tih plinova dovodi do razvoja bolesti i prerane smrti npr. astme ili bronhitisa.

• Sumporovi i dušični oksidi opasni su za ljudsko zdravlje. Udisanje čestica tih plinova dovodi do razvoja bolesti i prerane smrti npr. astme ili bronhitisa.

• Kontaminirana hrana (najčešće morski plodovi) može dovesti do povećanja aluminija u ljudskom tijelu do opasne razine.

• Kisele kiše mogu dovesti do opterećenja podzemnih voda, a time i pitke vode teškim metalima (aluminij, bakar…)

• Tako se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u organizam.

Kisele kiše djeluju na kamene i mramorne

• Kisele kiše djeluju na kamene i mramorne

• građevine i spomenike, koji su u posljednjih

• stotinjak godina više oštećeni nego od svog postanka pa do početka dvadesetog stoljeća.

• Vapnenac i mramor otapaju se u vodi kiselih kiša.

• CaCO3 + H2SO4 → CaSO4 + H2O +CO2

Prikupili smo uzorke kišnice.

• Prikupili smo uzorke kišnice.

• Izmjerili smo sondom pH vrijednost uzoraka kišnice na Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.

• Proizveli smo u razredu umjetnu kiselu kišu.

• Umjetnom kiselom kišom (sumporastom kiselinom) smo prskali listove ukrasne koprive.

Iz dobivenih rezultata možemo konstatirati da na našem području u dane uzimanja uzoraka nije bilo kiselih kiša.

• Iz dobivenih rezultata možemo konstatirati da na našem području u dane uzimanja uzoraka nije bilo kiselih kiša.

• Nastaviti poučavati nove generacije učenika sa štetnim učinkom kiselih kiša.

• Što manje zagađivati okoliš!

• Svaki učenik može dati svoj mali doprinos smanjenju emisije štetnih plinova u atmosferu štedeći električnu energiju na sljedeći način: isključiti grijaća tijela, svjetlo i druge električne uređaje kada nisu potrebni, koristiti nemotorna vozila i javni prijevoz kad god je to moguće.