Regulatorni indeks



Yüklə 262,75 Kb.
Pdf görüntüsü
səhifə3/7
tarix27.03.2018
ölçüsü262,75 Kb.
#35055
1   2   3   4   5   6   7

                                                                                                                             REGULATORNI INDEKS SRBIJE 

 

www.naled-serbia.org   

 

 



upitan. Mnoge analize i ako je to moguće i potrebno, ne sadrže bilo kakve kvantifikacije. NALED 

je na osnovu „analize analiza“ utvrdio one kod kojih je izvršena kvantifikacija određenih veličina 

(troškova,  koristi)  i  na  osnovu  takvih  podataka  formiran  je  treći  indikator  u  okviru  ove 

komponente koji opisuje kvalitet analiza. Drugim rečima, postojanje kvantifikacija aproksimira 

kvalitet sprovedene analize efekata propisa.  

 

NALED je na osnovu analize zakona koji su usvojeni u skupštini u 2016. godini utvrdio da je od 



59 zakona koji  su  imali  direktan  ili posredan uticaj na privredu ili su  po drugom osnovu 

trebali da budu predmet analize efekata 53 zakona ispunilo formalni zahtev, tj. dostavljen je 

izveštaj o sprovedenoj analizi u okviru obrazloženja nacrta zakona.

3

 Dobijena vrednost za prvi  



indikator analiza efekata propisa iznosi I

AEP

=89.8  (I

AEP za 2014

=62.1). 

 

Drugi  indikator  -  Indikator  kvaliteta  sadržaja  analiza,  dobijen  je  na  osnovu  podataka 



Republičkog  sekretarijata  za  javne  politike.  Sa  presekom  na  dan  31.  decembar  2016.  godine, 

Sekretarijat  je  ocenio  46  zakona

4

  donetih  u  2016  godini  (bez  potvrđivanja  međunarodnih 



ugovora) koji su dostavljeni na mišljenje. Od tog broja Sekretarijat je ocenio da 8 nacrta sadrži 

analizu, 29 sadrži delimičnu analizu, a da za 6 nacrta nije bilo potrebno dostaviti analizu. Prema 

oceni  Sekretarijata  3  nacrta  zakona  nije  sadržalo  formalan  izveštaj  o  sprovedenoj  analizi. 

Možemo  da  ocenimo  da  je  čest  slučaj  da  se  ne  zahteva  analiza,  iako  je  priroda  promene 

regulatornog  okvira  takva  da  je  analizu  svakako  bila  potrebna.  Obračunati  indikator  iznosi 

I

SA

=56.2.

5

 (I



SA za 2015

=42.5).  

 

Treći indikator koji ilustruje kvantifikaciju regulatornih efekata  dobijen je detaljnim uvidom u 



dostavljene  analize  efekata.  Razmatran  su  analize  efekata  propisa  koje  sadrže  kvantifikacije 

troškova i/ili koristi. Rezultati za 2016. godinu su lošiji u odnosu na prethodnu godinu, tako da 

od 46 nacrta za koje je RSJP izdao mišljenje, 4 analize sadrže detaljne procene troškova i 

koristi,  dok  još  16  analiza  sadrži  delimičnu  kvantitativnu  analizu

6

  a  26  propisa  nije 

sadržalo analizu troškova i koristi, tako  da je dobijeni Indikator kvantifikacije regulatornih 

efekata I



QAE

=26.1 (I

QAE za 2015

=20.0).  

 

Svakom indikatoru dodeljen je jednak ponder (0.33).  Konačna vrednost indikatora koji opisuje 



kvalitet pripreme propisa uzima nešto veću vrednost u odnosu na prethodnu godinu I

KPP

=57.3.  

(I

KPP  za  2015



=41.6.).  U  tabeli  dajemo  pregled indikatora  kvaliteta  pripreme  propisa  za  određena 

ministarstva:  



Indikatori kvaliteta pripreme propisa po ministarstvima 

Naziv institucije 

IAEP 

ISA 


IQAE 

Ministarstvo finansija  

46.1 

25.0 


8.3 

Ministarstvo privrede 

75.0 

50.0 


25.0 

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture 

100.0 

58.3 


33.3 

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine 

83.3 

50.0 


40.0 

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija 

100.0 

50.0 


50.0 

                                                           

3  Napominjemo  da  je  reč  o  formalnom  ispunjavanju  obaveze.  Na  primer  ako  je  reč  o  promeni  samo  jednog  člana 

moguće je da nije bilo potrebe za analizom, ali je formalno bilo potrebno to i objasniti. 

4

 Napominjemo da RSJP nije izdao mišljenje na 13 usvojenih zakona bitnih za privredu u 2016. godinu. Razlog za to je 



što Nacrt zakona nikada nije dostavljen na mišljenje ili su rokovi za izdavanje mišljenja bili neopravdano kratki. 

5 Nisu uzeti u obzir nacrti za koje je ocenjeno da nije potrebna analiza. 

6  U  slučaju  postojanja  delimične  kvantifikacije  daje  se  vrednost  0.5.  Tako  da  je  obračunata  vrednost  jednaka 

(4+0.5*16)/46 = 26.1. 

 

 



                                                                                                                             REGULATORNI INDEKS SRBIJE 

 

www.naled-serbia.org   

 

 



 

JAVNOST U PRIPREMI I DONOŠENJU PROPISA 

 

 



 

Jedan  od  ključnih  elemenata  kvalitetnog  regulatornog  okvira  je  i  postojanje  javnosti  u  toku 

izrade  propisa.  Javnost  u  pripremi  i  izradi  propisa  ostvaruje  se  pravovremenim  pružanjem 

uvida  u  nacrt  zakona,  javnim  diskusijama  i  drugim  načinima  koje  omogućavaju  da 

zainteresovane  strane  uzmu  aktivno  učešće.  U  Republici  Srbiji  predviđeno  je  da  je  javna 

rasprava  prilikom  pripreme  izrade  zakona  obavezna  ukoliko  se  tim  zakonom  bitno  menja 

pravni  režim  u  jednoj  oblasti  ili  ako  se  uređuju  pitanja  koja  posebno  zanimaju  javnost.  Osim 

navedene  obaveze  pitanje  javne  rasprave  nije  bliže  uređeno.  Ipak,  u  nekim  slučajevima,  iako 

zvanično nema javne rasprave, ona se suštinski odvija na drugi način (organizovanjem okruglih 

stolova, javnih skupova, prezentacija, konsultacija sa predstavnicima zainteresovanih strana,  i 

sl.).  U  praksi  ova  obaveza  ne  sprovodi  se  često  na    odgovarajući  način,  ali    je  i  interesovanje 

privrede, a posebno građana relativno slabo.  

 

Prvi  indikator  koji  se  odnosi  na  javnost  u 



pripremi i donošenju propisa je indikator  javnih 

rasprava  i  konsultacija.  Prilikom  obračuna  ovog 

indikatora  javlja  se  problem  tretiranja  zakona 

kod kojih zvanično nije bilo javne rasprave, ali je 

ona  suštinski  bila  održana.  Takođe,  u  slučaju 

neznatnih  zakonskih  intervencija,  smatrali  smo 

da  nije  potrebno  sprovesti  javnu  raspravu,  tako 

da  takvi  propisi  nisu  uzeti  u  obzir.  I  pored  toga 

javlja se problem subjektivne procene postojanja 

potrebe 

za 


održavanjem 

formalnih 

ili 

neformalnih  javnih  rasprava.  Ovu  dilemu 



otklonili smo tako što smo uveli pretpostavku da 

su  konsultacije  (formalne  javne  rasprave  ili 

neformalne  konsultacije)  potrebne  kod  svih 

„novih  zakona“,  dok  je  u  slučaju  „izmena  i 

dopuna“  zakona  to  bilo  potrebno  učiniti  u 

svakom drugom slučaju. 

 

NALED je izvršio analizu usvojenih zakona i izmena i dopuna zakona iz 2016. godine bitnih za 



privredu . U prvom slučaju od 59 zakona u 29 slučaja reč je o novom zakonu, dok je u 30  slučaja 

reč o izmenama i dopunama zakona. Od 29 novih zakona u 24 slučaja sprovedna je formalna ili 

neformalna  javna  rasprava.  Od  30  izmena  i  dopune  zakona  prema  usvojenom  kriterijumu  u 

KOMPONENTA 2 – JAVNOST U PRIPREMI I 

DONOŠENJU PROPISA 

Vrednost 

indikatora 

Učešće u 

komponenti 

2015 

2016 

2015 

2016 

Indikator javnih rasprava i konsultacija (IJR) 

56.4 

91.3 


18.8 

30.5 


Indikator dostupnosti nacrta zakona (IDNZ) 

51.6 


89.8 

17.2 


29.9 

Indikator hitnosti postupka (IHP) 

37.9 

27.1 


12.6 

9.0 


18.8 

30.5 


17.2 

29.9 


12.6 



48.6 

0

10

20



30

40

50



60

70

80



90

100


2015

2016


IJR

INZ


IHP

69.3 


Yüklə 262,75 Kb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə