Republika I diktatura



Yüklə 20,26 Kb.
tarix10.05.2018
ölçüsü20,26 Kb.
#43316

Republika i diktatura

Austrija 1918. do 1945. godine
Narodi Austro-Ugarske monarhije su se nakon Prvog svjetskog rata odlučili protiv zajedničkog života u carstvu. Tako su predstavnici njemačkog naroda iz Monarhije proklamirali vlastitu državu. Uvjete za novu državu su diktirale pobjedničke sile. Posljednji car Karl I. zajedno je s obitelji protjeran u egzil. Zahtjev svih stranaka za priključenje Njemačkoj saveznici su tada zabranjivali. Svim diplomatskim sredstvima ali i oružjem, vodile su se bitke za granice. Problematična je bila južna granica Koruške i priključenje Gradišća. Posebno teško je bilo postići gospodarsku stabilnost.
Odnosi političkih snaga u Austriji, bivaju sve više neprijateljskiji. Političko nasilje je bilo svakodnevnica. U tim uvjetima nastajale su paravojne postrojbe od kojih su građanskom bloku pripadali: domovinske udruge, Udruga boraca na frontu a kasnije i jurišne čete Istočne marke kao i Republikanski zaštitni savez socijaldemokratske stranke. Ovome treba još dodati i formacije nacionalsocijalista. Ove udruge su po broju svojih pripadnika nadmašile dozvoljeni broj profesionalnih vojnika regularnih austrijskih postrojbi koji je dogovoren mirovnim ugovorom u St. Germainu. Od 1927. vladalo je stanje slično građanskom ratu. Vlada kršćansko-socijalnog premijera Dollfußa vodila je sve o

itiji autoritarni kurs. Godine 1933. vlada je iskoristila pat-situaciju u parlamentu da isključi njegovu ulogu i da zamijeni prethodni demokratski ustav staleškim ustavom. Građanski rat je dostigao vrhunac u veljači 1934. ustankom zaštitnog saveza koji je već bio zabranjen i vrhunac u srpnju iste godine ubojstvom Dollfußa od strane pripadnika ilegalne SS grupacije kao kao i s širim sukobima u Be



u i u nekim austrijskim saveznim pokrajinama. Oslanjanje na fašističku zaštitnu silu Italiju, vodilo je Austriju poslije aranžiranja Musolinija s Hitlerom, u potpunu izolaciju. Hitler je u Berchtersgadenu stavio premijera Schuschniga pod pritisak nakon što je ovaj zatražio 13. ožujka 1938. izlaz iz situacije u referendumu o neovisnosti. Uplašen Hitlerovim prijetnjama da će umarširati, Schuschnig je 11. marta demisionirao. Nešto poslije je demisionirao i prdsjednik Miklas. 12. ođujka je njemački Wehrmacht umarširao u Austriju radosno pozdravljen od dijela pučanstva. Sljedećeg daana je nacionalsocijalistička austrijska vlada, koja je bila formirana 11. ožujka, ozakonila priljučenje njemačkom rajhu koji je već bilo nasilno obavljeno. Austrija je kao država prestala postojati. Nacionalsocijalistička diktatura nije vodila samo promeni elite, nasilnoj emigraciji i progonima, nego je za kratko vrijeme i zemlju pripremila za rat. Vojnici austrijskog podrijetla su bili u akciji na svim na svim frontama. Mnogi od njih borilo se u bitci za Sraljingrad. Mnogi Austrijanci međutim stupaju i u savezničku vojsku. Od 1943. je takozvani „Alpski i dunavski okrug“ postao bojište zrakoplovstva a u svojim južnim dijelovima polje partizanskog ratovanja koje je vođeno iz Jugoslavije. Za to vrijeme je proganjanje Židova i NS režima dostiglo vrhunac. Iako je otpor polako jačao a Austrija učestvovala u pokušaju ubojstva Hitlera 20.srpnja 1944., zemlja ostaje uključena u vojne i političke strukture njemačkog rajha i doživljava na svojem tlu od ožujka do svibnja 1945., oslobođenje kroz saveznike i kapitulaciju Wehrmachta. Sredinom travnja 1945. Karl Renner je uspio utemeljiti novu austrijsku vladu, da proklamira neovisnost zemlje i time započne novi početak.

Vitrine i slobono izloženi objekti
Zidna vitrina lijevo od ulaza: izložbeni primjerci iz vremena osnivanja republike, demokratskog ustava i parlamenta kao i oružanih snaga (Narodna obrana, vojska) borbe za državne granice. U sredini dvorane: "plakatni stub" sa političkim plakatima.
Vitrine sa poludesne strane od ulaza i objekata kod prozora: izložbeni primjerci posvećeni caru Karlu I, i temi o iznimno teškoj gospodarskoj situaciji i o velikom značaju željeznice u okviru opskrbe pučanstva i održavanju kontakata u inozemstvu.
3 diagonalno postavljene vitrine, strana do prozora: izložbeni primjerci paravojnih postrojbi, širenje nasilja u politici i građanski ratovi. Iza toga, slobodno-izloženo na sredini dvorane: policijska mobilna zapreka, 8 cm poljski top M 18 Vojske, umjetnička slika uljanih boja od M. Floriana: "Revolucija"; na stražnjem zidu 1. video komore: portreti austrijskih predsjednika i državnih kancelara.
2 vitrine sa strane kod prozora, topničko oružje: odora, naoružanje i oprema pripadnika vojske, dobrovoljačkog streljačkog korpusa i građanske obrane.
Zidna vitrina lijevo, poslije 1. video komore: memorijski izložbeni primjerci posvećeni državnom kancelaru Seipelu, Dollfussu i Schuschniggu; eksponati uzaludnim naporima održavanja neovisnosti Austrije, o "referendumu za priključenje" 10. travnja 1938. kao i početnom "sjedinjenju u isto", integracija Vojske, razdvajanje i djelimično integriranje Čehoslovačke. U sredini dvorane, poslije video komore: komemorativna ploča o uvođenju "radnog" ustava; "plakatni stub" sa pozivom i komercijalnim plakatima za Domovinski front i nacionalsocijaliste; na lijevom zidu dvorane, diagonalno iza "plakatnog stuba": F. Liebermann: poprsje Adolfa Hitlera.
Zidna vitrina lijevo, poslije poprsja Hitlera: "Kult Führera", naoružanje, odora i oprema Wehrmachta, Reichsarbeitdiensta i Hitlerove mladeži; kacige i pokrivala za glavu pripadnika vojski poraženih država.
Vitrina u sredini dvorane: figurina njemačkog padobranca; njegovo oružje i oprema.

Iznad: zrakoplov Fi 156 C-trop ("Fieseler Storch"); pored prozora: njemački "Kübelwagen“ VW Type 82; njemački protuoklopni top (PAK), njemački NSU gusjeničar.

Vitrina u sredini dvorane, poslije "vitrine padobranca": figurine sovjetskog topničkog časnika;

sovjetsko oružje i ratna oprema; "ratno smeće" bojišta Staljingrada


3 vitrine pored prozora: grupa objekata od C. Stenverta: "Staljingrad ili računica rentabiliteta tiranicida". Na stražnjem zidu 2. video komore i na zidu do prozora: umjetnička slika i fotografije raznih aspekata rata; pored zida s prozorima:

njemački 8,8 cm Flak 36 i njemački reflektor Flaka 60 cm.


Vitrina poslije 8 cm Flaka: figurine američkog pilota bombadera. Iza, viseći sa stropa: 2 SAD bombe; ispod toga: postolje za strojnicu SAD bombardera.

Zidna vitrina lijevo, poslije 2. video komore: protuzračna obrana, faksimil "Moskovske deklaracije";

njemački tenk za eksplozije "Goliath"; eksponati na temu otpor, partizanski rat, Austrijanci u Saveznim vojskama, koncentracioni logor, prisilna služba i industrija obrane; u sredini dvorane: "plakatni stub" s držećim parolama NS-režima; iza toga: H. Fronius: "Ustrijeljenje"

Zadnja zidna vitrina sa lijeve strane: eksponati vojnog dušebrižnika i medicinske skrbi kao i rat na austriјskom tlu, kapitulacija njemačkih oružanih snaga, ratnog zarobljeništva, ponovno uspostavljanje austrijske državnosti i Savezne vojne uprave.


Vitrina u sredini dvorane: odore, oružje, oprema i leci Crvene Armije. Iza, uzduž zida s prozorima: njemački gusjenički šleper Ost; red protuoklopnih mina, sovjetski 7,62 cm PAK M 42; Kugelbunker; američko terensko vozilo MB Willy' s "Jeep"; na zidu s prozorima: umjetnička slika M. Floriana: "Požar u crkvi Sveti Stefan"; zid na kraju dvorane: uljana slika H. Wulza: "Povratak domu"; lijevo G. Ambrosi: poprsje predsjednika dr. Karla Renera; kroz prolaz u dvoranu "Austro-Ugarska Ratna Mornarica": R. Hamerstiel: Triptychon "Večer, noć i jutro".

U dvije prostorije za filmsku dokumentaciju: Dokumentarni filmovi o Prvom i Drugom svjetskom ratu.
Yüklə 20,26 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə